Nema kriptovaluta bez blockchaina, ni blockchaina bez kriptovaluta

"Odustali smo od toga da bankama objašnjavamo zašto je blockchain dobar za njih. Izbacili smo aplikaciju koja omogućava brzo i jednostavno plaćanje kriptovalutama, pa ćemo vidjeti što će biti", kaže Nikola Škorić, osnivač i direktor tvrtke Electrocoin

u 11:59 Zadnja izmjena: 10.07.2019 u 13:35
84
PayCek

Tvrtka Electrocoin d.o.o. prva je hrvatska mjenjačnica kriptovaluta. Osim posredovanjem u trgovanju kriptovalutama, bave se i procesiranjem kripto uplata. Nedavno su lansirali i platni sustav PayCek koji omogućuju trgovcima u Hrvatskoj i Europskoj uniji da prihvaćaju uplate u kriptovalutama. Tvrtku je 2014. osnovao Nikola Škorić.

“Diplomirao sam računarstvo na FER-u, a diplomski rad sam pisao iz kriptografije. Nakon toga sam kao stipendist otišao raditi u Nuklearnu elektranu Krško, ali nastavio sam pratiti područje kriptografije. Tako sam krajem 2011. zamijetio kriptovalute, koje su se pojavile nešto ranije, s prelaskom 2008. na 2009. godinu”, prisjeća se početaka Nikola.

Kriptovalute su ga jako zainteresirale s tehničke strane. Mehanizmi distribuiranog konsenzusa su, razlaže, vrlo težak problem ne samo u računalnoj znanosti, nego općenito u teoriji informacija. A blockchain je riješio kako postići distribuirani konsenzus kod aktera koji si međusobno ne vjeruju.

Hobi prerastao u posao

“Odlučio sam kupiti kriptovalutu za sto kuna da vidim kako to funkcionira, da se mogu igrati. Nisam na to gledao kao na investiciju, zanimljiva mi je bila tehnologija. Primijetio sam tada da je proces kupnje kompliciran i da su marže visoke. Shvatio sam da se proces može znatno pojednostavniti i da postoji tržište. Počeo sam se baviti time iz hobija, no početkom 2013. shvatio sam da je hobi prerastao u poslovnu djelatnost i da mi treba tvrtka. Tako je u veljači 2014. nastao Electrocoin.”

Nakon pola godine priključio mu se sadašnji poslovni partner Marin Maržić. Posao je eksponencijalno rastao. Sve do pucanja kriptovalutnog balona početkom prošle godine.

“Od siječnja 2018. do prvog kvartala ove godine kripto tržište izgubilo je 90 posto vrijednosti. U takvom okruženju i Electrocoin je stagnirao. Prošlu godinu smo završili s gubitkom”, priznaje Nikola. No, bila je to prilika da se okrenu razvoju.

PayCek – platni sustav na blockchainu

“Tražili smo što bismo još mogli napraviti. U skladu s našom vizijom pojednostavljenja upotrebe kriptovaluta i blockchaina, prepoznali smo da postoji potreba da se omogući plaćanje kriptovalutama u maloprodaji. Trgovci bi to, naravno, mogli i sami, ali za njih je to relativno složen proces. I tako smo razvili uslugu PayCek koja trgovcima omogućava da naplaćuju u kriptovalutama, a da pri tome ne moraju znati ništa o njima. Na njihov račun izravno sjedaju kune”, tumači Nikola.

Ako je cijena proizvoda ili usluge sto kuna, trgovac izdaje račun na sto kuna. Electrocoin naplati klijentu odgovarajući iznos u kriptovalutama i trgovcu na transakcijski račun isplati iznos u kunama.

“Tako nastavljamo raditi na svojoj viziji da kriptovalute i blockchain prilagodimo za svakodnevnu upotrebu kako bi pokazali svoju punu snagu”, ističe Nikola. “Svi koristimo internet i mobitele, ali malo je među nama onih koji znaju objasniti kako to funkcionira. Većinu korisnika to ne zanima, bitno im je da je upotreba jednostavna. To je ono što želimo napraviti s kriptovalutama – da njihova upotreba bude toliko jednostavna da ih mogu koristiti svi.”

PayCek – prilagođen onima koji o kriptovalutama ne znaju ništa

PayCek su pokrenuli prije nekoliko mjeseci. “Nikad do sada nismo radili prodaju, tako da još uvijek učimo kako taj cijeli proces funkcionira”, kaže Nikola. “Prvih godina smo imali eksponencijalni rast bez marketinga i prodaje zato što smo bili jedini i najkvalitetniji. No, usluga plaćanje kriptovalutama zahtijeva marketing i prodaju. Tu se još razvijamo. Unatoč tome, izašli smo s uslugom jer su nam se mnogi trgovci, osobito hotelijeri, obraćali za pomoć. Stranci su se često raspitivali mogu li platiti kriptovalutama, a oni su ih morali odbiti.”

“Naš payment procesor PayCek”, tumači, “nije bitno drugačiji od mjenjačnice. Primite kriptovalutu i isplatite kune. To je naš osnovni biznis.” Cijeli sustav je dizajniran da bude što jednostavniji za trgovce.

“Ljudi koji plaćaju kriptovalutama su entuzijasti. Oni dobro poznaju kriptovalute. Trgovci o kriptovalutama uglavnom ne znaju ništa niti ih to zanima. Njih zanima samo da im se omogući pristup klijentima koji žele plaćati kriptovalutama.”

Jedan od većih klijenata im je Zadruga za etično financiranje koja ima oko 1500 članova, među kojima je Electrocoin. “Omogućili smo svima koji prodaju svoje proizvode preko web trgovine zadruge da naplaćuju u kriptovalutama”, kaže Nikola.

>>ZEF: Kupujte domaće, plaćajte kriptovalutama

Za sada imaju nekoliko desetaka klijenata. “Rastemo organski, PayCek se širi među trgovcima, ali mislim da postoje dodatne prednosti koje možemo ponuditi ako malo bolje formuliramo svoju poruku.”

Najveći problem – nedostatak regulacije

Od samog početka komuniciraju s regulatorima. Prvi dopis HNB-u poslali su ubrzo nakon osnivanja tvrtke.

“Prije Electrocoina imao sam respektabilnu inženjersku karijeru u nuklearnoj industriji. Mjenjačnicu sam pokrenuo iz hobija I nisam želio završiti u zatvoru zbog neke gluposti, nečeg ilegalnog.”

Poslao je Nikola tada dopise na sve regulatore. I svi se ogradili. HNB je bio vrlo jasan, kao što je i danas: oni ne reguliraju kriptovalute. Novi Zakon o sprečavanju pranja novca, koji stupa na snagu 1. siječnja, kao regulatora definira HANFA-u.

“Otkako je Zakon donesen, mi se pripremamo. Iščitali smo ga. Želimo proaktivno pristupiti HANFA-i, kao što smo i do sada pristupali regulatorima. Da vidimo što ćemo i kako ćemo dalje.”

Razne zemlje odlučile su se za razne pristupe. Malta, Estonija, Švicarska i Gibraltar odabrali su proaktivan pristup i donijeli su zakone kojima reguliraju kriptovalute. Zbog toga velike svjetske tvrtke koje se bave kriptovalutama idu upravo u te zemlje, napominje Nikola. Hrvoje Prpić je, na primjer, svoju tvrtku, decentraliziranu mjenjačnicu na blockchainu, osnovao u Estoniji.

“Te tri zemlje i Gibraltar omogućile su ljudima da razvijaju inovacije. Naš najveći problem u poslovanju bio je da nismo regulirani. Svi regulatori su se ogradili, da nisu nadležni. A nama da bismo poslovali treba bankovni račun. Banka nam odgovara da ne postoji zakon o kriptovalutama pa se ne bi željela time baviti”, priča Nikola. “I tako vas nitko ne regulira. Ne morate trošiti novac na izvještaje, na usklađivanje, a s druge strane ne možete dobiti osnovnu infrastrukturu kao što je bankovni račun.”

Zato ga, kaže, raduje početak regulacije u Hrvatskoj. “Odlučili smo da nećemo otići u Estoniju. Ostajemo u Hrvatskoj. Možda smo malo mladi i naivni, ali čini nam se da je takva strategija u ovom trenutku opravdana. Ako regulatori priči pristupe kako treba, to bi se moglo pokazati kao dobra odluka”, dodaje.

Primijenjeni blockchain

Na pitanje ima li u Hrvatskoj prostora za blockchain projekte koji nisu vezani isključivo za kriptovalute, navodi primjer Grada Zagreba koji je raspisao natječaj za pisanje gradske blockchain strategije.

“Mi smo suosnivači udruge za blockchain i kriptovalute. Ja sam član Upravnog odbora. Na Upravnom odboru smo raspravljali o tom natječaju. Zahtjevi natječaju bili su takvi da nitko od nas nije mogao aplicirati na njega. Tražili su se silni projektni menadžeri, licencije – licencije za blockchain za koje nismo ni znali da postoje. U Hrvatskoj, dakle, postoje područja u kojima se može raditi na blockchain strategijama, ali to nije posao za nas, male blockchain startupe koji ne troše vrijeme na licencije i licencirane projektne menadžere. Svi smo mi priučeni projektni menadžeri i blockchain developeri, tako da je natječaj dobila velika konzultantska tvrtka koja ima konzultante na plaći. Mi se bavimo konkretnim stvarima kao što je omogućavanje blockchain tehnologije u praksi.”

Dodaje kako vjerojatno slično funkcioniraju i banke. Većina banaka u Hrvatskoj je u stranom vlasništvu i njihova istraživanja oko blockchaina provode u centralama.

“Mi se trudimo i kada je riječ o velikim projektima koje bismo radili s državom ili gradom Zagrebom, i po pitanju konzultiranja prema bankama. Pokušavamo ukazati što bi se sve moglo napraviti i što distribuirani konsenzus omogućava. Ali ne ide.

S jedne strane zato što država funkcionira tako kako funkcionira pa mjesta ima samo za velike igrače. S druge strane zato što su banke nepovjerljive prema tvrtkama poput naše koje se bave kriptovalutama

Banke su vođene logikom profita. Imaju skupštinu dioničara koje zanima bilanca, račun dobiti i gubitka. Mi smo kao bitcoin mjenjačnica u njihovoj bilanci neprimjetni. S druge strane smo dovoljno velik regulatorni rizik. Bankama kao tehnološka tvrtka nismo interesantni, za njih smo više šteta nego korist”, iznosi svoje viđenje odnosa s bankama Nikola Škorić.

Blockchain i kriptovalute

Banke, nastavlja, imaju krilaticu: “Blockchain može, kriptovaluta ne”. “To pokazuje njihovo nerazumijevanje cijele materije jer blockchain bez kriptovalute ne može funkcionirati, niti postoji kriptovaluta bez blockchaina”, izričit je Nikola.

Kriptovaluta je decentralizirano sredstvo plaćanja. I jedini način kako se to decentralizirano sredstvo plaćanja tehnički može izvesti je kroz blockchain, tumači Nikola. Blockchain je protokol za decentralizirano donošenje konsenzusa. Kod procesa plaćanja morate se dogovoriti smije li čovjek potrošiti tu kunu ili ne smije. U Hrvatskoj to radi FINA, kroz Nacionalni klirinški sustav brine da se namira provede kako treba.

“Blockchain nema svoju FINU. Umjesto toga postoji algoritam za distribuirano donošenje konsenzusa. A prva i osnovna aplikacija te distribuirane platne mreže su tokeni, kriptovalute. Dakle, kriptovalute ne mogu funkcionirati bez blockchaina.”

S druge strane, blockchain kao distribuirani sustav za donošenje konsenzusa mora imati stimuluse kako bi se ljude potaknulo da se njime bave, da sudjeluju u njemu. Za sudjelovanje dobivaju nagradu u obliku kriptovaluta.

“To su takozvani rudari ili validatori. Ako je blockchain decentraliziran, a po definiciji jest, održava ga veliki broj decentraliziranih validatora. Oni to ne rade iz dobre volje, nego zato što su za plaćeni. Svaki put kada nešto zapišete u blockchain, morate platiti naknadu. Ta naknada ide validatorima koji tu transakciju provedu”, objašnjava Nikola.

“FINA svoje usluge naplaćuje tako da bankama uzme naknadu za svaku transakciju. Blockchain pak svaku transakciju naplati u kriptovalutama. Drugim riječima, ni blockchain ne može funkcionirati bez kriptovaluta. Jasno je, dakle, da ideja banaka o blockchainu bez kriptovaluta nerealna”, zaključuje.

Treba raditi, a na raspravljati

Nikola kaže kako već godinama pokušavaju objasniti bankama da im blockchain može pojednostavniti, ubrzati i pojeftiniti transakcije.

“Banke to ne žele čuti. Tako možemo razgovarati u nedogled. Dokle god im moramo objašnjavati da je blockchain dobar za njih, teško da ćemo daleko dogurati. No, vjerujem da će se banke kad-tad probuditi.”

Navodi primjer predsjednika BIS-a koji je godinama govorio da blockchain nema nikakve praktične primjene. No, dva tjedna nakon što je Facebook objavio White Paper o svojoj kriptovaluti, on je u intervjuu rekao da BIS radi na nečem sličnom.

“Dakle, onog trenutka kada je Facebook objavio da će napraviti globalnu platnu mrežu i sustav namire na blockchainu, jedna od vodećih financijskih organizacija priznala da već neko vrijeme radi na tome.

Ne bih se čudio da za godinu dana u Hrvatskoj imamo neki bankarski blockchain, jer sad će vjerojatno i ovdje početi shvaćati što se dešava. Možda nas čak pozovu da im objasnimo neke stvari koje im godinama pokušavamo objasniti.”

Dodaje kako je Facebook odabrao pravi put. “Umjesto da pričamo o tome ima li nešto smisla, treba raditi. To je i naš pristup. Odustali smo od toga da bankama pokušavamo nešto objasniti. Izbacili smo PayCek, aplikaciju koja omogućava brzo i jednostavno plaćanje kriptovalutama, pa ćemo vidjeti hoće li se to širiti ili neće”, kaže Nikola.

PayCek je još uvijek u testnoj produkciji i prerano je govoriti o rezultatima. “Dobivamo povratne informacije od korisnika i stalno radimo na unaprjeđenju i prilagodbi sustava.”

Sustav je jednostavan za korištenje, trgovci na svoj račun dobivaju kune, a popratni financijski dokumenti usklađeni su s potrebama njihovih knjigovođa.

“To su sjajne povratne informacije. Imamo još malo problema na strani kupca s obzirom na to da procedura ponekad traje minutu dvije, što je dosta dugo. To ćemo popraviti“, najavljuje Nikola.

Što se tiče naknada, kaže kako su trgovcima omogućili da biraju. Po osnovnim postavkama cijelu naknadu plaća kupac, ali trgovac može podesiti da sam preuzme cijelu ili djelomičnu naknadu. Kupcu je pak dovoljno da ima kriptovalutni novčanik.

Ciljano tržište – Europska unija

PayCek je za sada dostupan samo u Hrvatskoj, no ciljano tržište je Europska unija.

“Naša klijentela je uglavnom u Europi. Hrvatsku koristimo kao poligon za testiranje. Poznajemo okruženje, tu imamo mrežu. Tako je i PayCek za sada dostupan samo u Hrvatskoj. Sljedeći korak će biti otvaranje europskom tržištu. Ako pronađemo strateške partnere, onda se možemo širiti dalje.”

Electrocoin Ima 12 zaposlenih, a većina prihoda još uvijek dolazi od mjenjačnice.

“Sada smo stabilizirali poslovanje, restrukturirali smo se tako da vjerujemo da ćemo poslovati stabilno čak i ako se nastave loši trendovi na tržištu.”

Trude se biti što manje izloženi kriptovalutama. Naknade naplaćuju u kunama tako da nemaju problema s volatilnošću.

“Imali smo ponude za investicije koje nismo prihvatili. Nije nam cilj prodati se. Volimo ovo što radimo. Volimo ovu tehnologiju, igramo se njome i vidjet ćemo što će ispasti”, poručio je na kraju razgovora Nikola Škorić.


Sadržaj omogućila Addiko banka