Hrvatski sabor u petak je većinom glasova usvojio izmjene i dopune Zakona o minimalnoj plaći. Minimalna plaća je najniži mjesečni iznos bruto plaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu. Zakonom je precizirano da se u minimalnu plaću ne ubrajaju povećanja koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Novina je da se se u minmalnu plaću ne ubrajaju ni povećanja za otežane uvjete rada.
Zakonom o minimalnoj plaći uređen je sustav minimalne plaće u Republici Hrvatskoj, od utvrđivanja iznosa minimalne plaće, rokova njezinog utvrđivanja te provedba nadzora nad primjenom odredbi Zakona. Cilj Zakona je da minimalna plaća bude socijalno-ekonomski zaštitni instrument održavanja egzistencijskog minimuma. Njezin bi se udio u prosječnoj plaći trebao postepeno povećavati, a njezina visina trebala bi omogućiti ostvarivanje gospodarskih i socijalnih interesa radnika koji imaju najniža primanja te omogućiti poslodavcima kvalitetnije planiranje poslovne godine, kao i jednostavnije usklađivanje s aktualnim gospodarskim kretanjima. Postepeno povećanje spomenutog udjela vidljivo je zadnjih pet godina kada je udio s 38 posto u 2016. porastao na više od 46 posto u 2020. i 2021., istaknula je Vlada u obrazloženju izmjena i dopuna Zakona.
Minimalnu plaću prima više od 52 tisuće radnika
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio radnika koji primaju minimalnu plaću u prosincu 2020. iznosio je 4,22 posto (nešto manje od 46.000 radnika), dok je prosječan udio primatelja minimalne plaće u prvom kvartalu 2021. iznosio 4,73 posto (nešto više od 52.000 radnika). Također, prema dostupnim podacima Državnog inspektorata – inspekcije rada, i dalje je značajan udio pokrenutih prekršajnih postupaka koji se odnose na neisplatu zakonom propisane minimalne plaće radnicima.
Kako se mijenjala minimalna plaća Izvor
Tijekom 2020. utvrđeno je da poslodavci nisu isplatili niti minimalnu plaću za 1689 radnika, zbog čega je Državni inspektorat podnio optužne prijedloge zbog sumnje na počinjenje 318 prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći. Također, evidentirane su i teškoće u provedbi propisa i nadzoru nad njihovom primjenom ako se plaća ugovara u neto iznosu, a određena specifična problematika nastaje i uslijed činjenice da niti u jednom važećem propisu nije izrijekom zabranjeno odreći se od isplate minimalne plaće. Sve navedeno otvara mogućnosti zlouporaba.
Značajan problem u pojedinim granama gospodarstva predstavlja rad nedjeljom i blagdanom te prekovremeni i noćni rad koji nisu adekvatno plaćeni za sate rada u takvim uvjetima. Iako Zakon o radu, kao opći propis o radnim odnosima, propisuje osnove za obvezno zakonsko povećanje plaće, iznos povećanja uređuju drugi izvori prava koji poslodavca obvezuju. Povećanje može biti izraženo i u najmanjoj novčanoj jedinici u Republici Hrvatskoj, a da pritom bude u skladu s općim propisom o radu odnosno da u takvom slučaju ne postoji prekršajna odgovornost poslodavca.
Plaće i kolektivni ugovori
S obzirom na to da svaka djelatnost ima određene posebnosti koje ju karakteriziraju, povećanja plaće su često definirana kolektivnim ugovorima na vrlo neujednačen način i bez mogućnosti prekršajnog sankcioniranja ako tako ugovorena povećanja nisu u cijelosti isplaćena. Nesigurnosti pridonosi i činjenica da je u Republici Hrvatskoj nedostatna pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima.
Štoviše, Zakon o radu („Narodne novine“, br. 93/14., 127/17. i 98/19.) uređuje mogućnost da ministar nadležan za rad, na prijedlog svih stranaka kolektivnog ugovora, može proširiti primjenu kolektivnog ugovora, sklopljenog s udrugom poslodavaca ili udrugom poslodavaca više razine, na poslodavca koji nije član udruge poslodavaca ili udruge poslodavaca više razine koja je potpisnica kolektivnog ugovora. Preduvjeti za to je su postojanje javnog interesa za proširenje kolektivnog ugovora te činjenica da su kolektivni ugovor zaključili sindikati koji imaju najveći broj članova i udruga poslodavaca koja ima najveći broj radnika, na razini za koju se isti proširuje.
>>Medijalna neto plaća za kolovoz iznosila je 6014 kuna
U odluci o proširenju ministar naznačuje područje primjene kolektivnog ugovora čija se primjena proširuje, a sama odluka o proširenju, kao i kolektivni ugovor koji se proširuje, moraju se objaviti u “Narodnim novinama”.
Kontrola primjene kolektivnih ugovora
U Republici Hrvatskoj trenutno postoji samo jedan kolektivni ugovor koji ima proširenu primjenu sukladno općem propisu o radu i kao takav obvezuju sve poslodavce koji obavljaju djelatnosti području na koje je isti proširen. Iako je pretpostavka za proširenje primjene kolektivnog ugovora postojanje javnog interesa, i usprkos činjenici da o proširenju kolektivnog ugovora odlučuje ministar, izostala je sustavna kontrola primjene takvih ugovora. Kršenje njihovih odredbi posebno pogađa radnike u pogledu neisplate najnižih ugovorenih plaća, dok se neisplata dijela plaće smatra jednim od pojavnih oblika neprijavljenoga rada.
Nacionalnim programom za suzbijanje neprijavljenoga rada u Hrvatskoj za razdoblje 2021. – 2024. utvrđena je mjera uvođenja nadzora nadležnog inspekcijskog tijela nad primjenom kolektivnih ugovora s proširenom primjenom u pogledu isplate minimalne plaće.
Na temelju navedenoga utvrđene su potrebne izmjene i dopune Zakona koje je Sabor usvojio. U nastavku navodimo glavne promjene, uz napomenu da je Vlada donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2021. kojom je utvrđen iznos minimalne plaće od 4250,00 kuna bruto, što predstavlja uvećanje od 187,49 kuna u odnosu na 2020.
Glavne izmjene i dopune Zakona o minimalnoj plaći
- Obvezno je ugovoriti plaću do visine minimalne plaće u bruto iznosu. Poslodavac koji s radnikom ne ugovori plaću u bruto iznosu riskira novčanu kaznu u iznosu od 60 do 100 tisuća kuna. Ovo konkretno znači da poslodavac s radnikom treba ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu koja do kraja ove godine iznosi 4250 kuna, a po novoj uredbi Vlade u sljedećoj godini 4687,50 kuna. Ugovaranjem bruto iznosa trebale bi se onemogućiti zloporabe vezane uz ugovaranje plaće u neto iznosu.
- Određeno je da se u iznos minimalne plaće ne ubrajaju i povećanja plaće s osnove otežanih uvjeta rada. Otežanim uvjetima rada smatraju se oni uvjeti koji su određeni zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim propisom koji poslodavca obvezuje.
- Nije dopušten sporazum poslodavca i radnika o odricanju od prava na isplatu minimalne plaće. U suprotnom, poslodavcu prijeti novčana kazna u iznosu od 60 do 100 tisuća kuna.
- Kolektivnim ugovorom minimalna plaća može se ugovoriti tako da se iznos minimalne plaće za cijelu godinu podijeli s godišnjim fondom sati te se minimalna plaća obračunava i isplaćuje sukladno dobivenom iznosu minimalne plaće po satu i mjesečnom fondu sati.
- Omogućava se inspekcijski nadzor odredbi kolektivnog ugovora čija je primjena proširena i to u dijelu koji se tiče obračuna i isplate povećanja plaće s navedenih osnova.
- Novčane kazne za prekršaje u vezi minimalne plaće se primjenjuju i na fizičke osobe obrtnike i osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost kada je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti.
