Prilikom plaćanja, čak i onih do 100 kuna, sve više se oslanjamo na kartice, pokazuju rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga u Hrvatskoj idu u korak s evolucijom plaćanja – skoro svi koriste kartice kupuju online, a beskontaktno plaćaju osam puta više nego prije pet godina.
Udio korisnika kartica među korisnicima bankarskih usluga u Hrvatskoj nastavio je tendenciju rasta te danas iznosi 94 posto. U rujnu 2017. iznosio je 92 posto, a ukupnom porastu u proteklom razdoblju najviše je pridonijelo povećanje broja korisnika kreditnih kartica s 51 posto na 55 posto.
Kao i u proteklih nekoliko godina, u prosječnom hrvatskom novčaniku nalazi se nešto manje od tri kartice (2,7). Međutim, značajan broj korisnika kartica (47%) ima tri ili više kartica, a taj broj raste s visinom prihoda i dobi korisnika. Kartice u prosjeku više koriste oni s višim prihodima, obrazovaniji te muškarci.
Uporaba kartica postala dio svakodnevice
Korisnici preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu pa ih tako 94 posto karticama plaća više puta mjesečno, od kojih 60 posto plaća nekoliko puta tjedno, a četvrtina (25%) svakodnevno. Plaćanje karticom na prodajnim mjestima još je češće kod korisnika kreditnih kartica – 30 posto ih rabi svakodnevno, a 61 posto nekoliko puta tjedno. Na bankomatima se kartice koriste ipak nešto rjeđe.
>>Trećina Hrvata spremna je plaćati nosivim uređajima
U proteklih pet godina korištenje beskontaktnog plaćanja među korisnicima kartica poraslo je osam puta te sada beskontaktno plaćanje primjenjuje 81% ispitanika. Ovaj podatak ujedno ukazuje na rast korištenja beskontaktnog plaćanja za 7 postotnih poena u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Taj je udio još i veći među najmlađim ispitanicima, onima s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kuna te ispitanicima iz Istre i Primorja.
Beskontaktno plaćanje – brzo i jednostavno
Značajna većina ispitanika koji primjenjuju beskontaktno plaćanje čine to najmanje jednom tjedno (75%), a svakodnevno njih 17 posto. Tako čestoj uporabi sigurno su doprinijele prednosti koje pruža ovaj način plaćanja. A većina ispitanika kao glavne prednosti ističe brzinu i jednostavnost.
Čak 61 posto ispitanika smatra beskontaktno plaćanje boljim načinom plaćanja od gotovine, dok ga 62 posto namjerava koristiti češće nego do sada. Štoviše, više od 50 posto ispitanika smatra ga ne samo sigurnim, nego i najboljim načinom plaćanja.
Beskontaktno plaćanje najčešće je u supermarketima, zatim lokalnim dućanima te benzinskim postajama. Ispitanici su istaknuli kako bi svakako htjeli da se beskontaktno plaćanje omogući na većem broju prodajnih mjesta. To se prije svega odnosi na trgovine (35%), restorane i kafiće (12%), javni prijevoz (11%) te benzinske postaje (7%).
“Istraživanje je potvrdilo kako Hrvati idu u korak s globalnim trendovima, no i dalje postoji puno mjesta za napredak kad je riječ o prihvatu kartica. Svaki ugostiteljski objekt koji želi privući i zadržati goste mora imati POS uređaj, dok su trgovine nezamislive bez njih. Posebno se to odnosi na hrvatsko priobalje u koje dolazi velik broj stranih turista. Promjene valuta ograničavaju potrošnju, a gosti mogu odustati od kupnje određene usluge samo zato što u tom trenutku ne raspolažu s dovoljno gotovine. Kartice su sve popularnije jer su praktične. Ljudi sve više cijene svoje vrijeme i u svakom trenutku žele brzinu i jednostavnost, tako i kod plaćanja“, istaknula je direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj Sanja Žigić.
>>Zašto je podbacila digitalizacija javnih usluga
Manje se kupuje na rate
Na rate kupuje 65 posto ispitanika, ponajprije onih starijih od 40 te s višim primanjima, što je za 7 postotnih poena manje nego prošle godine. Najčešće (83%) se na rate kupuje potrošačka elektronika, namještaj (59%), odjeća i obuća te modni dodaci (50%). Na četvrtom mjestu su predmeti vezani uz održavanje automobila, nakon čega slijede putničke agencije, namirnice, knjige i intelektualne usluge. Rate se koriste najviše pri plaćanju iznosa većih od 500 kuna, a u prosjeku se plaća na 6 rata.
Gotovo dvije trećine ispitanika (61%) zainteresirano je za plaćanje putem mobitela, a posebno oni najmlađi i obrazovaniji. Plaćanje putem SMS-a je još uvijek najrasprostranjeniji oblik mobilnog plaćanja (71%), a mobitel se u većoj mjeri koristi i za provjeru stanja na računu i kartičnih troškova (65%) te za mobilno bankarstvo (53%). Uz to, 52 posto ispitanika zainteresirano je za inovativnije načine plaćanja, a riječ je o plaćanju putem mobilnih aplikacija.
Čak 86 posto korisnika kartica u Hrvatskoj kupuje online. Među njima prednjače ispitanici s višim primanjima, više razine obrazovanja te ispitanici iz Dalmacije. Čak 8 posto ispitanika online kupuje svakog tjedna. Proizvodi i usluge koji se tako najviše kupuju su odjeća i obuća (61%), potrošačka elektronika (47%), pokućstvo (39%), kozmetika i parfemi (25%), softver i igre, igračke i dječja oprema, kultura i ulaznice, putničke agencije, aviokarte te knjige i glazba.
Ono što najviše potiče online kupnju su povoljne cijene, promotivne akcije i popusti (67%), ušteda vremena (62%), veća ponuda roba i usluga (60%), mogućnost kupovine u bilo koje doba dana (60%), nedostupnost nekih proizvoda u klasičnim trgovinama (54%), dostava do kućnog praga (43%) te lakša usporedba cijena (39%).
>>Beskontaktno plaćanje i digitalni novčanici sve češća su tema na društvenim mrežama
Raste popularnost debitnih kartica
S druge strane, ljude od online kupnje odvlači strah od nedovoljne sigurnosti, želja da se proizvod vidi prije kupnje, činjenica da nemaju adekvatnu karticu ili metodu plaćanja te mogućnost kupnje svih potrebnih stvari u klasičnim trgovinama.
Tako 45% ispitanika ističe da nema povjerenja u web trgovine kada je riječ o ostavljanju kartičnih podataka, dok nešto veći broj ispitanika (49%) nema takvih sumnji te su pohranjuju podatke svojih kartica u stranim (29%) i domaćim online trgovinama (11%) te unutar mobilnih aplikacija (9%).
Raste popularnost korištenja debitnih kartica za kupnju online pa su upravo ove kartice sada prvi odabir ispitanika pri kupnji online – njima plaća 32 posto online kupaca, PayPal koristi 26 posto, a kreditne kartice 25 posto. S druge strane, gotovinsko plaćanje po primitku dostave, internetsko bankarstvo ili obročno plaćanje odabire tek mali broj ispitanika (7, 5 i 3%).
Gotovo polovica ispitanika (44%) kupuje podjednako i u hrvatskim i stranim web trgovinama, dok 42 posto kupuje prvenstveno u inozemnim, a 14 posto u domaćim online trgovinama. Kupnju u stranim internetskim trgovinama preferiraju oni s najvišim i najnižim prihodima te mladi do 29 godina starosti.
Račune za vodu, struju, plin i ostale režije ispitanici manje plaćaju gotovinom, a više online. Tako kao glavni način plaćanja računa ispitanici ističu online bankarstvo (47%), zatim mobilno bankarstvo (39%), a tek onda plaćanje u poslovnicama pošte ili Fine (18% u usporedbi s 22% prošle godine).
Ključni razlozi zašto neki ne plaćaju račune online su plaćanje isključivo gotovinom, zatim karticama u poslovnicama ili jednostavno zato što ne koriste internetsko ili mobilno bankarstvo.
