Potpore za očuvanje radnih mjesta bit će razmjerne padu prihoda

Potpore za ugrožene djelatnosti i potpore za mikropoduzetnike su spojene u jednu mjeru pa će sada i mikropoduzetnici bez obzira na djelatnost imati pravo na veće potpore ovisno o padu prihoda koji će se sada promatrati na šestomjesečnom razdoblju

151
očuvanje radnih mjesta
Predsjednik Vlade Andrej Plenković: Ukupan trošak ovih mjera koje s eprimjenjuju do kraja godine trebao bi iznositi između 300 i 350 milijuna kuna

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u utorak redizajnirane mjere za očuvanje radnih mjesta koje će biti na snazi do kraja godine i bit će jednostavnije od dosadašnjih. Cilj je obuhvatiti što veći broj poslodavaca pogođenih posljedicama pandemije.

Prva mjera odnosi se na skraćeno radno vrijeme. Do sada se sufinanciralo 50-postotno skraćenje radnog vremena, a sada se ta mogućnost povećava na 70 posto, a maksimalna potpora raste s 2.000 na 2.800 kuna po radniku mjesečno.

Druga mjera, za koju je sam predsjednik Vlade rekao da je najbitnija, odnosi se na potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima čije je poslovanje ugroženo posljedicama pandemije. Glavna promjena je da će potpore ovisiti o padu prometa, a prag za korištenje potpora snižava se sa 60 na 40 posto.

“Cilj Vlade bio je da se mjerama koje poduzimamo zadrži niska stopa nezaposlenosti, da se očuva likvidnost brojnih poduzeća, da se omogući što bolja turistička sezona, u svakom slučaju puno bolja od one koju smo očekivali tijekom proljetnih mjeseci, te da osiguramo da gospodarski pad u 2020. bude manji od naših internih ili eksternih proljetnih predviđanja”, rekao je premijer Plenković.

Prilogodba usklađena sa socijalnim partnerima

“U procesu promišljanja i donošenja mjera za očuvanje radnih mjesta osluškivali smo reakcije, potrebe i signale naših socijalnih partnera, i sindikata i poslodavaca, kako bismo što bolje odgovorili na zajedničke izazove koji su pred svima nama. Zbog toga ovaj novi paket mjera predstavljam na temelju konzultacija koje su s njima vođene proteklih tjedana. Cilj je da mjere pojednostavnimo i da omogućimo da se u određenim područjima proširi opseg grana koje će njima biti obuhvaćene.”

>>Potpore mikropoduzetnicima i ugroženim djelatnostima produžene do 31. prosinca

 

Redizajnirane mjere za očuvanje radnih mjesta
Redizajnirane mjere za očuvanje radnih mjesta

Mjera skraćenog radnog vremena

Prva mjera koja se odnosi na skraćeno radno vrijeme se do sada odnosila na skraćenje radnog vremena za 50 posto. Sada se to ograničenje povećava na 70 posto. Smanjuje se potrebna dokumentacija koju subjekti moraju podnijeti kako bi se pojednostavnila provedba te mjere, a maksimalna mjesečna potpora po radniku raste s dosadašnjih 2.000 na 2.800 kuna. Mjeru trenutno koristi 606 poslodavaca za više od 30 tisuća radnika.

“U tjednu koji traje pet dana, po ovoj mjeri netko može zbog tržišnih okolnosti ili pada narudžbi raditi dan i pol, a ostala tri i pol dana nadomjestit će država u iznosu od 2.800 kuna. Osim toga, poslodavci su oslobođeni plaćanja doprinosa na taj iznos”, objasnio je predsjednik Vlade.

Mjera za očuvanje radnih mjesta u ugroženim sektorima

“Drugu mjeru, onu najbitniju s kojom smo počeli u ožujku da bismo je u lipnju produžili za određene sektore i nastavili s njenom primjenom do danas za sektore koji su najugroženiji, prilagodili smo trenutnim potrebama. Uvodimo stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Na primjer, mjesečna potpora će iznositi 2.000 kuna po radniku za pad prometa od najmanje 40 posto; za pad prometa od 45 do 50 posto potpora iznosi 2.500 kuna po radniku, za 50 do 55 posto 3.000 kuna po radniku, za 55 do 60 posto 3.500 kuna, a 4.000 kuna po radniku mjesečno ide za pad prometa od 60 i više posto.”

Na sve ove iznose korisnici potpore oslobađaju se plaćanja doprinosa.

Proširenje obuhvata mjera

Mjera je prilagođena kako bi se omogućio veći obuhvat subjekata. Pad prometa se više neće mjeriti na mjesečnoj bazi – do sada se, na primjer, uspoređivao promet u rujnu 2020. s prometom u rujnu 2019. – nego će se uspoređivati pad prometa u drugom i trećem kvartalu ove godine s prometom u drugom i trećem kvartalu 2019.

Razdoblje usporedbe povećano je na šest mjeseci kako bi se omogućila realnija slika pada prometa u pojedinim djelatnostima i kod pojedinih subjekata.

Iznimka ostaju sektori čiji je rad ograničen odlukom stožera civilne zaštite, poput djelatnosti usluživanja hrane i pića. Njima je ostavljena mogućnost da odaberu je li im povoljnije promatrati pad prometa mjesec na mjesec ili drugi i treći kvartal ove godine s odgovarajućim razdobljem prošle godine.

Uz sektore za koje je ova mjera vrijedilo da sada (promet, ugostiteljstvo, hotelijerstvo, organiziranja događanja), obuhvat mjera proširuje se na sektor biljne i stočarske proizvodnje, ribarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti, te usluge povezane s putničkim i vodenim prometom, što obuhvaća i povremeni prijevoz putnika.

Potpore za mikropoduzetnike

Pravo na ovu mjeru imat će dosadašnji korisnici potpore za mikropoduzetnike (poduzetnici koji imaju do devet zaposlenih) bez obzira na djelatnost. Maksimalna potpora se sukladno navedenim kriterijima o padu prihoda povećava sa sadašnjih 2.000 kuna na maksimalnih 4.000 kuna po radniku.

Time su mjere za mikropoduzetnike pripojene mjeri za očuvanje radnih mjesta u ugroženim djelatnostima.

Ove prilagođene mjere primjenjivat će se od 1. listopada do kraja godine.

Do kraja godine za potpore 300 do 350 mil. kuna

“Po našim izračunima ukupan trošak ovih mjera trebao bi iznositi između 300 i 350 milijuna kuna. Temeljni cilj je očuvati radna mjesta kod onih poslodavaca gdje je zbog pandemije došlo do privremenoga smanjenja opsega posla. Ove mjere Vlada će predložiti Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te očekujemo da mjere budu donesene na sjednici Upravnog vijeća u četvrtak I da se krenu primjenjivati”, poručio je premijer Plenković.

“Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na gospodarske i socijalne izazove pandemije Covida-19 odnosno u Hrvatskoj proglašene epidemije. S ovih 300 do 350 milijuna potpora do kraja godine ćemo doći na otprilike 7,2 milijardi kuna izravnih potpora radnicima i poslodavcima u privatnom sektoru za očuvanje radnih mjesta”, dodao je.

Istaknuo je kako smo “ovim mjerama, u godini bez presedana, uspjeli održati broj osiguranika na razini prije krize i restriktivnim mjera”. To govori, poručio je premijer, da je “Vlada djelovala brzo i učinkovito” te da je spriječila eskalaciju nezaposlenosti i veće probleme u gospodarstvu “s obzirom na okolnosti koje su zaista izvanredne”.

“Pronašli smo način da u proračunu osiguramo dovoljno sredstava da podmirimo sve rashode u ovim okolnostima, uključujući i ovih tristotinjak milijuna kuna za očuvanje radnih mjesta. Pravodobno smo se iznašli aranžmane s HNB-om, mirovinskim fondovima, s domaćim I međunarodnim tržištima kapital, dogovoren je swap line aranžman između HNB-a i ECB-a. Osigurali smo da svi u Hrvatskoj u državnom ili javnom sektoru imaju i plaće i mirovine. A iskorak prema privatnom sektoru predviđen je u iznosu nešto manjem od milijardu eura. Pri tome smo zadržali investicijski kreditni rejting i čvrstu politiku da idemo prema eurozoni sukladno akcijskom planu. Zbog toga smo i primljeni u Europski tečajni mehanizam 2”, rezimirao je financijski aspekt premijer Plenković.

Nema otpuštanja radnika za koje se koriste potpore

Prijepori za sada postoje oko mogućnosti otpuštanja radnika za vrijeme primjene mjera. Ministar Josip Aladrović rekao je kako je generalni stav Vlade da ne može biti otpuštanja radnika za koje se mjere koriste.

“Smisao mjere je očuvanje radnih mjesta i spriječiti povećanje nezaposlenosti pa kao takva mora biti konzumirana od poslodavaca” rekao je ministar Aladrović. Potvrdio da poslodavci i sindikati imaju suprotstavljene stavove om tome je li dopušteno poslovno uvjetovano otpuštanje radnika ako poslodavac koristi mjere.

“Na posljednjem sastanku dogovoreno je da se zaprime prijedlozi sindikalnih središnjica koje imaju predstavnike u Upravnom vijeću HZZ-a i predstavnika poslodavaca u Upravnom vijeću. Vjerujem da ćemo izgladiti nesuglasice do sjednice”, rekao je Aladrović.

Ministar je također istaknuo kako je još u protekloj fazi primjene mjera za očuvanje radnih mjesta propisano da pravo na korištenje mjera imaju samo oni koji doista rade. “Da bi netko mogao konzumirati mjere za očuvanje radnih mjesta, mora obavljati svoju poslovnu aktivnost Ako ju ne obavlja, ne može imati pravo na mjere”, tumači Aladrović,

Objasnio je i zašto se Vlada poziva na podatke o broju osiguranika u sustavu mirovinskog osiguranja umjesto na broj zaposlenih.

Broj osiguranika i broj zaposlenih

“Slažem se da nisu svi osiguranici zaposlene osobe. Međutim, podaci koje objavljuje Državni zavod za statistiku imaju određeni vremenski odmak u odnosu na stvarne podatke. No, trend kretanja broja osiguranika i broja zaposlenih se podudara, a broj osiguranika možemo pratiti na dnevnoj razini. Od početka krize komuniciramo broj osiguranika mirovinskog osiguranja kao istovjetan broju zaposlenih zato što su trendovi identični. Ako raste broj osiguranika, raste i broj zaposlenih. Razlike su relativno male pa je takvo trendovsko praćenje statistike ispravno”, tumači Aladrović.

“Mi u ovoj krizi moramo pratiti kretanje broja osiguranika i zaposlenih iz dana u dan. Ne možemo uspoređivati podatke s odmakom od mjesec ili dva. Kriza traži da djelujemo svakodnevno, da imamo intenzivne razgovore sa svim ranije spomenutim dionicima, Zato komuniciramo broj osiguranika.”

Ministar Aladrović potvrdio je da je bilo primjera da su poduzetnici otpuštali radnike iako su primali potpore za njih, ali da to nisu učestale pojave. “HZZ uredno provjerava podatke i u slučaju nepravilnosti potražuje potpore od poslodavaca, Do sada je HZZ-u vraćeno više od 100 milijuna kuna”, rekao je na kraju ministar Aladrović.