Vlada će poduzetnicima platiti dio fiksnih troškova, a PDV “nije tema” ovih mjera

Nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta, prioritet pri odobravanju covid zajmova za likvidnost te potpuno ili djelomično pokrivanje fiksnih troškova poslovanja za prosinac su tri mjere u paketu za pomoć poduzetnicima kojima je zabranjeno ili ograničeno poslovanje

86
prijedlog kompenzacijskih mera
Ministar financija Zdravko Marić

Nakon dvosatnog sastanka s predstavnicima Vlade koje su predvodili ministri Marić, Aladrović i Ćorić predstavnici poduzetnika izašli su “više potreseni nego zadovoljni”, kako je rekao ugostitelj Vedran Jakominić. U skladu s najavom ministra financija Zdravka Marića od petka, predstavnici Vlade iznijeli su svoj prijedlog kompenzacijskih mjera koji baš i ne ide u smjeru modela koje su ponudili poduzetnici.

>>Ugostitelji predstavili Vladi dva modela obeštećenja

Poduzetnici su, naime, u petak ponudili dva modela. Prvi prijedlog bio je da se na tri godine smanji PDV na pet posto, te trajno na 13 posto, plus obeštećenje od 10 eura po četvornom metru objekta koji je u najmu uz nastavak mjere od 4000 kuna za očuvanje radnih mjesta do svibnja. Drugi prijedlog, uz nastavak mjere koja se odnosi na subvencije plaća, obuihvaća nadoknadu u iznosu od 50 posto lanjskih prihoda te oslobađanje od svih parafiskalnih nameta dok traju zabrane.

“Kao što smo i najavili, preko vikenda smo proveli dodatne analize i promišljanja u skladu s onim što je predsjednik Vlade rekao u obraćanju naciji, kako bismo iznašli pravičan model nadoknade troškova i svega onoga što je vezano uz posljednji krug mjera Vlade odnosno Stožera civilne zaštite vezanog uz pandemiju koronavirusa”, rekao je ministar Marić nakon sastanka.

Za Covid kredite raspoloživo 1,3 mlrd kuna

Marić je istaknuo da se prijedlog odnosi na djelatnosti i aktivnosti koje su odlukama ili u potpunosti zatvorene ili je djelomično onemogućen njihov standardni, redovni rad.

Vlada će, kao prvo, nastaviti s mjerama za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima kojima je zabranjen ili ograničen rad u iznosu od 4000 kuna po zaposlenom, u skladu s kriterijima koje propisuje Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,

Drugo pitanje o kojem se razgovaralo su takozvani Covid krediti za likvidnost. Marić je najavio da će HAMAG-BICRO, koji je operativno nadležan za dodjelu kredita, i resorno ministarstvo učiniti sve da s procedure ubrzaju i da će namaknuti dodatna sredstva. Ukupni iznos koji je trenutno raspoloživ za covid kredite za likvidnost je 1,3 milijarde kuna.

To nije namijenjeno samo za zatvorene djelatnost. Međutim, dogovoreno je da će poduzetnici kojima je zatvorena ili ograničena aktivnost “imati određenu vrstu prioritetnog značaja”, rekao je ministar financija.

Kompenzacija fiksnih troškova poslovanja

Treća mjera koju Vlada predlaže je potpuna ili djelomična kompenzacija takozvanih fiksnih troškova – troška najma ili zakupa, komunalija (struja, voda, plin, čistoća)…

“To su troškovi koje plaćate svakog mjeseca, uključujući i neke specifične troškove za ove djelatnosti i aktivnosti pout pristojbe za HRT, spomeničke rente, naknade ZAMP-u… Dakle, sve ono što ide u kategoriju fiksnih troškova”, objasnio je Marić. Dodatno je pojasnio da se Vladin prijedlog fokusirao na prosinac, u što su uključena i tri posljednja dana studenoga i posljednjih deset dana prosinca.

“Gledat će se pad prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ako govorimo samo o djelatnostima koje su potpuno zatvorene, računica je vrlo jednostavna. Što se tiče ostalih, naš prijedlog bio je da se za mjeru kvalificiraju svi oni koji imaju pad prihoda veći od 70 posto. Sa strane naših sugovornika došao je protuprijedlog da se taj postotak smanji. Prijedlog smo prihvatili tako da ćemo razraditi tablice prema kojima će se nakon 60 posto pada stupnjevati postotak pokrivanja fiksnih troškova u skladu s padom prihoda kao dio integralnog paketa”, objasnio je ministar Marić.

Ukupan paket mjera vrijedan je 2,1 mlrd kuna

Vlada je poslije podne na sjednici prihvatila prijedlog mjera, a predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da je ovaj paket ekonomskih mjera za pomoć privatnom sektorum, vezan uz recentne mjere koje su na snazi u prosincu, vrijedan 2,1 milijardu kuna.

Posljednjim ograničenjima pogođen je 80 do 85 tisuća zaposlenih, a procjena je da će ukupne potpore za očuvanje njihovih radnih mjesta iznositi neto 320 milijuna kuna, a kada se pribroje doprinosi 470 milijuna kuna.

Procjena je da će za pokrivanje fiksnih troškova poslovanja trebati oko 250 milijuna kuna, a za Covid zajmove za likvidnost na raspolaganju je 1,3 milijarde kuna.

“Za Covid kredite ćemo tražiti način da se taj iznos poveća kako bi se s tom mjerom nastavilo. Što se tiče pokrivanja fiksnih troškova, teško je u ovom trenutku imati cjelovit, egzaktan izračun. Sljedećih dana ćemo kroz kontakte s udruženjima koja horizontalno prate pogođene sektore i s individualnim predstavnicima zatražiti dodatnu pomoć u sagledavanju troškova. S obzirom na to da je riječ o fisknim troškovima, nešto ih je lakše sagledati jer u prosincu neće biti znatno drugačiji u odnosu na studeni”, razložio je Marić.

Administriranje će ovoga putra voditi Porezna uprava, a komunikacija s poreznim obveznicima ići će preko sustava ePorezna. Plaćanje će ići po ovjerenim odnosno dokazanim fakturama za fiksne troškove putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Marić: PDV nije tema ovih mjera

Ministar Marić rekao je kako se o smanjenju stope PDV-a razgovaralo se na svim dosadašnjim sastancima. “Na poreznom rastrećenju radimo cijelo vrijeme, s jačim učincima na samo gospodarstvo kroz rasterećenje od izravnih i neizravnih poreza, no PDV nije tema ovih mjera.”

“Još u petak smo jasno rekli da ćemo predložiti kombinaciju mjera u skladu s našim razmišljanjima. U ovom trenutku nemamo jasnu zdravstveno-epidemiološku sliku. Ponovit ću ono što sam rekao u petak: bilo bi puno lakše razgovarati kad bismo znali točne vremenske okvire”, kazao je ministar financija.

“Država je od samog početka pandemije vrlo jasno pokazala da je u zdravstveno-epidemiološkom segmentu nulti cilj očuvanje zdravlja i života građama dok je u gospodarsko-financijskom dijelu prioritet očuvanje radnih mjesta”, zaključio je Marić.