Pronađeni mogući znakovi života u Venerinoj atmosferi

Istraživači su jasno istaknuli da nije riječ o otkriću života na Veneri, ali astronomska promatranja potvrdila su prisutnost fosfina u Venerinoj atmosferi. Plin je plin koji na Zemlji prirodnim putem proizvode bakterije i smatra se potencijalnim biološkim znakom života

35
venera
Venera je nešto manja od Zemlje i najsjaniji je planet na noćnom nebu [foto: NASA]

Međunarodni tim astronoma pod vodstvom profesorice Jane Greaves sa Sveučilišta u Cardiffu otkrio je u atmosferi Venere rijedak kemijski spoj koji su možda proizveli živi organizmi, navodi se u studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Nature Astronomy. Otkriće vraća najsvjetliji objekt na noćnom nebu u fokus rasprava o tome gdje bismo trebali tražiti izvanzemaljski život.

Istraživači su jasno istaknuli da nije riječ o otkriću života na Veneri. Ali astronomska promatranja potvrdila su prisutnost fosfina u Venerinoj atmosferi. Plin koji na Zemlji prirodnim putem proizvode bakterije smatra se potencijalnim biološkim znakom života.

Neobjašnjivi kemijski proces

Fosfin (PH3) je kemijski spoj koji čini fosfor vezan s tri atoma vodika. Na Zemlji ga stvaraju mikrobi koji preživljavaju u okruženju bez kisika, na primjer u kanalizaciji. Otrovan je za ljude, a zaudara po pokvarenoj ribi. U Venerinoj atmosferi tim pod vodstvom prof. Jane Greaves identificirao ga je promatranjima s teleskopima na Havajima i u Čileu 2017. i 2019. godine.

“Promatranja s obje zvjezdarnice pokazala su isto – slabu apsorpciju na pravoj valnoj duljini da to bude plin fosfin, gdje molekule osvjetljavaju topliji oblaci odozdo”, rekla je Greaves.

Znanstvenici kažu da ne mogu pronaći nikakvo nebiološko objašnjenje za prisutnost fosfina u Venerinoj atmosferi. Iako je Venera užarena na površini, u njenoj gustoj atmosferi postoje područja koja znanstvenici smatraju potencijalno nastanjivima. Već desetljećima dio znanstvenika tvrdi da bi mikrobi mogli cirkulirati u njenoj atmosferi.

“Dali smo sve od sebe da utvrdimo što bi još moglo uzrokovati pojavu fosfina. Istražili smo atmosferske, geološke i kemijske procese. Razmotrili smo munje, vulkane, solarne vjetrove pa i meteore kao potencijalne uzroke. I nismo pronašli ništa”, rekla je Clara Sousa-Silva, znanstvena istraživačica s MIT-ova Odjela za istraživanje Zemlje, atmosfere i planeta.

“Ako niti jedan poznati kemijski postupak ne može objasniti fosfin unutar gornje atmosfere Venere, tada je on morao nastati procesom koji do sada nismo smatrali mogućim u uvjetima kakvi tamo vladaju”, navodi se u studiji. “To bi mogao biti nepoznati fotokemijski ili geokemijski proces. Ili možda život.”

“Bilo koji organizmi na Veneri vjerojatno će se znatno razlikovati od svojih zemaljskih rođaka, ali i oni bi mogli biti izvor fosfina u atmosferi”, navodi se u također u studiji.

Negostoljubiva Venera

Mars je još davno zasjenio Veneru kao potencijalno stanište, jer je njena gusta atmosfera kreirala efekt staklenika, što je rezultiralo paklenim temperaturama i visokim tlakom na površini planeta. Tek na visini od 50 kilometara tlak i temperatura Venerine atmosfere slični su uvjetima na površini Zemlje. Robotske sonde poslane na Veneru otkrile su pak krajolik koji se čini negostoljubivim za bilo koji zamislivi oblik života.

Fosfin je pronađen u pojasu od 53 do 62 kilometra iznad površine Venere, u području koje je nakon Zemlje jedno od najpogodnijih u Sunčevu sustavu za oblike života koje poznajemo. Dakako, i tu su problem otrovni sumporni oblaci koji bi ugrozili sve oblike života koje poznajemo, a mogli bi uništiti i fosfin.

Općenito, Mars se čini mnogo ugodniji i bio je na meti mnogih robotskih misija, uključujući i nedavno lansirani NASA-in rover Perseverance koji bi na Crveni planet trebao sletjeti u veljači iduće godine. NASA je razmatrala slanje dviju relativno jeftinih robotskih misija na Veneru, ali one nisu odobrene.

Otkriće fosfina objavljeno u ponedjeljak moglo bi obnoviti interes NASA-e i drugih svemirskih agencija za Veneru.

“Za ovako veliko otkriće trebamo dodatne potvrde- Trebamo snažnu znanstvenu raspravu”, rekla je za Washington Post Casey Dreier, viša savjetnica u Astronomskom društvu (Planetary Society), neprofitnoj organizaciji za istraživanje svemira. “Trebat će nam misije na Veneri, pa i uzorci koje ćemo donijeti na Zemlju.”

>>Pogledajte slike Marsa koje je snimio NASA-in istraživački veteran

>>NASA-in rover koji leti na Mars dobio “zemaljskog” blizanca