Bio-otpad je veliki potencijal za proizvodnju električne energije

S obzirom na male kapacitete pojedinih industrija, dobar dio nekih vrsta otpada, poput papira i plastike, reciklira se u inozemstvu. Kapacitetno smo samodostatni u bio-otpadu, staklu i metalima, kaže konzultant za gospodarenje otpadom Marko List

169
Marko List
Marko List u jesen 2016. pokrenuo je vlastitu tvrtku Consultare, specijaliziranu za savjetodavne usluge i rješenja vezana uz upravljanje bio-otpadom.

Dobro upravljanje otpadom izuzetno je važna komponenta u borbi za očuvanje okoliša i protiv klimatskih promjena. Pogrešno upravljanje otpadom može uzrokovati onečišćenje vode, eroziju tla i onečišćenje zraka. Učinkovito upravljanje otpadom, uključujući prikupljanje otpada, omogućuju pak recikliranje i uspostavljanje kružnog gospodarstva. Svi bismo trebali biti svjesni da dobro gospdarenje otpadom stvara bitnu razliku između opstanka zemlje i pogoršanja učinaka u prirodnom biološkom sustavu.

O gospodarenju otpadom razgovarali smo s Markom Listom, vlasnikom i osnivačem tvrtke Consultare, specijalizirane za savjetodavne usluge i rješenja vezana uz upravljanje bio-otpadom. Marko je magistar inženjer agroekologije i održive poljoprivrede. Završio je dva fakulteta i doktorand je na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmeyera u Osijeku. Radio je u Agrokoru, Belju, vrbovečkom Komunalcu… Vlastitu tvrtku pokrenuo je u jesen 2016. godine.

Na svom profilu na LinkedInu navodi kako su mu kolege govorile da je rođen za rješavanje problema: „Činilo se da su bili u pravu, sve ove godine svog rada uvijek sam radio na poslovima koji su donosili stalne izazove i svaki dan je bio drugačiji, možda me to sve više privlačilo. I danas sam isti, sviđa mi se što je svaki dan drugačiji, zato sam i osnovao svoju privatnu tvrtku. Svaki poduzetnik zna da svako jutro slijede novi izazovi i jednostavno to prihvaća, zato je poduzetnik”.

  • Radili ste u u korporativnom i javnom sektoru. Što vas je potaknulo na osnivanje privatne konzultantske tvrtke i to u specifičnom području kao što je gospodarenje otpadom?

S obzirom na radno iskustvo koje sam stjecao u kompanijama koje ste naveli stekao sam specifična znanja i vještine koje su u mi omogućile da uočim prostor na tržištu prvenstveno kroz savjetovanje kompanija koje imaju bioplinska postrojenja. Kroz savjetovanje navedenih uočio sam da postoji ogroman neiskorišten potencijal u gospodarenju otpadom, odnosno bio-otpadom i mogućnosti njegovog korištenja u bioplinskom postrojenju kao alternativna sirovina.

  • Tko su vam klijenti, poduzeća ili jedinice loklane samouprave? Postoji li interes drugih sektora osim komunalnog?

Klijenti su javna i privatna komunalna poduzeća, gradovi i općine, tvrtke u privatnom vlasništvu koje se bave gospodarenjem otpadom, kompostane i bioplinska postrojenja. Osim komunalnog sektora značajan interes za naše usluge i proizvode javlja se iz sektora hotelijerstva, poljoprivrede i to kroz uvođenje upotrebe biorazgradivih kompostabilnih materijala naših skandinavskih partnera. Također, naše savjetodavne usluge vrlo četo koriste strani investitori koji žele razviti biznis u Hrvatskoj.

  • O gospodarenju otpadom i kružnom gospodarstvu se sve više govori. Odražava li se to na interes za vaše usluge? Kakva je konkurencija na tržištu savjetodavnih usluga u gospodarenju otpadom?

O kružnom gospodarstvu se sve više govori, ali u praksi stvari ne idu tako brzo. Još uvijek stvarna implementacija sustava kružnog gospodarenja otpadom ide vrlo sporo. Ipak, možemo reći da se vide određeni pomaci. Interes za usluge uvijek postoji, kao i konkurencija na tržištu, što pozdravljam i smatram da je dobro. Osobno vjerujem da profesionalnošću i stručnošću, kao i onim malim korakom, detaljem, činimo razliku na tržištu, što potvrđuju naši dugogodišnji klijenti.

  • Koliko je financijski zahtjevno pokrenuti konzultantsku tvrtku? Jeste li krenuli sami ili s partnerima? Koliko danas imate zaposlenih?

Pokrenuti tvrtku nije jednostavno, krenuo sam bez partnera, vlastitom inicijativom, a za temeljni kapital tvrtke i ostale početne troškove sam posudio novac od prijatelja. Moj imperativ za osnivanje vlastite tvrtke je bila sloboda u djelovanju. Kroz vrijeme tvrtka je osim konzultacijskih usluga razvila kompletan sustav za rješavanje izazova gospodarenja bio-otpadom u gradovima u općinama koji se sastoji od: edukacija svih dobnih skupina građana, plasiranja infrastrukture u vidu ventilirajućih kantica i biorazgradivih vrećica za odvojeno sakupljanje bio-otpada u stanovima i kućama, odvoz i oporabu bio-otpada u kompostanama i bioplinskim postrojenjima, do plasmana opreme za mehaničku obradu bio-otpada.

Kako smo razvijali poslovanje, tako smo proširili asortiman biorazgradivih materijala i plasirali ga u poljoprivedni i hotelijerski sektor. Danas tvrtka ima četvero stalno zaposlenih i desetak vanjskih suradnika različitih vokacija.

  • Što je najveći izazov u gospodarenju otpadom? Kako se mijenja uloga kompanija koje se bave gospodarenjem otpadom?

U gospodarenju otpadom postoji niz izazova. Izazovi su: nerazumijevanje zakonodavaca, nedostatak financijskih sredstava u gradovima i općinama za oporabu otpada, nedostatak infrastrukture, needuciranost svih dionika u gospodarenju otpadom. Smatramo da je ipak najveći izazov mijenjanje svijesti odgovornih osoba u gradovima i općinama, odnosno komunalnim društvima. Uloga tvrtke Consultare jest da informira jedinice lokalne samouprave, komunalna društva i privatne kompanije o mogućnostima tehnologija koje nudimo.

  • Gdje vidite najveći potencijal za rast na tržištu otpada? Je li to korištenje otpada za proizvodnju energije?

Najveći potencijal vidimo u 400.000 tona ne prikupljenog bio-otpada iz kojeg se može proizvesti 104 GW/h, odnosno 7,3 posto ukupne proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora, što je izuzetno važno u kontekstu današnjih divljanja cijena energije na svjetskim tržištima. Preduvjet za to jest da se bio-otpad odvojeno prikupi i obradi da bi bio pogodan za korištenje.

  • Koje nova tehnologije u sektoru su vam najzanimljivije na globalnoj razini? Mislim na tehnologije recikliranja i tehnologije stvaranja proizvoda s dodanom vrijednošću iz recikliranih materijala?

S obzirom da je tvrtka Consultare fokusirana na bio-otpad, na globalnoj razini postoje tehnologije čiji smo zastupnik u jugoistočnoj Europi, a koja uključuje recikliranje, odnosno proizvod s dodanom vrijednošću nastao iz bio-otpada, a zove se organska juha koja je visoko vrijedna sirovina za proizvodnju bioplina.

  • Gdje je Hrvatska u usporedbi s europskim dobrim praksama?

Prema zadnjim ažuriranim podacima Europske komisije količina prikupljenog bio-otpada po glavi stanovnika u EU 27 iznosi 71 kilograma godišnje, dok u Hrvatskoj to iznosi 7 kilograma, mislim da taj podatak sve govori. Jako me žalosti činjenica da se u 65 posto općina i gradova kod nas još uvijek odvojeno ne prikuplja bio-otpad.

  • Gdje završava prikupljeni otpad u Hrvatskoj, onih 23 posto koje uspijemo odvojiti da ne završe na odlagalištima? Imamo li kapacitete da taj otpad iskoristimo kao sirovinu ili u Hrvatskoj lanac kružnog gospodarstva puca praktično nakon prikupljanja otpada?

Odvojeno prikupljene vrste otpada kao što su papir, plastika, staklo, metali, građevinski otpad i bio-otpad imaju svoj put recikliranja i uporabe. S obzirom na male kapacitete pojedinih industrija, dobar dio nekih vrsta otpada, poput papira i plastike. reciklira se u inozemstvu, kao što se otpad koji se energetski oporabljuje završava u energanama u inozemstvu. Kapacitetno smo samodostatni u bio-otpadu, staklu i metalima.

  • Koči li regulativa uporabu recikliranih materijala u proizvodnji (npr. građevinskih materijala) ili u poljoprivredi? Je li problem (ne)kvaliteta recikliranog materijala?

Regulativa koči uporabu recikliranih materijala, odnosno vrlo često komplicirani pravilnici i ostali podzakonski akti stvaraju značajne probleme tvrtkama koje se bave reciklažom. Ne mislimo da je problem u ne kvaliteti recikliranog materijala, bilo da se radi o građevinskog materijalu ili kompostu koji se koristi u poljoprivredi.

Nažalost, vrlo često zakonsku regulativu pišu ljudi koji nemaju praktičnog i stvarnog iskustva u gospodarenju otpadom, odnosno vrlo često nikada u životu nisu posjetili neku tvrtku koje se ozbiljno bavi gospodarenjem otpada. Također prilikom eSavjetovanja vrlo često se ne uvažavaju mišljenja struke, odnosno ljudi koje se bave tim poslom.

  • Što Hrvatskoj nedostaje da bismo uspostavili kružno gospodarstvo? Može li u Hrvatskoj otpad postati sirovina za koju će netko plaćati da bi iz njega napravio proizvod s dodanom vrijednošću ili će se sve svesti na zbrinjavanje otpada i „onečišćivač plaća”, ali bez uspostavljanja kružnog gospodarstva?

Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/21) u članku 7. stavak 1. je jasno definirano da onečišćivač plaća. S obzirom da je to definirano zakonom, nije za očekivati da će privatne tvrtke plaćati otpad koji bi im poslužio kao sirovina tvrtkama koje proizvode otpad. Razlog za to leži u činjenici da su privatne tvrtke koje se bave kružnim gospodarenjem otpada uložile značajna financijska sredstva u infrastrukturu i opremu, te bi u suprotnom radile s gubitkom.

U Hrvatskoj je u jednom dijelu uspostavljeno kružno gospodarenje otpadom, odnosno otpad je već postao sirovina iz kojeg se dobiva proizvod s dodanom vrijednošću. Primjer za to jest proizvodnja organske juhe iz bio-otpada.

  • Koje nove trendove zapažate u industriji? Prati li Hrvatska industrija gospodarenja otpadom te trendove? 

Zapažamo da sve tvrtke u industriji ulažu značajna sredstva u marketinške aktivnosti, kako bi se približili građanima u smislu razvoja novih tehnologija, odnosno zelene energije i digitalizacije.

  • Kakva su vaša predviđanja budućih trendova u industriji?

Predviđanja idu u smjeru većeg stupnja recikliranja, odvojenog sakupljanja otpada, odnosno transformacije i korištenje otpada kao sirovine za proizvodnju toplinske i električne energije u energanama. Također značajna sredstva iz EU fondova se ulažu u izgradnju novih kompostana i bioplinskih postrojenja koji će oporabljivati odvojeno sakupljeni bio-otpad čiji je potencijal izuzetan.

  • I na kraju: kako vi osobno i vaša tvrtka doprinosite manjem ugljičnom otisku i borbi protiv klimatskih promjena?

Tvrtka, kao i ja osobno doprinosimo manjem ugljičnom otisku korištenjem energetski učinkovitih proizvoda s oznakom „A”, isključujemo elektroničku opremu kada nismo u uredu, koristimo kuhinjske krpe umjesto ubrusa, odvojeno sakupljamo sve vrste otpada koje proizvedemo, kompostiramo bio-otpad, koristimo platnene i biorazgradive vrećice za kupnju…