Tehnološke i građevinske tvrtke trebala bi više surađivati kako bi zadovoljile potražnju za kvalitetnom informatičkom infrstrukturom, prvenstveno za podatkovnim centrima, navodi se u analizi konzultantsko-građevinske tvrtke Mace.
U izvješću se naglašava kako broj internetskih korisnika na globalnoj razini stalno raste, tako da potražnja za kapacitetima za obradu i pohranu podataka također raste i to sve brže.
Istovremeno su sve gospodarske grane i branše pod pritiskom da smanje ugljične emisije. Procjenjuje se da digitalna infrastruktura globalnoj emsiji ugljičnog dioksida pridonosi s 3,2 posto. Globalna tehnološka industrija također bi morala mijenjati pristup i graditi drugačije kako bi doprinijela globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena.
Samo u 2020. godini izgrađeno je više od 100 hipervelikih podatkovnih centara, pri čemu 39 posto ukupne globalne digitalne infrastrukture otpada na Google, Microsoft i Amazon.
Potrebna radikalna promjena pristupa izgradnji infrastrukture
Prema Maceovom izvješću “Globalna povezivost: Transformacija digitalne infrastrukture” (“Global connectivity: Transforming digital infrastructure”) globalne tehnološke tvrtke moraju radikalno promijeniti pristup izgradnji svoje podatkovne infrastrukture usvajanjem suvremenih metoda gradnje, strojnog učenja, umjetne inteligencije i najnovijih rješenja za gradnju uz niske ugljične emisije kako bi se preokrenuo njihov negativan utjecaj na klimatske promjene.
“Potrebno je brzo reagirati kako bi se smanjio ugljični otisak koji ostavlja brzi rast podatkovnih centara. Nužan je zajednički napor tehnoloških tvrtki, konzultanata i dobavljačakako bi se usvojile proizvodne metode koje će omogućiti održivi rast na globalnoj razini”, poručio je Ivan Jeffery, direktor za međunarodne tehnologije u tvrtki Mace. “Vjerujem da ćemo u roku od pet godina primjenjivati složene građevinske programe koji će biti brži, održiviji i sigurniji nego što smo mogli zamisliti prije desetak godina.”
>>Europski podatkovni centri udruženi kako bi postigli klimatsku neutralnost
Europski zeleni plan predviđa da bi Europa do 2050. trebala postati prvi klimatski neutralni kontinent. Isti cilj postavljen je i u Europskoj podatkovnoj strategiji prema kojoj bi svi podatkovni centri u Europskoj uniji trebali postati klimatski neutralni do 2030. godine.
