Nitko ne želi zvučati nesigurno. Svi želimo da nas se čuje i shvati ozbiljno kada govorimo na sastancima ili u drugim poslovnim situacijama.
Ipak, mnogi u govoru koriste riječi koje umanjuju snagu njihove poruke. Ako želite djelovati samouvjereno i uvjerljivo, izbjegavajte sljedeće izraze, savjetuje Judith Humphrey, savjetnica za komunikacije i redovita kolumnistica portala Fast Company.
“Samo”
Ova riječ ubija pozornost! Govornici je često rabe, iako umanjuje težinu onoga što govore. Na primjer: “Samo sam htio reći…”, “To je samo misao” ili “Samo bih dodao…”.
U svakom od navedenih primjera riječ “samo” umanjuje snagu izgovorenoga jer sugerira da ono što slijedi nije osobito važno – kao neka usputna napomena publici.
Izbacivanjem ove riječi vaš govor dobiva na težini. Umjesto “To je samo misao”, recite: “O tome sam dosta razmišljao”.
Isto vrijedi kada riječi “samo” ili “jedino” koristite kako biste se opravdali.
Izrazi poput “Rekao sam to samo zato što…” ili “Samo sam mislio…” zvuče kao opravdavanje. Ostavljaju dojam da ste nesigurni i smanjuju vaš utjecaj. Bolje je govoriti jasno i bez umanjivanja vlastitih stavova.
Nepotrebno ili pretjerano ispričavanje
“Žao mi je” izgovaramo kada pogriješimo. No, ispričavanje zbog sitnih pogrešaka često više šteti nego koristi.
Možda smo preskočili slajd ili napravili neku drugu grešku prilikom prezentacije. No, skretanje pažnje na pogrešku potkopava vašu uvjerljivost.
U navedenom primjeru bolje je jednostavno nastaviti kao da se ništa nije dogodilo ili, ako je nužno, vratiti propušteni slajd bez naglašavanja pogreške. Umjesto da se ispričavate, ostanite smireni i nastavite dalje.
Ispričavanje fokus stavlja na nešto negativno vezano uz vas. I publika će vas tako i doživjeti.
Govornici se često ispričavaju za sve i svašta. Ispričavaju se zbog kašnjenja (“ispričavam se zbog kašnjenja…”), ponašanja (“ispričavam se što sam otkazao sastanak prošli tjedan”) ili uputa (“ispričavam se što ste morali raditi vikendom”). Time nesvjesno usmjeravaju pažnju publike na ono što sami vide kao svoju slabost.
Umjesto “Ispričavam se zbog kašnjenja”, možete reći: “Hvala vam na strpljenju”. Tako zadržavate pozitivan ton.
“Nisam siguran/na”
Često čujemo “Nisam siguran u ovo” ili “Nisam siguran možemo li to učiniti”. Iako namjera može biti dobra, ovaj izraz ostavlja dojam nesigurnosti.
Ako niste sigurni, umjesto “Nisam siguran možemo li to napraviti”, recite: “Mogli bismo to izvesti. Evo kako ja to vidim…” Zatim objasnite svoje razmišljanje.
Tako negativno pretvarate u pozitivno i djelujete promišljeno, a ne kolebljivo.
“Mislim”, “Želim”, “Osjećam” (u slabom kontekstu)
Glagoli koje koristite trebali bi biti snažni, ali neki mogu oslabiti vašu poruku ako ih koristite u neodlučnom kontekstu.
Na primjer, “Mislim” zvuči kao da niste sigurni. Šef koji kaže “Mislim da bismo trebali nastaviti s ovim planom” djeluje neodlučno. Snažnije je: “Uvjeren sam da trebamo nastaviti” ili “Znam da trebamo nastaviti.”
“Željeti” također može zvučati slabo. Ako šef kaže da želi nešto napraviti, pitat ćete se hoće li to stvarno učiniti. Snažnije je “Odlučio sam to napraviti”.
Ako kažete da “osjećate” da nešto nije izvedivo, zvučite nesigurno. Umjesto toga recite: “Uvjeren sam da program nije izvediv.”
Oduprite se korištenju takvih izraza. Jasnije i odlučnije formulacije djeluju uvjerljivije.
Poštapalice i druge fraze za kupovanje vremena
Koliko često ste se susreli s govornicima koji pokušavaju dobiti na vremenu koristeći poštapalice dok razmišljaju što će reći? “Znaš”, “hm”, “to je dobro pitanje”…
Poštapalice odaju nesigurnost i odvlače pažnju od poruke.
Osobito je iritantna fraza “To je dobro pitanje” prije odgovora. To je taktika za kupovanje vremena koja ne funkcionira jer se od vas traži odgovor, a ne procjena pitanja.
Umjesto toga, napravite kratku pauzu i izbjegnite poštapalice. Tišina je često znak sigurnosti, a ne slabosti.
Ako želite unaprijediti svoju komunikaciju, fokusirajte se na jasnoću i sigurnost u izražavanju. Snažan dojam ne dolazi iz kompliciranih riječi, nego iz uvjerenja i načina na koji ih izgovarate.
