Budućnost će pripadati onima koji se brzo snalaze u promjenama i koji se ne boje učiti nešto novo, istaknula je razgovoru za projekt TeenBiz Vedrana Grbeša, studentica druge godine diplomskog studija Poslovne ekonomije, smjera Financijskog menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Tijekom cijelog studija Vedrana radi različite studentske poslove, uključujući sezonski posao te sudjelovanje u programu Work and Travel u Sjedinjenim Državama. U slobodno vrijeme posvećena je, kaže, tjelovježbi, te dodaje da voli pilates jer je odličan način za održavanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Naglašava kako je ravnoteža između privatnog života, fakultetskih obveza i rada iznimno važna.
Svoju profesionalnu budućnost Vedrana vidi u financijskom sektoru tj. u financijskom savjetovanju i upravljanju imovinom. “Mislim da bi mi najviše odgovarala pozicija koja se bavi analiziranjem podataka ili savjetovanjem. Idealan posao za mene je pozicija financijskog savjetnika. Želim raditi posao koji kombinira analiziranje podataka, stvaranje strategije i razgovor s klijentima o njihovoj budućnosti”, pojašnjava.
Financijsko savjetovanje kod nas je još uvijek u procesu afirmacije
Trend iseljavanja mladih
Smatra da je trenutačna situacija što se tiče zapošljavanja mladih generalno loša, ali da ide na bolje. “Posljednjih godina u Hrvatskoj postoji trend iseljavanja mladih koji traže bolje prilike. Često je riječ o visoko obrazovanim osobama kojima nije dovoljno ono što im je omogućeno u Hrvatskoj po pitanju financijskih sredstava i mogućnosti življenja. Obrazuju se u Hrvatskoj, ali planiraju odseliti u države Europske unije. Posljedica tog trenda je takozvani odljev mozgova. Smatram da je u interesu države da zaustavi trend iseljavanja”, ističe Vedrana.
Odgovarajući na pitanje koje poslove smatra zanimljivima, a da nisu toliko popularni ili razvijeni u Hrvatskoj, navodi kako je njen odgovor subjektivan s obzirom na to da je studentica financija.
“Meni su to poslovi u financijskom sektoru, poput upravljanja portfeljima ili financijskog savjetovanja. U Hrvatskoj su to manje razvijeni poslovi, nego u Americi zato što je tržište malo, EU regulativa je stroža po pitanju pravila zaštite investitora i imamo slabiju kulturu ulaganja. Odnos prinosa i rizika drugačiji je kod različitih financijskih instrumenata. Dionice obično nose veće prinose, ali time i rizik, dok su obveznice stabilnije po pitanju rizika, ali i manjeg prinosa. Ljudi nisu upućeni u tu terminologiju, ne zanima ih i ne vjeruju tome, jednostavno ne shvaćaju.
Financijska pismenost i kultura ulaganja u Hrvatskoj
Ulaganje je korisno jer se stvara pasivan prihod, no potrebno je biti financijski pismen kako biste profitirali. Kod nas se oslanja na tzv. tradicionalne pristupe poput čuvanja novca u banci, no pri takvom pristupu nema rasta kapitala. Financijsko savjetovanje kod nas je još uvijek u procesu afirmacije, no smatram da će s razvojem korporativnog svijeta postajati sve relevantnije”, ustvrdila je.
“Uvijek je prisutan strah od neuspjeha. Na našem području vrijedi narativ ‘sramota je ne uspjeti’, stoga mladi često nemaju motivaciju i interes.”
A na pitanje koje poslove ili industrije smatra najperspektivnijima u budućnosti, Vedrana odgovara kako bi do prije par godina odgovor bio IT sektor ili decentralizirane financije, jer su doživjeli ogroman rast i privukli jako velik broj mladih.
IT, kripto i fintech
“I dalje mislim da su to područja s velikim potencijalom, ali su još uvijek nedovoljno regulirana i nose visok rizik, pogotovo na našem tržištu. Teško je predvidjeti u kojem će se smjeru razvijati i koliko će se prilagoditi zakonski okvir i potražnja. Velika je volatilnost koju predstavljaju kripto valute i problem nastaje kada nešto pođe po zlu, zato što nema središnje banke ili neke institucije koja u toj situaciji može pomoći.
Osim toga, vidim budućnost u fintech industriji gdje se spajaju financije i tehnologija. Što predstavlja kompletnu transformaciju financija tako što se automatiziraju poslovi i stvaraju programi koji mogu uvelike pomoći u donošenju financijskih odluka. Tvrtkama će biti najpotrebniji ljudi koji razumiju financije, ali da se i znaju koristiti tehnologijom koja će te financijske odluke učiniti boljima. Sve više će biti potrebne osobe koje razumiju što brojke predstavljaju i kako na temelju njih donijeti konkretne odluke”, priča.
Budući da radi tijekom cijelog studija, upitali smo Vedranu je li moguće balansirati rad i studij, kako je organizirala svoj raspored da stigne polagati ispite i istovremeno zaraditi.
“Sve je do organizacije. Potrebno je posložiti obveze i rokove. Od ponedjeljka do petka se najviše posvećujem obvezama na fakultetu – predavanjima, zadaćama, seminarima i ostalim obvezama. Preostalim slobodnim vremenom raspolažem tako da odredim prioritete. Na primjer, propustit ću druženje s prijateljima da odradim smjenu, no ako je u pitanju rođendanska proslava ili nekakav važan događaj, odvojit ću vrijeme za to. Smatram da se sve može rasporediti”, poručila je.
Sezonski rad i Work and Travel
A kakve poslove studenti mogu raditi dok studiraju i koji su izazovi takvih poslova?
Poslovi su raznovrsni, a svima bih preporučila da se, bez obzira na to što to nema veze s njihovom strukom, okušaju u nečemu što će im poboljšati komunikacijske vještine, poput korisničke službe, posla u restoranu ili u trgovini. Suočavaš se sa situacijama u kojima se moraš snaći u novom okruženju pod određenom razinom stresa. Potrebno je naučiti kako se nositi s takvim situacijama i kako komunicirati s različitim grupama ljudi, s kupcima i sa svojim kolegama. Naučiš funkcionirati u poslovnom okruženju, što je korisno iskustvo za korporativni svijet.
Tijekom studija Vedrana je radila i sezonske poslove i sudjelovala je u programu Work and Travel. Kakva su iskustva, kakvi su bili uvjeti rada? Da li bi to ponovila ili preporučila drugima?
“Prije dvije godine, nakon što sam položila sve ispite u lipnju, otišla sam u Biograd na Moru. Radila sam u manjoj trgovini kao prodavačica osam sati dnevno. To je bilo jedno jako lijepo iskustvo jer vidiš nešto novo, upoznaš puno novih ljudi koji će ti na kraju ostati prijatelji do kraja života.
Amerika iz studentske perspektive
Ovo ljeto provela sam na Work and Travel programu u SAD-u, što je slično kao sezonski posao. Odeš od kuće na par mjeseci, radiš i okružen si mladima. Smješten si sa studentima s kojima i radiš. Često su to ljudi iz različitih zemalja. Sprijateljiš se, upoznaš nove kulture i funkcionirate kao mala obitelj! Jela sam sarmu s vrhnjem koju mi je pripremila kolegica iz Rumunjske i egg rolls kolegice s Tajlanda.
Prije odlaska, osjećaš strah od nepoznatog, bojiš se kako će sve proći, jesi li se dobro pripremio, ali generalno to bude lijepo iskustvo. Navikneš se raditi 60 sati tjedno jer želiš zaraditi dovoljno da dođeš kući s nekim novcima i da imaš za putovanje. Nakon smjene od 12 sati ideš na piće, u izlazak ili prošetati se. Odeš iskusiti nešto novo, nešto što si ne bi dopustio u svakodnevnom životu u tolikoj mjeri”, pojašnjava.
Dodaje kako se puno ljudi odluči vratiti jer ne stignu odjednom proputovati i vidjeti sve što ih zanima. Njoj su se neočekivano svidjeli Slapovi Nijagare, a Las Vegas je bio iznimno zanimljiv “jer se osjećaš kao u filmu”. “Nisam mislila da ću ikada u životu vidjeti Grand Canyon ili voziti bicikl po Venice Beachu s prijateljicama!”, napominje.
Po završetku radne sezone osjećaš se fenomenalno, ističe Vedrana. Trenutak koji se njoj urezao u pamćenje je koncert Shakire u Central Parku: “Na ogromnoj pozornici ispred sebe vidiš Shakiru, pogledaš ulijevo u svjetleće nebodere New Yorka, oko tebe su tisuće ljudi! New York je toliko poseban grad u koji se uvijek želim vratiti”. Dodaje i kako joj je velika želja posjetiti Havaje.
Nedostaje praktičnog znanja za poduzetništvo
Svima preporučuje odlazak na program. “Ne razmišljajte toliko o novcima, koliko o tom iskustvu i svemu što će vam dobro donijeti. I sama trenutačno razmatram opciju povratka na program”, pojašnjava.
A poduzetništvo? Je li to negdje na Vedraninoj karti za budućnost?
“Nemam pravog iskustva u sektoru kojim bih se htjela baviti. Da me netko za pet godina ili više pita da li bih pokrenula nekakav svoj posao, odgovor bi mogao biti drugačiji, ali trenutačno to ne dolazi u obzir. Nemam praktičnog znanja ni poznanstava. Nemam ništa u toj kategoriji što bi me motiviralo da odmah krenem u poduzetništvo. Mislim da bih nakon par godina rada na nekim početnim pozicijama mogla pričati o tome, no trenutačno ne. Zavisi kakva će biti situacija, čime ću se zapravo baviti u životu”, oprezna je Vedrana.
Strah od neuspjeha kao prepreka mladima
Pitamo s kojim se još strahovima susreće dok razmišlja o poduzetništvu.
“Uvijek je prisutan strah od neuspjeha. Na našem području često vrijedi narativ ‘sramota je ne uspjeti’, stoga mladi često nemaju motivaciju i interes. Također, nikad ne znamo kakva će situacija biti za par godina. Hoće li ta industrija u kojoj se mi nalazimo biti uspješna? Hoćemo li mi kao poduzeće biti uspješni i kakva će biti naša konkurencija? To je puno neizvjesnosti. Puno zavisi o tome kakvi će biti zakoni, kakva će biti ekonomska situacija u državi i kakve će biti tehnologije u tom trenutku kada se mi želimo time baviti”, navodi.
Pripremaju li trenutačni obrazovni programi mlade za poduzetništvo? Vedrana je završila opći smjer ekonomskog studija. Je li naučila nešto konkretno o poduzetništvu?
“Završila sam prijediplomski smjer Ekonomija i poslovna ekonomija na kojem smo imali nekoliko kolegija vezanih uz poduzetništvo. Mislim da je priprema na fakultetu zadovoljavajuće razine. Pokušavaju usmjeriti studente i naučiti ih o određenim stavkama koje će im biti potrebne kad krenu u poduzetnički pothvat. Ono što bi trebalo unaprijediti je mentorstvo i stjecanje pravog iskustva u sektoru kojim se studenti žele baviti. Nešto specifično za branšu u kojoj se vide. Neka im se omogući da tamo obavljaju praksu ili da razgovaraju s bivšim studentima fakulteta koji su postali uspješni poduzetnici. Smatram da praktični primjeri pružaju najveću korist kada je riječ o poduzetništvu, a umrežavanje je imperativ”, ističe.
Važna je mentorska podrška
S obzirom na to da je spomenula mentorstvo, pitali smo Vedranu što misli o mentorima i koliko je važna njihova podrška u procesu pokretanja vlastitog biznisa.
“Mislim da je to jako važno. Postoje poduzetnici koji nastavljaju upravljati obiteljskim poslom i imaju u svom krugu širok izbor ljudi koje mogu pitati za savjet. Ali postoji puno ljudi koji sami ulaze u nešto i pokreću nešto inovativno, nešto što možda ne postoji u njihovu gradu. Mislim da je takvim ljudima izuzetno važno da imaju nekoga tko će ih usmjeriti, tko će im pokazati kako, tko će im ukazati na potencijalne probleme. Naravno, to ne garantira uspjeh. Ali sigurno može pomoći”, konstatira.
Što se tiče budućnosti mladih u Hrvatskoj, Vedrana kaže kako bi se situacija mogla popraviti.
“Konkretan odgovor ovisi o pojedinačnim industrijama i specifičnim poslovima koje ljudi znaju obavljati. Mi nećemo moći kao naši roditelji, bake i djedovi raditi u istom poduzeću 40 godina i biti zadovoljni. Mijenjat ćemo više poslova, stalno učiti nove stvari, stalno se prilagođavati novim tehnologijama i biti spremni na to da će nas vjerojatno biti lakše zamijeniti nego prije. No, to nas ne treba odvlačiti od željene karijere, nego treba biti poticajno. Situacija bi trebala biti bolja nego u prošlosti”, prognozira.
Motivatori u životu i karijeri
I za kraj postavljamo pitanje koji su Vedranini najveći motivatori u životu i karijeri.
“Želja za osobnim uspjehom i ostvarenjem, ali i osjećaj da napredujem iz godine u godinu. Volim osjećaj kada uloženi trud donese rezultat, bilo kroz položeni ispit, dobro odrađen posao ili novi izazov koji sam savladala. Motivira me i ideja da ću si svojim radom moći omogućiti život kakav želim – stabilan, ispunjen i bez nepotrebnog stresa. Važan motivator mi je i okruženje. Kada vidim druge mlade ljude kako napreduju, putuju, ulažu u sebe i grade karijere, to me dodatno potiče da i ja radim na sebi. Na kraju, motivira me i želja da radim nešto što me ispunjava, nešto zbog čega ću se veseliti odlasku na posao, a ne osjećati grč ili obavezu”, rekla je na kraju razgovora Vedrana Grbeša, studentica Financijskog menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Autor: Lara Lešić; pripremila: Ines Loje
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom TeenBiz sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
