Uprava Hrvatskog telekoma na konferenciji za medije održanoj u petak u Splitu predstavila je planove ulaganja u mrežnu infrastrukturu i razvoja novih telekomunikacijskih i informacijsko-komunikacijskih usluga. Predstavljena je i studija Ekonomskog instituta u Zagrebu o analitičkim odrednicama naknade za prava puta za komunikacijsku infrastrukturu, s konkretnim preporukama za regulatorno usklađivanje s najboljim europskim praksama država članica Europske unije koje su vodeće po DESI indeksu.
Posljednjih nekoliko godina Hrvatski telekom kontinuirano povećava kapitalna ulaganja, istaknuo je predsjednik Uprave Davor Tomašković. Samo u prvom polugodištu ove godine ulaganja su povećana 8,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 822 milijuna kuna.
“Hrvatski telekom u najnoviju tehnologiju i modernizaciju infrastrukture svake godine ulaže 25 posto svojih prihoda, što je iznad prosjeka industrije na europskoj razini. Ulažemo u novu mobilnu mrežu, razvijamo inovativne proizvode i podižemo kvalitetu usluge za privatne i poslovne korisnike, no uz to istražujemo nova područja rasta koja će obogatiti život korisnika u budućnosti. U idućih godinu dana osigurat ćemo svim korisnicima u Hrvatskoj mogućnost pristupa internetskim brzinama od minimalno 20Mbit/s do 1GBits/s”, poručio je Tomašković.
Veliki dio HT-ovih ulaganja namijenjen je poboljšanju mrežne infrastrukture, u sklopu čega je početkom godine započeo projekt razvoja nove mobilne mreže u cijeloj regiji. U dvije godine obuhvatit će više od dvije tisuće lokacija, a visina ulaganja premašuje milijardu kuna.
Planirano je trostruko povećanje kapaciteta mreže i uspostavljanje preduvjeta za daljnju implementaciju 5G tehnologije i novih inteligentnih usluga poput interneta stvari. U realizaciji se primjenjuju najnapredniji tehnološki koncepti, povećat će se broj lokacija te proširiti frekvencijski spektar. Najnoviji tehnološki koncepti uključuju pametne antene, agregacije raspoloživog radiofrekvencijskog spektra i spektralno djelotvornije modulacijske tehnike.
Na području Istre, gdje je nova mreža završena prije početka turističke sezone, prosječna brzina pristupa mobilnom Internetu povećana je 2,5 puta i to u uvjetima trostrukog porasta opterećenja mreže u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Hvaleći se ostvarenim rezultatima i kvalitetom svoje mreže, čelnici HT-a nisu zaboravili ponoviti kako je sve to ostvareno “usprkos činjenici da Hrvatska i dalje plaća najskuplji radiofrekvencijski spektar u Europi, što značajno usporava daljnja velika ulaganja”. Uz bolji regulatorni okvir po uzoru na vodeće zemlje Europske unije po pitanju digitaliziranosti, navedena ulaganja mogla bi biti višestruko veća, smatraju u HT-u.
Za parafiskalne namete – milijarda kuna godišnje
U Splitu su prvi put predstavljene preporuke Studije o analitičkim odrednicama naknade za pravo puta za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu (EKI) zagrebačkog Ekonomskog instituta. U sklopu studije napravljena je analiza dosadašnjeg modela naknade te su dane jasne preporuke kako bi država mogla stvoriti primjerenije regulatorno rješenje za brži digitalni razvoj Hrvatske.
>>Tržišna dominacija HT-a koči digitalizaciju
Gotovo pola iznosa kapitalnih ulaganja telekomunikacijskog sektora – 1,03 milijardi kuna godišnje – odlazi na parafiskalne namete. Veliki dio tog iznosa odnosi se na naknadu za pravo puta. U studiji se navodi da hrvatski model naknade za pravo puta značajno odstupa od europskih praksi te da visina naknade nije razmjerna vrijednosti zemljišta preko kojeg elektronička komunikacijska infrastruktura prolazi. Na temelju toge izvedena je preporuka da se naknada za pravo puta znatno smanji, da prolaz elektroničko-komunikacijske preko zemljišta u javnom vlasništvu bude besplatan, da se uvede mogućnost plaćanja jednokratne naknade za pravo puta, jedinstveni model za određivanje visine i načina naplate naknade te da se uspostavi register primatelja naknade pri HAKOM-u i centralizirani sustav isplate naknada.
“Smanjenjem naknade za 75 posto i usmjeravanjem tih sredstava u elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, kroz 10 godina generiralo bi se dodatnih 15 tisuća radnih mjesta i ostvario rast BDP-a od jedan posto”, poručila je ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek. Dodala je kako bi se izgubljeni prihod zbog smanjenja naknade za pravo puta mogao vratiti lokalnim zajednicama kroz povećane poreze uslijed povećanja ulaganja u novu elektroničko komunikacijsku infrastrukturu.
Nove ponude
Nova infrastruktura fiksne i mobilne mreže omogućit će kvalitetnije internetske usluge za kućanstva u svim dijelovima Hrvatske po pristupačnim cijenama, tvrde u HT-u.
Nova ponuda uključuje brzi pristup internetu i razgovore prema fiksnim i mobilnim mrežama već od 149 kuna u Magenti 1 na brzini od minimalno 20 Mbit/s s još većom dostupnosti koristeći 4G i optičku mrežu. I u mobilnom segmentu HT svim M1 korisnicima nudi bogatu mobilnu tarifu koja sadrži 20GB, neograničene minute i SMS-ove, MaxTV To Go te jednu aplikaciju s neograničenim prometom po izboru.
Kreirana je i nova Magenta 1 Business ponuda koja izlazi u rujnu. Funkcionirat će kao jedinstvena platforma sa svim potrebnim uslugama i opcijama za digitalizaciju malih i srednjih poduzeća. Nudit će sve što je potrebno za opremanje digitalnog ureda po principu „ključ u ruke“ – jednostavnost, najbolje partnere i poseban mjesečni poticaj za upotrebu digitalnih alata poput pohrane podataka, backup, O365, mini CRM, informatičku opremu.
HT planira daljnje širenja NB-IOT mreže, čime se potiče hrvatske IT tvrtke u razvoju IoT rješenja. Procjenjuje da će do 2020. više od 30 milijardi uređaja u svijetu biti povezano na Internet, što svrstava IoT u jedna od najbrže rastućih područja.
>>Hrvatski telekom prvi u Hrvatskoj lansira Narrowband IoT mrežu
