U organizaciji Udruge gradova, ZGRADOnačelnik.hr-a i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj u srijedu, 31. siječnja, je u Kući Europe, predstavljen poseban priručnik (O)sunčani krovovi hrvatskih gradova namijenjen djelatnicima gradskih uprava.
U priručniku, na 64 stranice, posebno su istaknuti pozitivni primjeri hrvatskih gradova koji su na svoje objekte ugradili sunčanu elektranu. Na predstavljanju su brojni stručnjaci govorili o prednostima, izazovima i rješenjima solarizacije krovova hrvatskih gradova.
“Ovakav projekt, priručnik, to je ono što mi u Hrvatskoj moramo poticati. Često nam se događaju loša iskustva, da izmišljamo toplu vodu, a to ne trebamo. Netko je negdje nešto već odradio i to moramo iskoristiti. Naša iskustva u Karlovcu mogu se rasprostraniti u Hrvatskoj. Spremni smo učiti i poticati jedni druge na ove projekte.”, poručio je Damir Mandić, član Predsjedništva Udruge gradova i gradonačelnik Grada Karlovca.
Vrtići, škole, kazališta, knjižnice, sportske dvorane, zgrade komunalnih tvrtki, domovi zdravlja, zgrade gradskih uprava. Sve su to objekti kojima je vlasnik neki grad (jedinica lokalne samouprave). S obzirom na to da Hrvatska, kao i sve članice Europske unije, ima obvezu dekarbonizirati svoje zgrade, implementacija obnovljivih izvora energije ključan je korak ka tome.
“Danas živimo izazov koji prelazi sve naše granice, a zajednički je za cijeli svijet – klimatske promjene. Cilj je EU-a biti klimatski neutralan do 2050. godine, a prvi cilj je za 55 posto smanjiti emisije CO2 do 2035. godine – rekla je Andrea Čović Vidović, vršiteljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Zagrebu.
Zgrade troše više od 40 posto ukupne energije
Podaci pokazuju da zgrade troše više od 40 posto ukupne energije i proizvode 36 posto emisija CO2. Stoga je ključno dekarbonizirati zgrade. Zgrade javne namjene (bilo u državnom, regionalnom ili lokalnom vlasništvu i korištenju) jedna su od ključnih poluga za promjene. Naime, s obzirom na to da je postizanje energetske učinkovitosti zahtjevan i skup proces, građani koji su suvlasnici u višestambenim zgradama nemaju dovoljno znanja ni novca za takve postupke.
“Obnovljiva energija i pozitivni primjeri su važni– od rata u Ukrajini, rata u Izraelu, teroristički napadi. Lokalna proizvodnja energije nije postala samo pitanje održivosti, nego i energetske neovisnosti svake države. Globalni lanci opskrbe fosilnih goriva sve su rizičniji, stoga je obnovljiva energija temelj stabilnosti – poručio je Holger Haibach, direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju.
Priručnik (O)sunčani krovovi hrvatskih gradova je nastao višemjesečnim istraživanjem, pisanjem, redigiranjem, recenziranjem, ‘peglanjem’ stručne tematike kako bi svi djelatnici gradskih uprava, bilo da rade u upravnim odjelima za financije, graditeljstvo, gospodarstvo ili u odjelima za komunalne poslove te imovinu, dobili točnu, provjerenu i stručnu informaciju o načinima i modelima ugradnje sunčane elektrane na krov objekta u vlasništvu grada.
“Naša iskustva, iz prakse, pokazuju da su ključni problemi – zagubljena projektna dokumentacija (nacrti), nepoznate zakupljene snage priključaka na elektroenergetsku mrežu i neriješeni pravno-imovinski odnosi – vlasništvo i legalnost. No, stvari se polako mijenjaju i idu na bolje” – kazao je Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).
Na predstavljanju su Mario Rajn, gradonačelnik Grada Križevaca i Mislav Kirac, upravitelj energetske zadruge ZEZ Sunce predstavili uspješne projekte koje rade u Križevcima, a na panel raspravi o ulozi gradova u dekarbonizaciji raspravljali su Damir Mandić, gradonačelnik Grada Karlovca, Darko Kasap, pročelnik UO za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra, Julije Domac, izaslanik gradonačelnika grada Zagreba i ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Jasmin Mekanović, voditelj projekata obnovljivih izvora energije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te Srećko Tamburović, stariji istraživač, Odjel za obnovljive izvore energije, klimu i zaštitu okoliša Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP).
