Povodom Dana osoba s invaliditetom u prostorima kompanije Ericsson Nikola Tesla predstavljeni su u ponedjeljak Priručnik s preporukama za razumnu prilagodbu radnog mjesta i aplikacija EVA – Ericsson Nikola Tesla Voice Assistent.
Priručnik koji je priredio Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom olakšat će poslodavcima prilagodbu radne okoline za zaposlenike s invaliditetom, a aplikacija EVA olakšat će osobama koje imaju poteškoća pri korištenju zaslona na dodir upotrebu pametnih uređaja.
“U kompaniji Ericsson Nikola Tesla zapošljavamo ljude prema znanju. Smatramo kako svakome treba dati priliku za profesionalni razvoj te potičemo uključivost i različitost. Na žalost, zbog ograničene podrške u obrazovanju osoba s invaliditetom na tržištu rada teško je naći osobe s invaliditetom koji su visoko obrazovani ICT stručnjaci. ICT otvara brojne prilike za inovativne i kreativne pojedince bez obzira na njihove različitosti. Jedan od njih je i naš zaposlenik Hrvoje Katić koji je u suradnji s kolegicama i kolegama osmislio i izradio aplikaciju EVA koju danas predstavljamo. Svojim primjerom Hrvoje i njegov tim pokazuju kako inovativnost i odličan timski rad donose rezultate te osim što ostvaruju svoje potencijale, razvijaju rješenja koja pomažu drugima da ih ostvare”, istaknula je u pozdravnom govoru predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla Gordana Kovačević.
Priručnik za edukaciju poslodavaca
“Cilj Priručnika je omogućiti osobama s invaliditetom, uz uvjet da imaju potrebne kompetencije, da što ravnopravnije sudjeluju na tržištu rada”, rekla je direktorica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Damira Benc. “Želimo pokazati i dokazati da osobe s invaliditetom mogu raditi i biti vrijedni članovi našeg društva. Posebno mi je drago da s Priručnikom i aplikacijom EVA mijenjamo paradigmu zapošljavanja osoba s invaliditetom i odmičemo se od razmišljanja da osobe s invaliditetom mogu raditi samo pomoćne poslove. Ovo su primjeri da osobe s invaliditetom mogu raditi itekako odgovorne i značajne poslove te doprinijeti dobrobiti kompanije u kojoj rade i dobrobiti svih osoba s invaliditetom.”
U izradi Priručnika sudjelovali su Tomislav Klekar, koji ga je grafički oblikovao, i Siniša Kekić kao lektor, obojica osobe s invaliditetom.
Priručnik s preporukama za razumnu prilagodbu radnog mjesta je izdan u tiskanom i digitalnom obliku, a osim samih osoba s invaliditetom i stručnjaka koji se bave profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem osoba s invaliditetom namijenjen je poslodavcima, s ciljem da ih educira o specifičnostima funkcioniranja osoba s pojedinim vrstama oštećenja, poremećaja ili bolesti. Uz pomoć Priručnika poslodavci će moći lakše predvidjeti radna mjesta na kojima bi mogli zaposliti osobe s invaliditetom.
“Kada govorimo o prilagodbi radnog mjesta, većina nas pomisli na tehničku prilagodbu. No, Priručnik govori i o nekim drugim aspektima koje je potrebno sagledati. To su psihosocijalni, kognitivni i organizacijski aspekti. Prilagodba često ne zahtijeva velika ulaganja, nego je riječ o jednostavnim rješenjima koja se lako implementiraju. Stoga smo odlučili sastaviti priručnik u kojem su objedinjene sve dostupne informacije iz područja razumne prilagodbe i dati preporuke za razumnu prilagodbu radnog mjesta”, rekla je predstavljajući priručnik Natalija Vičević, članica radne skupine koja ga je pripremila.
Jednostavan i lako razumljiv
Priručnik se temelji na prijevodu i prilagodbi stručne literature za pojedine vrste oštećenja, poremećaja i bolesti. U pripremi je korišten sadržaj stranice Job Acomodation Network te slovenski standardi za prilagodbu radnih mjesta.
“Koncipiran je tako da su opisane mogućnosti za prilagodbu radnih mjesta i uvjeta rada za deset različitih medicinskih stanja. U daljnjim publikacijama namjeravamo povećavati spektar medicinskih stanja i kontinuirano pratiti trendove na tržištu asistivnih tehnologija koje se vrlo brzo mijenjaju”, rekla je Vičević.
Uz zaposlenike Sektora za profesionalnu rehabilitaciju u izradi priručnika sudjelovali su liječnici specijalisti iz Sektora za vještačenje i kolege iz Regionalnih centara za profesionalnu rehabilitaciju koji su dali jako puno primjera iz prakse s kojima su se susretali. Dr. Tomislav Benjak iz Zavoda za javno zdravstvo doprinijeo je statističkim podacima.
“Trudili smo se pisati priručnik tako da bude lako razumljiv svima, da bude pristupačan. Želje nam je da bude u svakodnevno u primjeni i da ne skuplja prašinu na policama”, istaknula je Natalija Vičević. “Poruka svima nama je da se osvijestimo i prepoznamo potencijal svake osobe s invaliditetom, da joj omogućimo primjerena sredstva i uvjete za rad, da na neki način demistificiramo potrebe osoba s invaliditetom, da im olakšamo uključivanje u svijet rada. Često je potrebno samo omogućiti im da pokažu što znaju i mogu, a uvjerena sam da će one opravdati naše povjerenje.”
Nakon Priručnika s preporukama za razumnu prilagodbu radnog mjesta predstavljena je i aplikacija EVA. Riječ je o glasovno kontroliranom korisničkom sučelju namijenjenom osobama s oštećenjem vida, motoričkim teškoćama ili teškoćama u korištenju suvremenih tehnologija.
EVA razumije i govori hrvatski
“Cilj nam je bio približiti pametne telefone, tablete i pametne satove jednom grupi osoba koje se do sada njima nisu mogle koristiti. Danas na tržištu postoje i druge aplikacije s kojima možete glasom komunicirati s vašim pametnim telefonom, ali njihov nedostatak je da ne možete komunicirati na hrvatskom jeziku. Mi smo željeli napraviti rješenje koje će omogućiti izdavanje naredbi na hrvatskom”, rekao je član tima Tomislav Kadežabek.
Uz standardne telefonske funkcije – pozivanje, primanje i čitanje SMS-ova, dodavanje kontakata, pregled odlaznih i dolaznih poziva, aplikacija EVA omogućava pozivanje hitnih službi, pruža informacije o stanju mreže i baterije, o satu i datumu, vremenskoj prognozi, lokaciji, omogućava pisanje, čitanja i pohranjivanja bilješki, diktiranje teksta, uporabu kalkulatora, pristup YouTubeu, a tu je i mogućnost da korisnik zatraži pomoć oko uporabe aplikacije.
“Osnovne značajke koje pametni uređaj mora zadovoljiti da biste koristili aplikaciju EVA je da ga pokreće operativni sustav Android, mora imati instaliran Google Voice Search i Google Voice servise koji dolaze standardno instalirani na većini uređaja koji imaju operativni sustav Android. I morate imati internetsku vezu”, pojasnio je Tomislav.
Kako funkcionira aplikacija pokazao je Hrvoje Katić. EVA koristi blizinski senzor tako da kada želite zadati naredbu dovoljno je približiti telefon licu. Čuje se ton koji označava da je aplikacija spremna za slušanje naredbe. Nakon izdavanje naredbe zvučni signal potvrđuje da je aplikacija prepoznala naredbu i EVA izgovara odgovora na nju.
Aplikacija EVA ima i neke eksperimentalne značajke na kojima je tim tek počeo raditi. “Razmišljamo kako dodatno olakšati upotrebu aplikacije. Jedna od ideja je primjena tehnologije prepoznavanja lica. Bilo bi dovoljno da kamera prepozna lice korisnika kako bi se aplikacija pokrenula. Imamo još neke ideje koje ćemo pokušati realizirati kroz nadogradnju, a cilj nam je stalno unaprjeđivati aplikaciju”, rekao je Hrvoje.
Problem – sigurnosna ograničenja
Na žalost, zbog sigurnosnih ograničenja u Androidu nije moguće da mikrofon bude uključen cijelo vrijeme kako bi se EVA mogla pokrenuti glasom, a morala je postojati neka incijalna radnja koja pokreće aplikaciju. Jedno od mogućih rješenja je i primjena skenera šarenice, ali za sada tu tehnologiju imaju samo najskuplji modeli telefona, a cilj je bio olakšati uporabu telefona što većem broju ljudi, dodao je Hrvoje.
Za razvoj aplikacije korišten je Android Studio 3.2, programski jezik Java, a apliakcije se povezuje na Googleove servere koji vraćaju rezultate prepoznavnja (Google Speach recognition). Koriste se još neke aplikacije za pristup servisu YouTube te informacijama o vremenu.
Aplikacija EVA dostupna je besplatno na Google Play trgovini.
“Kao industrija bogatiji smo za još jedno rješenje koje olakšava ljudima život i omogućava bolju uključenost svih građana u suvremenu digitalnu okolinu. Time potvrđujemo da svi naši zaposlenici, bez obzira na individualne različitosti, mogu dati svoj doprinos razvoju tehnologija i stavljanje Hrvatske na svjetsku kartu inovacija. Zbog toga bi se tijela državne uprave – Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo gospodarstva – te svi zainteresirani dionici, uključujući HUP i HGK, te društveno odgovorni poslodavci, trebali povezati u kreiranju jedinstvene strategije obrazovanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom za tržište rada 21. stoljeća“, poručila je predsjednica Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević.