Cijene hrane u godinu dana porasle 15,2 posto, a prijevoza 19 posto

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena u svibnju u odnosu na svibanj 2021. u prosjeku bile više za 10,8 posto. Najviša je to razina od kada DZS prati podatke

14
Promet u trgovini na malo

Snažna dinamika rasta potrošačkih cijena nastavljena je i tijekom svibnja te je po prvi put dosegnuta dvoznamenkasta godišnja stopa rasta. Analitičari RBA navode da su prema posljednjim podacima DZS-a – i u skladu s očekivanjiima analitičara RBA, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena u svibnju u odnosu na svibanj 2021. u prosjeku bile više za 10,8 posto. Najviša je to razina od kada DZS prati podatke. U odnosu na travanj potrošačke cijene su u prosjeku više za 1,4 posto.

U razdoblju od siječnja do svibnja potrošačke cijene više su 7,9 posto godišnje.

Promatrano na mjesečnoj razini, u prosjeku su najviše porasle cijene Prijevoza, za 3,0 posto uz doprinos porastu od +0,44pb zbog viših cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva. Slijede cijene Hrane i bezalkoholnih pića, koje su porasle za 2,1 posto i doprinos rastu od 0,54pb, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava rastom od 1,5 posto, (+0,09pb), Rekreacija i kultura porasle su za 1,4 posto, (+0,07pb), Odjeća i obuća te Restorani i hoteli, po svakoj skupini za 1,1 posto, (Odjeća i obuća, +0,06pb te Restorani i hoteli, +0,05pb).

Cijene hrane, koje uključuju i bezalkoholna pića i čine više od četvrtine potrošačke košarice u Hrvatskoj (25,9%), ubrzale su rast na 15,2 posto na godišnjoj razini te su s više od 36 posto doprinijele godišnjoj stopi rasta potrošačkih cijena u svibnju. Očekivano, i rast cijena u skupini Prijevoza (prije svega goriva) bilježi nastavak dvoznamenkastih godišnjih promjena (+19%) te doprinos rastu cijena s više od 25 posto. Konačno, cijene Stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva bile su više 9,2 posto godišnje i tako pridonijele rastu s 14,4 posto.

Godišnji rast cijena ostalih sastavnica, u kategoriji Restorani i hoteli (+12,1%) uz doprinos rastu od 5,6 posto te Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (+11,7%) i doprinos 6,2 posto, upućuju da se osim doprinosa hrane i energije sve više osjećaju pritisci s potražne strane.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 21,5 posto (doprinos porastu 33,4%).

Ukupno bez energije, potrošačke su cijene bile više za 8,7 posto te 5,9 posto isključujući energiju i hranu. Cijene usluga bile su više 4 posto godišnje te se tako sa dinamikom rasta pridružuju hrani i energiji, što je osim pojačane potražnje rezultat i očekivane konvergencije prema europskom prosjeku.

Analitičari RBA očekuju kako će povišene, pa čak i snažnije dvoznamenkaste stope rasta, ostati prisutne i u sljedećem tromjesečju, dok bi se određeno smirivanje moglo zabilježiti tek krajem godine, a uglavnom će biti posljedica učinka baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarske aktivnosti. Naime, analitičari ne očekuju pad cijena energije i hrane već tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutno povišenim razinama.

Dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu, što potvrđuje da će se Hrvatska i ostale europske zemlje u srednjoročnom razdoblju suočiti sa jačim, ali još uvijek upravljivim inflatornim pritiscima. Stoga su analitičari RBA svoju prognozu godišnje stope inflacije za ovu i 2023. revidirali na više. U ovoj godini očekuju prosječni godišnji rast potrošačkih cijena za 9,2 posto te 4,1 posto u 2023.

Izvor: DZS, Raiffeisen istraživanja