“Hrvatska razvija projekt proizvodnje streljiva malog i velikog kalibra. Dvije su različite tvornice u pitanju”, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić nakon predstavljanja prvog novog niskopodnog tramvaja u Osijeku. Za prvu od njih postoji i mjesto gdje bi trebala biti, ali Anušić nije mogao otkriti gdje bi se tvornica nalazila, javlja HRT.
Već sada su, rekao je, definirani gabariti investicije, broj zaposlenih i predviđena godišnja proizvodnja milijuna komada streljiva. “Za drugi dio – govorim prije svega o projektilima u velikog kalibra 122 i 125 milimetara – u ovom se trenutku pregovara s potencijalnim investitorom koji bi trebao investirati u Hrvatsku”, rekao je ministar. Dodao je da je u oba slučaja riječ o stranim investitorima.
Vojni proračun Hrvatske
Govoreći o vojnom proračunu, Anušić je naglasio kako je Hrvatska ove godine dosegnula izdvajanje od 2 posto BDP-a za obranu, u skladu s NATO-vim smjernicama, ali će ta brojka rasti.
“Očekuje se da će NATO tražiti povećanje na tri posto, a vjerojatno i do 3,5 posto”, rekao je. Dodavši je kako je realno da Hrvatska u sljedećih nekoliko godina dosegne tu razinu. Cilj je osigurati dugoročnu samoodrživost kroz domaću proizvodnju i tehnološki razvoj.
“Nećemo se oslanjati samo na kupovinu strane tehnologije, već ćemo razvijati vlastite proizvode. Pratit ćemo najnovije tehnologije, uključujući i iskustva s ratišta u Ukrajini”, dodao je.
Za razvoj vlastite obrambene industrije, uključujući ulaganja u kibernetičke sustave, bespilotne letjelice i dronove, Hrvatska planira koristiti europske fondove. Naglasio je kako je za razvoj vlastitih rješenja važna suradnja s domaćim poduzećima i znanstvenim institucijama, kako bi Hrvatska mogla postati konkurentnija u području vojne industrije.
Najavio je da se uz modernizaciju tenkovskih snaga razmatra i daljnja nabava oklopnih vozila, kao i unaprjeđenje logističkih kapaciteta Hrvatske vojske.
Europska komisija predložila je u utorak novo zajedničko zaduživanje EU-a od 150 milijardi eura (157,76 milijardi dolara) za zajam vladama Europske unije za obranu u sklopu 800 milijardi eura ukupnih financijskih napora za jačanje europskih obrambenih sposobnosti.
