Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić gostujući u Dnevniku Nove TV analizirao je trenutna ekonomska kretanja u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na inflaciju, rast plaća, cijene nekretnina, te digitalni euro.
Inflacija i rast plaća
Guverner Vujčić je objasnio da je povremeni porast inflacije ljeti uobičajen, osobito zbog razlike u cijenama na turističkim destinacijama. Cijene hrane, posebno zbog viših troškova uvoza i slabije poljoprivredne produktivnosti, utječu na rast inflacije.
Inflacija u Hrvatskoj je, prema Vujčiću, potaknuta snažnom domaćom potražnjom, koja se ogleda kroz rast plaća i zaposlenosti. Plaće su značajno rasle u posljednje dvije godine, a realni rast plaća nastavit će se i u narednim godinama, što doprinosi rastu cijena, posebno u sektoru hrane.
Iako je inflacija trenutno u porastu, Vujčić predviđa da će ona do kraja godine početi padati.
Cijene nekretnina
Vujčić ističe da se rast depozita tijekom ljeta po isteku sezone prelijeva u kupnju nekretnina. Guverner upozorava da ulaganje u nekretnine koje se ne koriste ili ne iznajmljuju možda nije najpametniji potez, jer takav kapital ne donosi povrat.
Iako se očekuje da zaoštravanje uvjeta za kredite neće imati veliki utjecaj na tržište nekretnina, to bi moglo snažno utjecati na tržište gotovinskih kredita, rekao je guverner HNB-a.
Prosječna kamatna stopa stambenih kredita u Hrvatskoj iznosi oko 3 posto, što je niže od prosjeka Europske unije. Iako se ne očekuje daljnji pad kamatnih stopa, guverner smatra da su kamate na stambene kredite i dalje konkurentne.
Turizam i digitalni euro
Turistička sezona pokazuje rast nominalnih prihoda, ali realna potrošnja turista, prilagođena za inflaciju, opada. Vujčić smatra da bi smanjena realna potrošnja turista mogla biti trend u budućnosti.
Guverner je komentirao i uvođenje digitalnog eura, naglasivši da se gotovina neće ukinuti, nego će ona biti upotpunjena digitalnim euroom. Digitalni euro će omogućiti europskim građanima elektroničko plaćanje na svakom mjestu u Europi.
Izjave guvernera Vujčića ukazuju na kontinuiranu prilagodbu hrvatskog gospodarstva izazovima, uz naglasak na važnost domaće potražnje, zaposlenosti i produktivnosti, dok su prednosti u kamatnim stopama i digitalnom plaćanju kompenzacija za predstojeće izazove.
