Prirodne nepogode hrvatski poduzetnici smatraju najvećim rizikom za svoje poslovanje u 2022. godini, pokazuje lokalni Allianzov barometar rizika. Prirodne nepogode kao najveći rizik navelo je 55 posto ispitanika, tako da su s trećeg mjesta u 2021. godini kada ih je 26 posto ispitanika navelo kao najveći rizik, skočile na prvo mjesto. Slijedi rizik od izbijanja pandemije (41% ispitanika) koji se prošle godine nalazio na prvom mjestu (54% ispitanika). Drugo mjesto uz njega dijeli rizik od kibernetičkih incidenata koji je ostao na istom mjestu, ali je strah od tog rizika u porastu (41% u 2022. naprema 31% u 2021.). Rizik od prekida poslovanja ostvario je najveći skok, sa šestog mjesta na četvrto mjesto (30%) u 2022. godini.
Novi rizici u odnosu na prošlu godinu nalaze se na petom i šestom mjestu: rizik od klimatskih promjena (26%) te rizik od požara i eksplozije (19%). Sedmo mjesto dijele čak tri rizika, a najveći pad zabilježio je rizik od promjena zakonodavstva i propisa (11%) koji je pao s trećeg mjesta u odnosu na prošlu godinu (do 2020. četiri godine zaredom nalazio se na prvom mjestu). Sedmo mjesto uz njega dijele: nedostatak kvalificirane radne snage (pad s trećeg mjesta u odnosu na 2021.) i makroekonomski razvoj koje navodi 11% ispitanika.
“Hrvatska se u odnosu na većinu zemalja razlikuje s obzirom na lokalne specifičnosti koje su posljedica potresa iz 2020. godine, pa elementarne nepogode i dalje izazivaju najveću zabrinutost. Velika materijalna šteta, spora provedba obnove te učestali manji potresi dodatno doprinose tome da prirodne nepogode predstavljaju najveći rizik u Hrvatskoj. Osim toga, snažno je prisutan utjecaj pandemije koja ne jenjava i donosi rizike u svakodnevnom poslovanju različitih industrija”, tumači Daniel Matić, predsjednik uprave Allianza Hrvatska.
“Sve više vremena provodimo online, a poslovanje kompanija još značajnije ovisi o tehnologiji, pa je kibernetički kriminal, koji je globalno najznačajniji rizik, i na našem tržištu velika prijetnja poslovanju kompanija. Utjecaj globalno otežane opskrba prisutan je i u Hrvatskoj, a to je trend koji će se vjerojatno nastaviti. Prekid poslovanja zbog otežane opskrbe u lokalnom istraživanju ostvario je najveći skok na ljestici. Potreba da počnemo mijenjati ekološke navike kao pojedinci, ali i kompanije, posljedica su klimatskih promjena, kako u Hrvatskoj tako i globalno, što je također vidljivo u rezultatima istraživanja. Uz strah zbog klimatskih promjena na lokalnoj razini bilježimo i porast rizika od požara i eksplozija, što također možemo pripisati posljedicama elementarnih nepogoda, odnosno procesom obnove, pri čemu raste svijest o brizi za imovinu”, dodao je predsjednik uprave Allianza Hrvatska.
Kibernetički rizici
Na globalnoj razini u 2022. kompanije najviše brinu kibernetički rizici, pokazuje Allianzov barometar rizika. Opasnost od napada ucjenjivačkim softverom (ransomware), povreda podataka i dulji prekidi rada IT sustava brinu kompanije više od prekida poslovanja i prekida u lancu opskrbe, prirodnih katastrofa ili pandemije bolesti COVID-19, iako su ti događaji u prošloj godini snažno utjecali na poslovno okruženje.
Kibernetički napadi glavni su rizik po drugi put u povijesti ankete (44% odgovora); prekid poslovanja pao je na drugo mjesto (42 %), dok su se prirodne katastrofe u 2021. godini pomaknule sa šestog mjesta na treće (25%). Klimatske promjene su na povijesno najvišem, šestom mjestu (17%), a u prethodnom istraživanju bile su na devetom, dok je izbijanje pandemije palo na četvrto mjesto (22 %).
Godišnje istraživanje svjetskih poslovnih rizika koje provodi društvo Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS) obuhvaća stajališta 2650 stručnjaka iz 89 zemalja i teritorija, a uključuje glavne izvršne direktore, stručnjake za upravljanje rizikom, brokere i stručnjake za osiguranje.
U većini anketiranih zemalja kibernetički incidenti nalaze se na jednome od prva tri mjesta. Glavni razlog je porast napada ucjenjivačkim softverom, koji se prema ispitanicima (57%) smatraju jednom od tri glavne kibernetičke opasnosti u sljedećoj godini. Nedavni napadi pokazali su zabrinjavajuće trendove poput taktike “dvostruke iznude” u kojoj se kombinira enkripcija sustava i povreda podataka, te iskorištavanje slabosti softvera, što može ugroziti tisuće kompanija (na primjer, Log4J, Kaseya) ili ciljati na fizičku kritičnu infrastrukturu (Kolonijalni cjevovod u SAD-u).
Prekid poslovanja
Prekid poslovanja na drugom je mjestu zabrinjavajućih rizika. U godini koju su obilježili poremećaji svih vrsta, opseg ranjivosti modernih lanaca opskrbe i mreže proizvodnje očitiji je nego ikad. Prema anketi, najgori uzrok prekida poslovanja su cyber-napadi, zbog povećanog broja napada ucjenjivačkim softverom, ali i utjecaj sve većeg oslanjanja kompanija na digitalizaciju i pomak prema radu od kuće. Prirodne katastrofe i pandemija dva su najvažnija uzroka prekida poslovanja prema mišljenju anketiranih.
“Prekid poslovanja vjerojatno će ostati ključan osnovni rizik 2022. godine. Većina kompanija najviše se boji da neće moći proizvesti dovoljne količine ili da neće isporučiti svoje usluge. U 2021. svjedočili smo prekidima poslovanja bez presedana, a uzroci su im bili razni. Ozbiljni kibernetički napadi, prekidi opskrbe zbog vremenskih nepriilika prouzročenih klimatskim promjenama, problemi u proizvodnji nastali zbog pandemije i uska grla u prijevozu izazvali su pustoš”, sažeo je Joachim Mueller, izvršni direktor AGSC-a.
U ovoj godini očekuje se postupno ublažavanje situacije, iako se ne mogu isključiti daljnji problemi povezani s koronavirusom. Izgradnja otpornosti prema potencijalnim uzrocima prekida poslovanja donosi kompanijama konkurentsku prednost, istaknuo je Mueller.
Prekidi i kašnjenja u lancima opskrbe
Prošle godine zabilježeno je povećanje potražnje nakon potpunog zatvaranja, uz prekide u proizvodnji i logistici. Zbog pandemije zatvorene su tvornice u Aziji i zabilježene rekordne razine zagušenja u lukama iz kojih se isporučuju kontejneri.
Kašnjenjima prouzročenima pandemijom priključili su se i drugi problemi u lancu opskrbe, poput blokade Sueskog kanala ili globalnog manjka poluvodiča nakon zatvaranja tvornica u Tajvanu, Japanu i Teksasu zbog loših vremenskih uvjeta i požara.
“Pandemija je otkrila raspon međusobne povezanosti modernih lanaca opskrbe te kako se višestruki nepovezani događaji mogu povezati i izazvati opći prekid. Prvi je put otpornost lanaca opskrbe bila testirana do točke pucanja na međunarodnoj razini”, tumači Philip Beblo, vodeća osoba u Sektoru nekretnina, tehnologije, medija i telekomunikacija u AGCS-u.
Prema posljednjem Međunarodnom trgovačkom izvješću osiguravajuće kuće Euler Hermes, pandemija će vjerojatno biti uzrok prekida u lancima opskrbe i u drugoj polovici 2022., iako se naposljetku predviđa ublažavanje nesrazmjera globalne potražnje i ponude te kapaciteta isplovljavanja kontejnera, uz pretpostavku da nema daljnjih neočekivanih okolnosti.
Svijest o prekidu poslovanja postaje pak važan strateški problem u svim kompanijama. “Rukovodstva kompanije sve više teže uvođenju veće transparentnosti u lanac opskrbe tako što organizacije ulažu u alate i rad s podacima radi boljeg razumijevanja rizika te izrađuju planove zaliha, viškova i nepredviđenih situacija kako bi se postigao kontinuitet poslovanja”, kaže Maarten van der Zwaag, direktor Savjetovanja o rizicima nekretnina u AGCS-u.
Bolja pripremljenost za pandemiju
Izbijanje pandemije i dalje je jedan od glavnih razloga zabrinutosti kompanija, ali je s drugog pao na četvrto mjesto, iako treba napomenuti da je anketa provedena prije pojave omikron soja virusa. Ohrabruje procjena da su kompanije dobro prilagodile poslovanje pandemiji.
Većina anketiranih (80%) smatra kako su primjereno ili dobro pripremljeni za buduće slučajeve izbijanja pandemije. Poboljšanje u upravljanju kontinuitetom poslovanja glavna je aktivnost koju kompanije poduzimaju kako bi postale otpornije.
Prirodne katastrofe i klimatske promjene
Pomicanje prirodnih katastrofa i klimatskih promjena na treće, odnosno šesto mjesto važan je pokazatelj, s tim da su trendovi pomicanja prema važnosti usko povezani. Posljednjih se godina povećala učestalost i pojačala snaga vremenskih nepogoda zbog globalnog zatopljenja. U 2021. globalni gubici od osiguranja od vremenskih nepogoda premašili su sto milijardi američkih dolara, što je četvrta najviša zabilježena svota.
Uragan Ida u SAD-u vjerojatno je bio najskuplja nepogoda, ali više od polovice gubitaka nastalo je zbog takozvanih sekundarnih ugroza poput poplava, jakih kiša, oluja, tornada i jakih hladnoća koje su često lokalne, ali sve skuplje nepogode. To su, na primjer, zimska oluja Uri u Teksasu, sustav niskog tlaka Bernd koji je izazvao razorne poplave u Njemačkoj i zemljama Beneluksa, jake poplave u kineskoj pokrajini Zhengzhou te toplinski valovi i požari u Kanadi i Kaliforniji.
Allianzov barometar rizika pokazao je da su anketirani najviše zabrinuti zbog vremenskih nepogoda prouzročenih klimatskim promjenama koje su počinile štete na imovini kompanija (57 %), a zatim prekidom poslovanja i utjecajem na lanac opskrbe (41 %). No, anketa je pokazala i zabrinutost zbog upravljanja prelaskom poslovanja na gospodarstvo sa smanjenjem upotrebe ugljika (36 %), usklađivanjem sa složenom regulativom i prijavom zahtjeva te izbjegavanjem mogućih rizika od tužbi ili zbog neprikladnih mjera za ublažavanje klimatskih promjena (34 %).
“Pritisak na kompanije da djeluju protiv klimatskih promjena znatno se povećao prošle godine te je stavljen sve veći fokus na neto nulti doprinos”, navodi Line Hestvik, voditeljica Održivosti grupe u Allianz SE. “Kod kompanije vidljiv je trend smanivanja emisija stakleničkih plinova u poslovanju ili istraživanje poslovnih mogućnosti za ekološki prihvatljive tehnologije i održive proizvode. U godinama koje dolaze mnogi donositelji odluka u kompanijama još će pomnije promatrati utjecaj klimatskih rizika u svom lancu vrijednosti i poduzimati odgovarajuće mjere opreza. Mnoge kompanije grade kompetencije za ublažavanje klimatskih rizika, u što su uključeni i stručnjaci za upravljanje rizikom i oni za održivost.”
Poslovanje također mora postati otpornija na ekstremne vremenske nepogode poput uragana ili poplava. “Događaji koji su se nekada dešavali jednom u sto godina postat će učestaliji u budućnosti, i to u regijama koje su se nekad smatrale sigurnima. Zbog toga planiranje građevnih konstrukcija i kontinuiteta poslovanja u budućnosti mora postati što čvršće”, rekao je van der Zwaag, direktor Savjetovanja o rizicima nekretnina u AGCS-u.
Ostala kretanja na ovogodišnjem Allianzovu barometru rizika
Manjak kvalificirane radne snage (13 %) nova je stavka na devetome mjestu među deset glavnih rizika. Privlačenje i zadržavanje radnika gotovo nikada nije bilo toliki izazov. Rezultati su pokazali da je taj rizik jedan od pet glavnih rizika u inženjeringu, građevinarstvu, nekretninama, javnim službama i zdravstvenom sektoru te glavni rizik u sektoru prijevoza.
Promjene u zakonodavstvu i propisima ostaju na petome mjestu (19 %). Istaknute regulatorne inicijative na radarima kompanija u 2022. godini uključuju antimonopolističke prakse ciljane na velike tehnološke kompanije te inicijative za održivost sa shemom taksonomije EU.
Požari i eksplozije (17 %) vječni su rizik za kompanije i zauzimaju sedmo mjesto u prošlogodišnjoj anketi, dok je tržišni razvoj (15 %) pao s četvrtoga na osmo mjesto u jednoj godini, a makroekonomski razvoj (11 %) s osmog na deseto mjesto.
