Kako je COVID-19 promijenio tehnološke trendove

Pandemija je donijela velike promjene u pristupu i primjeni informacijskih tehnologija. Prerano je za procjenu hoće li te promjene ostati trajne. No, jasno je da su neki tehnološki segmenti doživjeli ekspanziju, dok su drugi pali u zapećak

109
tehnološki sektor COVID-19
Aplikacije za video konferencije su veliki dobitnik razdoblja pandemije COVID-19

Za razliku od, na primjer, organizacije putovanja ili ugostiteljstva, tehnološki sektor relativno je dobro preživio razorne posljedice pandemije COVID-19. To, naravno, ne znači da je IT ostao neokrznut, da neki trendovi zbog krize nisu ubrzani ili da kriza nije značajno poremetila dosadašnje okruženje.

Za sada je prerano da bismo znali hoće li promjene u pristupu i primjeni informacijskih tehnologija ostati trajne. No, jasno je da su neki segmenti računalnog poslovanja doživjeli ekspanziju, dok su drugi pali u zapećak – njihova je primjena znatno smanjena ili gotovo potpuno ugašena, a upitno je hoće li do oporavka doći čak i nakon što se radnici vrate u urede.

S portala CIO.com prenosimo pregled tehnoloških kategorija i strategija koje su u ovoj krizi profitirale, ali i onih čije će se vrijednosti nakon krize detaljno preispitivati.

Pobjednik: Video konferencije i popratni ekosustav

Velikog pobjednika je lako uočiti: potražnja za alatima za video konferencije skočila je do neba nakon što su konferencije, sastanci, radionice i ostali oblici skupova preselili u virtualni prostor. Ali nije riječ samo o nekoliko glavnih, velikih platformi. Virtualni bum lansirao je niz projekata prilagođenih manjim nišama. Zoom, na primjer, ima portfelj aplikacija sa specijaliziranim prilagodbama za razne industrije poput financija, obrazovanja, korisničkih usluga i više desetaka drugih kategorija. Slični projekti razvijeni su i oko Microsoftova Teamsa i Google Meeta.

>>Je li Zoom siguran i trebaju li ga tvrtke zabraniti

Virtualna okupljanja s kolegama potaknula su i rast poslovanja pružatelja usluga u oblaku. Da bi se zadovoljila potreba za servisiranjem videokonferencija, trebalo je sve više i više uređaja u cloudu. Osobito su traženi uređaji sa snažnim procesorskim jedinicama koji mogu podržati prikaz većeg broja malih sličica unutar videokonferencije.

Gubitnik: Uredski alati za upravljanje

Deseci softverskih i hardverskih paketa dizajniranih za pojednostavljenje procesa u fizičkim uredima pretrpjeli su udarac. Sve dok većina zaposlenih radi od kuće, potražnja za poslovnim aplikacijama za zakazivanje konferencijskih dvorana bit će nikakva. Isto vrijedi za hardverske proizvode poput malih tableta na vratima konferencijskih dvorana na kojima se objavljuje raspored rezervacija.

Iznenađujuće velik broj proizvoda koristi senzore fizičke blizine za detektiranje RFID čipova u iskaznicama za kontrolu pristupa ili praćenje upotrebe uredskih uređaja poput kopirki. Alati za prepoznavanje ljudi i praćenje njihovih aktivnosti utemeljeni na detektiranju fizičke prisutnosti neće biti u prvom planu sve dok se radna snaga masovno ne vrati u urede.

Pobjednik: Softveri za podršku timskom radu

Uredski alati koji ljudima omogućuju zajednički rad na dokumentima ili prezentacijama vrjedniji su nego ikad. Sastanci na kojima netko stoji za govornicom ili poziva osoblje u konferencijsku dvoranu kako bi se podijelio nekakav dokument u papirnatom obliku su gotovo nestali. Sve to preselilo se u virtualnu sferu pa je potražnja za mrežnim alatima koji olakšavaju rad na daljinu znatno porasla, baš kao i tolerancija prema njihovu korištenju. A sada, nakon što je duh pušten iz boce, mnoge tvrtke preispituju svoje strategije rada na daljinu čak i nakon povratka u ured, tako da se može očekivati da će povećana potražnja još neko trajati.

>>Digitalizacija i COVID-19: Pet smjernica izvršnim direktorima za brži oporavak

I ovdje, baš kao i kod videokonferencija, postoje dodatna tržišta za alate koji također mogu imati koristi od porasta. Zoho, Salesforce, Google, Microsoft i gotovo svaka druga slična platforma za suradnju podržavaju mogućnost da nezavisni proizvođači preko njih ponude rješenja kojima se pire funkcionalnosti platforme.

Gubitnik: Aplikacije za izravni kontakt

Nije svaki dio poslovanja vezan uz softver za video konferencije u procvatu. Tvrtke koje su se specijalizirale za izradu složenih konferencijskih aplikacija neće naići na veliku potražnju, iako će se one pametnije među njima okrenuti ka domaćem tržištu na kojem mogu pomoći ljudima da usvoje kvalitetne video i audio tehnologije.
Postoje stotine raznih projekata koji podržavaju sastanke u živo.

Konferencije često kreiraju vlastite aplikacije, tako da sudionici znaju što se dešava u pojedinim dvoranama. Pisači velikog formata omogućavaju ispis fizički velikih kopija koje se postavljaju na zidove ili na stolove oko kojih se ljudi okupljaju. Razvojni i dizajnerski poslovi izgrađeni u ovim ekosustavima će još neko vrijeme trpjeti posljedice krize.

Pobjednik: Korištenja vlastitih uređaja (BYOD – Bring your own device)

Rad se doslovno preko noći preselio iz ureda u domove. IT odjeli nisu imali puno vremena za pripremu svih onih koji su poslani kući da rade na daljinu. Tvrtke koje su se najlakše prilagodile bile su one koje su prihvatile labavu poslovnu arhitekturu koja potiče ili čak zahtjeva od radnika da koriste svoj hardver.

To je filozofija koju su prigrlile uglavnom manje, novije tvrtke i inače vrlo prilagodljivi startupovi koji se ne opterećuju ulaganjem resursa u održavanje velikog broja korporativnih uređaja. One su svoje servise izgradile na internetu kako bi bili dostupni preko bilo kojeg preglednika. Naravno, to je povećalo neke rizike i olakšalo mogućnost kibernetičkih napada, ali je također prisililo programere da razmišljaju o tome kako se suočiti s tim prijetnjama, umjesto da se oslanjaju na vatrozidove i ograničeni fizički pristup kako bi zaustavili loše momke.

Gubitnik: Korporativni hardver

Uređaji u vlasništvu tvrtke neće nestati, a mnoge tvrtke će nastaviti isporučivati prijenosna računala u domove zaposlenika. Ali teška stolna računala i ogromni monitori su mnogo manje popularna nakon što smo napustili urede. I tako bi moglo ostati čak i nakon povratka u urede.

Postoje, naravno, i oni koji smatraju da će tvrtke zbog jednostavnosti i dalje htjeti zadržati vlasništvo nad uređajima. Hoće li programeri internih aplikacija htjeti podržati svaki stari preglednik koji je netko instalirao na prašnjavi prijenosnik iskopan negdje ispod kreveta? Hoće li računovodstveni odjel kao korporativni trošak voditi uređaje koje koriste i djeca za nastavu ili igru?

Virtualne privatne mreže, vatrozidi i malo veći troškovi za prigodni hardver mogu biti jeftiniji od podrške za računalo s virusom koje nije ažurirano od stoljeća sedmog. I da stvar bude još gora, mnogi kod kuće uopće nemaju PC. Mnogi su prestali kupovati kućna računala jer su njihovi telefoni i tableti više nego dovoljni za osnovne potrebe.

Pobjednik: Društvena kontrola

Zaboravite staru viziju interneta u kojoj je bila sloboda izražavanja bila pravilo i nitko nije znao tko ste. Tehnološke tvrtke sve više eksperimentiraju s prikazom informacija koje možemo vidjeti.

Donedavno su to radile prikriveno, suptilno, prikriveno kažnjavajući i gurajući “pogrešan sadržaj” u zapećak. Sada aktivno brišu riječi koje neodobravaju, aplikacije, podcastove i sve ostalo što procijene neprikladnim. Ideja o prekrasnom virtualnom salonu u kojem će čovječanstvo dijeliti briljantne ideje u punoj virtualnoj slobodi gotovo je zaboravljena.

Gubitnik: Privatnost

Stara vizija sfere osobne privatnosti brzo nestaje. Država Washington željela je da restorani nakon ponovnog otvaranje prate imena i adrese kupaca. Vodeće telekomunikacijske tvrtke eksperimentiraju s alatima koji prate s kime se osoba susreće tijekom dana u slučaju da je neka od osoba s kojima je kontaktirala zaražena.

Privatnost je oduvijek bila prilagodljiv ideal u stalnom raskoraku između svijeta u kojem dominira središnja kontrola i skrivenog prostora koji je lošim momcima ostavljao puno prostora da skriju svoje tragove. Sad kad su ulozi tijekom pandemije veći, klatno se brzo otklanja od prava pojedinca na privatnost.

Pobjednik: Softver za čahurenje u kući

Cocooning software ili softver za čahurenje, što je prilično doslovan, ali primjenjiv prijevod, je softver koji pridonosi izolaciji od normalnog društvenog okruženja. Riječ je o streaming platformama poput Disneya Plus, Netflix ili Hulua. One su savršena zabava svima koji su zbog pandemije zaglavili zatvoreni u kućama. Novine i knjige idealno su rješenje za one koji vole čitati. Općenito, pretplatnički online servisi koji nude neograničeni pristup raznim sadržajima nesumnjivo su dobitnici u ovoj krizi.

U ovom segmentu postoji također veliki broj nišnih igrača koji žele napredovati. Holivudska produkcija je obustavljena i ljudi žude za video sadržajima. Pretplatnički servisi željni su pak zanimljivih sadržaja. Stari filmovi, stare televizijske emisije, pa čak i stare reklame – sve treba digitalizirati. Dakle, ne u ovoj priči pobjednici nisu samo Netflix i Disney, već i desetine tvrtki s margina softverskog ekosustava.

Gubitnik: Softver za okupljanje i putovanja

Specijalizirane aplikacije za podršku okupljanjima uživo su među najteže pogođenima. Tvrtke koje nude softver za kazališnu rasvjetu ili ozvučenje, na primjer, teško će prodavati nove proizvode dok se kazališta financijski ne oporave. Oglasni kiosci koji bi trebali privući pažnju prolaznika još neko vrijeme ostat će neprimjetni.

Postoji čitav ekosustav alata za RFID čip izgrađen za tematske parkove i druga zabavna događanja koji rade samo ako je čip fizički blizu. Svi ti segmenti i mnoge slične niše morat će pričekati da se svijet ponovo postane ugodan za osobna druženja, a da tvrtke koje kupuju takve aplikacije ponovo imaju proračune koji će im omogućiti takva ulaganje.

Pobjednik: Računarstvo u oblaku

Način na koji se oblak proširio kao bi apsorbirao potražnju softvera za video konferencije i suradnju pravi je dokaz vizije koja je izgradila ovaj elastični izvor računarskih resursa. Iako su neke tvrtke u oblaku upozorile da neka rješenja možda neće biti odmah dostupna, a tržišne cijene usluga su porasle, one su još uvijek uglavnom niže od cijena usluga na zahtjev. Usluge iz oblaka se u velikoj mjeri isporučuju kada su najpotrebnije, a poduzeća zbog krize ubrzavaju njihovo usvajanja i povećavaju njihov.

Gubitnik: Softver na lokalnim serverima (On-prem)

Riječ je o softveru instaliranom na računalima u prostoru poduzeća, a ne na udaljenim poslužiteljskim farmama ili u oblaku. Neki razlozi da se računala drže u vlastitim prostorijama još uvijek imaju smisla. Račun za upaljeno računalo često je mnogo niži, a ideja da možete prošetati do serverske sobe je umirujuća. Ali ako vaši zaposlenici nisu u kampusu, mala je razlike između udaljenog podatkovnog centra u oblaku i serverske sobe u vašoj tvrtki.

Postoje ipak dublji razlozi. Mnoge tvrtke smještaju servere u podrumske ili prostore bez prozora. Najmodavci ne iznajmljuju zgrade koje su potpuno kutni uredski prostor. Obično postoje i neki “bezvrijedni” prostori, nepodesni čak i za pripravnike. Uz relativno povoljne cijene električne energije, smještanje servera u takve prostore može biti zgodno rješenje. Zimi čak pomažu u zagrijavanju zgrade. Naravno, sve ove prednosti se gube ako tvrtke odustanu od zakupa velikih zgrada i umjesto toga zatraže da radnici rade od kuće.

Pobjednik: Agilnost

Je li vaš tim imao konferencijsku dvoranu prekrivenu Ganttovim grafom za model vodopada kako biste mogli predvidjeti datum isporuke za 24 mjeseca? Jeste li rezervirali tu dvoranu za tjedne ili čak dnevne sastanke o napretku projekta? Sve je to danas lanjski snijeg. Danas radimo od kuće. U budućnosti ćete možda trebati kreirati ogromne grafove i ciljati rokove isporuke za dvije ili tri godine, ali morat ćete razmišljati brzo i prilagođavati se u nekoliko minuta. Postojeći čvrsti modeli više ne funkcioniraju.

Gubitnik: Modeliranje i stari podaci

Dvije najzvučnije fraze u tehnološkom dobu su “umjetna inteligencija” i “strojno učenje” – automatizirani alati za pretvaranje povijesnih podataka u modele za predviđanje budućnosti. Zahvaljujući pandemiji, zatvaranju gospodarstva, drastičnim promjenama navika i aktivnosti, a da ne spominjemo potencijalnu ekonomske krizu, svi koji se bave ovim tehnologijama suočeni su s izazovom modeliranja podataka.

Sve dosadašnje baze podataka punile su se podacima koji su govorili kako je svijet funkcionirao prije pandemije. Ti nam podaci ne mogu pomoći da shvatimo što sada slijedi. Ne možemo koristiti podatke iz trećeg tromjesečja 2019. ili 2018. za predviđanje trećeg tromjesečja 2020. jer se toliko stvari razlikuje. Nitko ne zna što će nam donijeti budućnost, ali izgledno je da ona neće biti slična onome što smo viđali i iskusili do sada.