Potrošačima je još uvijek teško razlikovati originalne od lažnih proizvoda, pokazala je studija Europski građani i intelektualno vlasništvo (engl. European Citizens and intellectual property) koju je proveo Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo.
Gotovo svaki deseti Europljanin (9 %) izjavio je da je prijevarom naveden na kupnju krivotvorenog proizvoda, pri čemu postoje značajne razlike među državama članicama EU-a. Najveće udjele prevarenih potrošača imaju Bugarska (19 %), Rumunjska (16 %) i Mađarska (15 %). S druge strane, najniže su brojke u EU-u zabilježene u Švedskoj (2 %) i Danskoj (3 %). Hrvatska je ispod europskog prosjeka: 7 posto državljana Hrvatske tvrdi da prijevarom navedeno na kupnju lažnih proizvoda.
U globalnom kontekstu, u kojem e-trgovina bilježi golemi rast – prema podacima Eurostata tijekom 2020. više od 70 posto Europljana kupovalo je putem interneta – nesigurnost u pogledu krivotvorina i dalje zabrinjava građane EU-a. Kako se navodi u studiji, trećina Europljana (33 %) pitala se je li proizvod koji su kupili originalan.
Krivotvorine predstavljaju 6,8 posto uvoza u EU u vrijednosti od 121 milijarde eura, kako je navedeno u zajedničkoj studiji EUIPO-a i OECD-a, i utječu na sve sektore: od kozmetike do igračaka, vina i napitaka, elektroničkih proizvoda, do odjeće, pa čak i pesticida. Mogu predstavljati ozbiljne zdravstvene i sigurnosne rizike za potrošače, osobito zbog izloženosti štetnim kemikalijama i ostalih opasnosti.
Tijekom pandemije bolesti COVID-19 zabrinutost zbog krivotvorenih proizvoda je porasla. Širenje krivotvorenih lijekova, kao što su antibiotici i analgetici, te, u posljednje vrijeme, ostalih medicinskih proizvoda, kao što su osobna zaštitna oprema i maske za lice, ukazali su da pewaranti iskorištavaju nesigurnost ljudi u pogledu novih oblika liječenja i cjepiva.
Osim zdravstvenih i sigurnosnih rizika, krivotvorine često uzrokuju povrede sigurnosti i financijske gubitke.
Digitalno piratstvo
Digitalno piratstvo također predstavlja isplativo tržište za počinitelje povreda. U slučaju IPTV-a, odnosno televizijskog sadržaja koji se gleda putem interneta, gubici su značajni. Pružatelji nezakonitog IPTV-a u EU-u svake godine stječu gotovo milijardu eura, čime nastaje šteta za tvorce sadržaja i zakonite gospodarske subjekte.
Kaznena djela u području intelektualnog vlasništva predstavljaju isplativu aktivnost koja obuhvaća organizirane kriminalne skupine, a sve više dokaza ukazuje na poveznice između krivotvorenja i piratstva, kao i ostalih zločina poput trgovine drogom i ljudima, kiberkriminaliteta ili prijevara.
“Intelektualno vlasništvo jedna je od najvrjednijih europskih imovina te element od ključne važnosti u našem društvenom i gospodarskom oporavku, osobito za mala poduzeća. Pandemija bolesti COVID-19 uvelike je ukazala na problem kriminala u području intelektualnog vlasništva zbog porasta broja krivotvorenih lijekova i medicinskih proizvoda, koji dodatno ugrožavaju zdravlje i sigurnost građana. Riječ je o dugotrajnom problemu koji je često povezan s drugim vrstama nezakonitih aktivnosti i zahtijeva žurno, odlučno i koordinirano djelovanje te je nedavno ponovno postao jedan od deset prioriteta EU-a u borbi protiv organiziranog kriminala”, rekao je Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a.
Utjecaj na mala poduzeća
Krivotvorenje ne utječe samo na potrošače, nego podrazumijeva i značajnu štetu za gospodarstvo EU-a te osobito za mala i srednja poduzeća (MSP-ove). Kako proizlazi iz pregleda stanja u području intelektualnog vlasništva za MSP-ove koji je objavio EUIPO, svaki četvrti MSP u Europi tvrdi da je pretrpio štetu zbog povrede prava intelektualnog vlasništva, od čega samo na Hrvatsku otpada 21,7 posto.
Poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva kao što su žigovi i patenti prijavila su gubitak prometa (33 %), štetu za njihov ugled (27 %) i gubitak konkurentnosti (15 %) zbog povrede njihovih prava.
Danas manje od 9 posto svih MSP-ova u Europi posjeduje vlastita registrirana prava intelektualnog vlasništva. Međutim, za one koji posjeduju takva prava, intelektualno vlasništvo predstavlja veliku prednost: MSP-ovi koji posjeduju vlastita prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti, dizajni ili žigovi, imaju za 68 posto veće prihode po zaposleniku od ostalih, a njihovi zaposlenici imaju veće plaće.
Kalo bi se podigla svijesti o vrijednosti intelektualnog vlasništva te potpore MSP-ovima da iskoriste konkurentnost na tržištu, EUIPO je u suradnji s Europskom komisijom i uredima za intelektualno vlasništvo država članica.pokrenuo program “Ideas Powered for Business”, koji obuhvaća fond za MSP-ove u vrijednosti od 20 milijuna eura. Ovom inicijativom subvencioniraju se usluge ocjenjivanja intelektualnog vlasništva te troškovi prijava žigova i dizajna u iznosu od 50 posto na nacionalnoj i regionalnoj razini ili na razini EU-a. Tako se pomaže tisućama MSP-ova u razvoju njihovih strategija u području intelektualnog vlasništva u ova izazovna vremena.
