Pogledajte slike Marsa koje je snimio NASA-in istraživački veteran

NASA-ini roveri, robotska vozila koja se kreću površinom vjerojatno su najpoznatiji i najpopularniji istraživači Marsa. No, uz njih događanja na Marsu prati niz drugih nešto manje poznatih istraživačkih sustava koji nam pomažu da doznamo više o Zemlji najbližem planetu. Veteran među njima je Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) koji je lansiran iz Cape Carnaverala 12. kolovoza 2005. godine. NASA je ovog tjedna obilježila godišnjicu tog događaja objavom najboljih slika “Crvenog planeta” koje je Orbiter snimio.

Otkako je napustio Zemlju prije 15 godina, Mars Reconnaissance Orbiter pomaže nam da bolje upoznamo Crveni planet. Do sada je na Zemlju poslao 365 terabajta podataka. Ovaj istraživački satelit mjeri temperturu u Marsovoj atmosferi, zadire radarom u podzemlje planeta i otkriva minerale na njegovoj površini. Ali najpoznatiji je po prekrasnim fotografijama.

Mars Reconnaissance Orbiter opremljen je, između ostaloga, s tri kamere. Mars Color Imager (MARCI) je kamera s objektivom riblje oko koja omogućava dnevni uvid u globalna zbivanja na planetu. Context Camera (CTX) snima crno-bijele slike krajobraza na udaljenosti do 30 kilometara. Te snimke primjenjuju se kako bi se usmjrila treća Orbiterova kamera visoke rezolucije (High-Resolution Imaging Science Experiment ili HiRISE) koja snima najdojmljivije fotografije.

HiRISE može zumirati detalje s visokom razlučivošću, a zabilježio je niz dramatičnih prirodnih pojava, uključujući pješćane oluje, lavine i druge poave koje su mijenjale krajolik Marsa. Zahvaljujući ovoj kameri snimljene su druge NASA-ine letjelice na Marsu, poput rovera Curiosity i Opportunity. MRO se čak okrenuo kako bi sa svoje pozicije snimio pogled na Zemlju i Phobos, jedan od dva Marsova mjeseca.

Od početka kolovoza HiRISE je snimio 6.882.204 fotografije, a sam je od 2006. poslao na Zemlju 194 terabajta podataka. Objavljene slike samo su mali uvid u nevjerojatan rad triju kamera Orbitera kojima upravlja NASA-in Jet Propulsion Laboratory u južnoj Kaliforniji.

Pješčana oluja

Pješćana oluja snimljena je 2012. kamerom HiRISE. Dužinna sjene ukazuje da se pijavica uzdigla 800 metara iznad površine planeta, što otprilike odgovara visini Burj Khalifa, najviše zgrade na Zemlji lkoja se nalazi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Lavina na Marsu

HiRISE je 29. svibnja 2019. snimio lavinu u akciji. Sezonski led počeo se u proljeće otapati i  oko 500 metara visoka stijena na Marsovu sjevernom polu počela se raspadati. Lom takve stijene otkriva nam dugotrajne promjene koje su se dešavale na planetu. Slojevi leda i prašine taložili su se tijekom različitih razdoblja. Poput godova na drvetu, svaki sloj ima priču koja znanstvenicima govori o tome kako se mijenjao okoliš.

Nastanak novog kratera

Slikom koju je HiRISE snimio 19. studenoga 2013. dominira novonastali krater na površini Marsa. Atmosfera na Marsu je puno rjeđa nego ona na Zemlji – oko jedan posto gustoće Zemljine atmosfere. To znači da su brarijere za sagorijevanje svemirskog otpada puno slabije pa meteori kroz atmosferu Crveneog planeta prolaze puno lakše nego kroz Zemljinu, CTX je od početka misije zabilježio više od 800 novih kratera nastalih udarom meteora koji su prošli kroz atmosferu. Nakon što je zabilježio ovaj, znanstvenici su snimili detaljne fotografije s HiRISE-om.

Novonastali krater je promjera 30 metara, dok je područje eksplozije znatno šire. Eksplozija je odbacila krhotine na udaljenost do 15 kilometara. Ispitujući krhotine nastale eksplozijom znanstvenici su saznali mnogo više o samoj prirodi udara.

Površina Marsa

Krajolik se s vremenom mijenja, a imati godinama istraživački satelit iznad Marsa omogućuje nam da pratimo te promjene. “Što više gledamo, više ćemo otkriti”, kaže Leslie Tamppari, znanstvenica s JPL-a koja radi na projektu MRO-a. “Prije MRO-a nije bilo jasno što se na Marsu zaista mijenjalo, ako se uopće išta mijenjalo. Mislili smo da je atmosfera toliko rijetka da pomicanja pijeska gotovo nije ni bilo te da se većina promjena sesila u davnoj prošlosti. Sada znao da nije bilo tako.”

Na slici su dodane boja kako bi se istaknuli određeni detalji, poput vrhova dina i pješčanih nasipa, Mnogi od tih oblika se mijenjaju, baš kao i na Zemlji. Vjetar raznosi i nanosi zrna pijeska širom Marsa milijunima godina.

Pogled na Zemlju i njen Mjesec s Marsa

MRO ne snima samo Mars. Ova kompozicija sastavljena je od četiri niza fotografija Zemlje i Mjeseca koje je snimio HiRISE. Bio je to drugi put da je  slika Zemlje i našeg Mjeseca. Bilo je to drugi put da je HiRISE snimio naš matični planet.

Phobos

Nazvan po grčkom bogu straha, Phobos (Fob) je jedan od dva Marsova mjeseca. Drugi je Deimos (Dim), nazvan po grčkom bogu terora (Phobos i Deimos u grčkoj mitologiji sinovi su boga rata Aresa i božice ljubavi i ljepote Afrodite te vjerni pratitelji svog oca). Mjesec Phobos je promjera 21 kilometra. Krater Stickney koji se vidi na donjoj desnoj strani mjeseca na slici koju je snimio HiRISE širok je oko 9 kilometara. Unatoč tome što je malen, Phobos je vrlo zanimljiv znanstvenicima. Je li riječ o zarobljenom asteroidu ili komadu Marsa koji se odlomio nakon snažnog udara? U bliskoj budućnosti na Phobos bi trebala sletjeti japanska misija, a mjesec je predložen kao polazište astronautima prije nego što se spuste na sam Mars.

Ostale slike možete pogledati na NASA-inim stranicima.