“Umjetna inteligencija (AI) je područje koje se jako brzo razvija. Radimo u mnogim industrijama i puno toga vidimo. Čujemo mnogo raznih upita pa ti na pamet padne svašta što bi se moglo napraviti. Zato radimo ovo što radimo i ovako kako radimo. Vidimo mnogo zanimljivih stvari i možemo zaključivati što je sljedeće što tehnologija može pokriti. To nam je glavna motivacija da ostajemo unutar AI domene”, kaže Davor Aničić, jedan od osnivača tvrtke Velebit AI koju je globalna platforma za ocjenjivanje i recenziranje Clutch uvrstila na listu hrvatskih tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom i trebalo bi ih pratiti. Uz Davora tvrtku su 2019. osnovali Ivan Borko, Mladen Fernežir i Tomislav Levanić.
“Radili smo zajedno od 2015. u Styria Data Science odnosno Styria AI. Bili smo tada među prvim Computer Vision odjelima u Zagrebu. No, s vremenom je taj odjel prerastao potrebe firme. Narasli smo na nekim projektima, a onda su brojke počele padati. Nisu znali što bi s nama. Nas četvorica – u početku nas je bilo pet, ali jedan kolega je u međuvremenu otišao svojim putem – odlučili smo pokrenuti svoju tvrtku. Svi smo željeli osnovati svoju firmu i raditi što zanimljivije poslove. Zaključili smo da možemo zaraditi svoje plaće na tržištu. Zamisao je bila da se pomalo profiliramo”, prisjeća se Davor.
Krenuli su s idejom razvoja vrlo kratkoročne vremenske prognoze i s tim projektom ušli su u Algebrin inkubator. To je dobro iskustvo za sve timove koji su na početku, ističe Davor.
Ali ubrzo su spoznali da je velika lutrija staviti sve karte na jedan proizvod. “Nakon Algebre nije bilo interesa investitora. Iako smo imali dobar koncept i napravili prototip, pokazalo se da područje nije komercijalno. Niša je bila uska i nije bilo nikoga iz tog područja među investitorima koji su pratili inkubator. Tada smo odlučili da budemo uslužna AI agencija.”
Nastavili su u tom smjeru imajući na umu da im je glavna domena, ona u kojoj su stekli iskustvo i znanje radeći u Styriji, industrija online oglašavanja. Styria, naime, obuhvaća online oglasnike Njuškalo, Willhaben u Austriji i Bolha u Sloveniji, za koje su razvijali su različite primjene Computer Visiona, reccomadere, rješenja za kategorizaciju postova, slika i tekstova.
“Stekli smo iskustvo na online oglasnicima i news portalima. Tada je to bilo dosta istraživački, bili smo razvojni odjel, dok se danas to radi standardno, čak i putem servisa. U međuvremenu se i tim osuo. Vidjeli su da smo mi preživjeli kao grupa ljudi koja je radila na tom sustavu i cijela grupa Styria je postala naš klijent.”
Industrija oglašavanja može se podijeliti na četiri osnovne grupe: oglase za nekretnine, oglase za posao, oglase za automobile i općenite oglase.
“Mi smo najviše razvijali stvari i najviše znamo oko tih općenitih oglasa. To je industrija i niša u kojoj smo stvorili nešto što prodajemo kao SaaS model – gotovo rješenje koje možemo relativno brzo custom utrenirati na korisničkim podacima. To je, prema našim principima, nužno za razinu koju radimo – za veliku skalu, veliku točnost i veliku brzinu. Na primjer, Willhaben u ovom trenutku ima 30 milijuna slika i 10 milijuna aktivnih oglasa. Treba znati složiti cijeli data engineering, cijeli pipeline, da model stalno konvertira te slike i tekstove u vektore, i onda cijeli deployment složiti tako da to sve radi u 50 milisekundi, kako bi korisnik iz te velike količine podataka brzo dobio preporuke. To je core znanje koje mi imamo”, tumači Davor.
Klijent u ovom segmentu im je i Markt.de u Njemačkoj, no Davor dodaje da Velebit AI radi custom rješenja za različite industrije i za različite tvrtke s kojima surađuju na njihovim rješenjima za krajnje klijente. Tako su specijalizirana AI rješenja radili za Q Agency i Infinum u projektima koje su te tvrtke radile za svoje krajnje korisnike, a surađuju i s Photomathom. “To je naš koncept – ponuda za različite industrije”, ističe Davor. “Možemo riješiti bilo koji data science problem koji poslovno zahtijeva custom rješenje koje uključuje sliku, tekst i korisničke podatke u nekom obliku, bez obzira na industriju.”
“Hrvatske tvrtke čija su rješenja namijenjena globalnom tržištu i čiji su krajnji kupci na svjetskom i europskom nivou, mogu biti jako dobar klijent malom timu koji se fokusirano bavi umjetnom inteligencijom. Nije realno da će tvrtka koja radi samo u Hrvatskoj, nekakva lokalna rješenja, tražiti umjetnu inteligenciju za svoja rješenja jer to je premala skala, neće imati podatke, bit će joj preskupo… Nema smisla, mora postojati razina količine podataka i poslovnog opravdanja.”
Dodaje da njih četvorica imaju komplementarna znanja i iskustva pa kao mikro tim mogu unutar AI svijeta pokriti cijeli projektni ciklus, od razrade ideje, preko razvoja i deploymenta do održavanja.
Ono što ne rade su visoko specijalizirana rješenja poput onih za autonomna vozila. To su, tumači Davor, zahtjevnije niše koje traže veće timove i općenito veće resurse, i koje su se već specijalistički razvile.
U javnosti je najviše pozornosti privukla aplikacija Babbly koju su napravili u početku kao prototip kojim su željeli pokazati mogućnosti svoje tehnologije. Aplikacija prepoznaje objekte koje kamera fokusira i praktično u stvarnom vremenu vraća informaciju o objektu sa serverske strane. Kod Babblyja je ta informacija prijevod na neki drugi jezik.
“Bilo je dosta nesporazuma oko toga. Nama je to bio tehnički demo. Nudili smo da netko preuzme razvoj aplikacije jer mi nismo htjeli poslovno stajati iza nje. Razvoj i prodaja aplikacija su skroz drugi svijet i ta znanja mi nemamo, niti nam je to fokus. To je dobra aplikacija, ali iza toga mora netko stajati, i razvojno i novčano”, objašnjava Davor.
Rješenje za kratkoročnu prognozu padalina došlo je do razine prototipa. Velebit AI je imao čak potpisano pismo namjere s Državnim hidrometeorološkim zavodom. “Bili su zainteresirani za aplikaciju, dali su nam podatke na kojima smo mogli to trenirati, ali nakon potresa su revidirali svoje projektne aktivnosti i sve je stalo. Pokušali smo naći druge klijente, ali shvatili smo da to za nas nije komercijalno isplativo. No, ideja je bila dobra: lani je Googleov Deep Mind u partnerstvu s UK Met Officeom izašao s istom idejom i realizirali su je. Koncept je bio da računalo direktno iz radarskih slika može raditi predikciju uz pomoć treniranja konvolucijskih neuronskih mreža i da bez stvarne fizike dobije kratkoročnu, dvosatnu prognozu. Prije tri godine to ja kao primjena umjetne inteligencije u meteorologiji bilo jako inovativno, ali stvari se u AI-ju brzo razvijaju”, kaže Davor.
“Prognostički meteo modeli u svijetu se vrte osam sati, tako da su ulazni podaci stari i ne mogu biti jako točni. Razvoj meteorologije ide u smjeru da se rade adaptacije na svježe podatke uz pomoć neuronskih mreža na rubovima velikih modela. Nešto smo znali o tome, vidjeli smo da je Google izašao s nekoliko radova i odlučili smo probati. Poslije je Deep Mind izašao s profesionalnim proizvodom. Ali za razvoj takvog proizvoda moraš imati jako puno novaca.”
S riječkim sveučilištem surađivali su na dvogodišnjem Infocov projektu “Višeslojni okvir za karakterizaciju širenja informacija putem društvenih medija tijekom krize COVID-19 (InfoCoV)”. Bili su podizvođač jer je to bio akademski projekt u kojem je sveučilište bilo nositelj. Odradili su, dosta uspješno smatra Davor, dio koji im je blizak – NLP (Natural Language Processing) modeliranje.
Razvili su i alat za vizualizaciju koji su koristili za vizualizaciju covid grafova. “Bilo je to puno naprednije od bilo čega drugog što je država napravila, ali nisu bili previše zainteresirani da nastavimo pa ni mi nismo inzistirali.”
“Bio je to naš odgovor na pandemiju u trenutku kada nije bilo posla. I odigrao je pozitivnu ulogu u početnom informiranju”, nastavlja Davor, “Jedini smo imali arhivu. U početku smo podatke bilježili ručno. Svježi podaci o koronavirusu su objavljivani, ali nisi mogao dobiti povijesne podatke, osim kod nas. Na kraju smo se povukli jer je bilo previše negativnosti oko svega. Raditi Data Science je dobro, ali problem su podaci. Moraš imati podatke koji su konzistentni u vremenu. Njihovi podaci su se prečesto mijenjali, a nisu objašnjavali što su promijenili. Shvatili smo da to nije dobro područje za Data Science”.
Podaci su inače problem u Hrvatskoj. “Malo smo tržište, mala je skala i ne možeš biti konkurentan. Moraš raditi nišno rješenje na velikoj skali kako bi ga primijenio što šire, a ne samo u Hrvatskoj”, dodaje. “Hrvatska nema sređene niti dostupne javne podatke. Princip davanja podataka u Hrvatskoj nije zaživio. Ne možete dobit sirove podatke da na njima trenirate. Grad Zagreb je nedavno digao portal otvorenih podataka što je jako dobar put. Da što više podataka bude dostupno. Ti su podaci javno dobro, a institucije ih teško daju kako bi se na njima radilo i treniralo i kako bi se na temelju njih razvile neke nove inovativne usluge. To je dobar princip. EU i naša udruga Cro AI imaju inicijative u tom smjeru i vjerujem da će s vremenom biti sve bolje.”
Umjetna inteligencija se razvija iznimno brzo i broj tvrtki u Hrvatskoj koje se bave ovim područjem raste. Davor kaže kako si 2015., kada je nastao Computer Vision odjel u Styriji, vjerojatno bili prvi u Zagrebu. “Sedam godina kasnije postoje stotine tvrtki koje zarađuju kruh u AI području na globalnom tržištu. Siguran sam da postoji stotinjak tvrtki koje imaju zaposlene podatkovne znanstvenike – netko ima mali tim i puno developera, netko ima jači AI tim pa je ostao u tome fokusiran; neki rade svoja rješenja, neki rade za klijente, ali AI se jako razvija.”
Velebit AI ima sedam zaposlenih, a planira nova zapošljavanja. Davor kaže kako imaju jednu studenticu s FER-a koju će, nada se, uskoro zaposliti. “Tražimo iskustvo u data scienceu ili kvalitetne ljude koji žele ući u to područje i kojima je zanimljiv naš koncept rada. Data science je raskršće između naprednog backend developmenta i dobre statistike i modeliranja koje traži matematičku podlogu, prije svega znanje linearne algebre. Morate imati jednu dobro znanje na jednoj od te dvije strane i biti spreman graditi onu drugu.”
>>Top 5 osobina visoko učinkovitih podatkovnih znanstvenika
>>Evo koji su najpoželjniji poslovi u ovom desetljeću i zašto
Na pitanje kako vidi Velebit AI za pet godina, Davor odgovara: “Kao fokusiranu AI agenciju, nešto veću nego danas – s možda dvadeset zaposlenih – koja ima svoja SaaS rješenja. Cilj nam je biti mala uspješna, održiva tvrtka koja živi od svog rada na tržištu. Ono što nikako ne želimo biti je one product agency”.
