Humor može pomoći menadžerima da se približe zaposlenicima, opuste atmosferu i privuku pozornost publike. No, da bi imao pozitivan učinak, važno je znati kada se i kako šaliti, upozorava Penny Haslam, nagrađivana motivacijska govornica i direktorica tvrtke Bit Famous, koja se bavi edukacijom i razvojem komunikacijskih vještina.
Haslam, bivša novinarka BBC-ja s više od dvadeset godina iskustva u medijima, ističe da humor može biti posebno koristan u poslovnom okruženju, u kojem se od rukovoditelja često očekuju ozbiljan i suzdržan nastup. Ipak, neprimjerena šala može imati suprotan učinak i narušiti odnose među kolegama.
U svom tekstu za Fast Company kao primjer navodi nastup financijskog direktora koji je pred nekoliko stotina zaposlenika trebao predstaviti godišnje poslovne rezultate. Na početku izlaganja otvoreno je priznao da je nervozan jer javni nastupi nisu njegovo uobičajeno okruženje. Posljednji put na pozornici bio je još u srednjoj školi, kada je glumio Kenickieja u mjuziklu Briljantin (Grease).
Kako bi razbio početnu nelagodu, zaposlenicima je poručio da će, ako netko zaspi tijekom njegova izlaganja, zapjevati pjesmu „Greased Lightnin’” kako bi ga probudio. Šala je izazvala smijeh i pomogla mu da uspostavi bolji kontakt s publikom.
Prema Haslam, upravo je takva otvorenost razlog zbog kojeg humor može biti učinkovit. Financijski direktor pokazao je ljudsku stranu svoje osobnosti, a da pritom nije doveo u pitanje svoju stručnost. Njegova otvorenost i smisao za humor pomogli su mu da se približi publici i privuče njezinu pozornost.
Humor treba olakšati komunikaciju, a ne usporavati je
Prvo pravilo učinkovitog humora na poslu jest da on treba pridonijeti razgovoru, a ne služiti isključivo privlačenju pozornosti na osobu koja se šali.
Haslam opisuje iskustvo s kolegom koji je često ubacivao dosjetke tijekom sastanaka. Iako je brzo razmišljao i bio duhovit, njegovi su komentari prekidali tijek razgovora i usporavali rad.
Zato preporučuje da se prije iznošenja šale razmisli o njezinoj svrsi. Ako će pridonijeti opuštenijoj atmosferi, olakšati komunikaciju ili približiti sudionike, humor može biti koristan. Ako služi samo tome da govornik izazove smijeh i postane središte pozornosti, bolje ga je izostaviti.
Šale na tuđi račun mogu izazvati nelagodu
Poseban oprez potreban je kada humor uključuje druge ljude, osobito one koji su u slabijem položaju ili imaju manje utjecaja u poslovnom okruženju.
Haslam navodi primjer sastanka tijekom kojeg je pozornost sudionika privukao vozač koji se mučio s parkiranjem. Kako bi razbila tišinu, našalila se da je vrlo dobra u paralelnom parkiranju. Jedan od kolega potom je dobacio pitanje vozi li možda Mini, čime je njezinu opasku pretvorio u šalu na njezin račun.
Komentar nije izazvao očekivani smijeh. Umjesto toga, prisutni su se povukli u tišinu i pogledali svoje bilješke.
Takve situacije pokazuju razliku između humora koji povezuje ljude i onoga koji nekoga izlaže podsmijehu. Haslam upozorava da ismijavanje osoba koje su u slabijem položaju može stvoriti nelagodu i narušiti odnose na radnome mjestu. Zbog toga preporučuje izbjegavanje šala koje ponižavaju kolege ili ih stavljaju u neugodan položaj.
Najbolje prolaze šale koje svi mogu razumjeti
Jedan od sigurnijih načina primjene humora jest oslanjanje na zajedničke situacije i iskustva. To mogu biti tehnički problemi tijekom prezentacije, poteškoće s opremom ili neobične okolnosti u kojima su se našli svi sudionici sastanka.
Takav humor funkcionira jer publika razumije kontekst i može se prepoznati u situaciji.
S druge strane, interne šale i reference koje razumije samo manji broj ljudi mogu isključiti ostale sudionike. Haslam upozorava i na kulturne razlike: dosjetka koja je razumljiva u jednom okruženju ne mora imati isto značenje za kolege iz drugih zemalja.
Zbog toga je važno birati humor koji ne zahtijeva posebno predznanje i u kojem svi mogu sudjelovati, umjesto da se stvaraju zatvorene skupine unutar tima.
Šala na vlastiti račun može pomoći, ali ne treba pretjerivati
Priznati vlastitu nervozu ili se našaliti na vlastiti račun može ostaviti dojam samopouzdanja. Takav pristup pokazuje da osoba prihvaća vlastite nesavršenosti i da se ne mora stalno predstavljati kao netko tko sve drži pod kontrolom.
Upravo je to, prema Haslam, uspjelo financijskom direktoru koji je pred zaposlenicima govorio o svom školskom nastupu. Priznao je da mu javni nastup nije prirodan, ali nije dovodio u pitanje svoje znanje i sposobnost predstavljanja poslovnih rezultata.
Ipak, postoji granica. Ako netko redovito govori da je neorganiziran, loš s brojkama ili nesposoban raditi pod pritiskom, takve izjave mogu utjecati na to kako ga drugi doživljavaju. Umjesto stalnog isticanja vlastitih slabosti, bolje je pokazati samosvijest uz zadržavanje profesionalnog samopouzdanja.
Prepoznajte vlastiti stil humora
Ne mora svatko biti komičar da bi bio duhovit. Prema Haslam, ljudi često imaju osobine ili način izražavanja koji drugima djeluju zabavno, a da toga nisu ni svjesni.
Kao primjer navodi vlastito iskustvo s pregledavanjem snimki javnih nastupa. Primijetila je da se publika smijala i u trenucima u kojima to nije očekivala. Kada je pitala što im je bilo smiješno, neki su joj odgovorili da ih zabavlja način na koji pomiče obrve.
Takva zapažanja mogu pomoći ljudima da prepoznaju vlastiti stil humora. Nekome odgovaraju suptilne opaske, nekome neočekivane formulacije, a nekome izrazi lica i spontani komentari. Važno je prepoznati što djeluje prirodno i pritom voditi računa o tome kako drugi reagiraju.
Zašto je humor u e-porukama rizičan
Haslam posebno upozorava na primjenu humora u poslovnoj elektroničkoj komunikaciji. Za razliku od razgovora uživo, pisana poruka ne prenosi ton glasa, izraz lica ni druge znakove koji pomažu u razumijevanju namjere.
Zbog toga se ironičan komentar koji bi u razgovoru izazvao smijeh u e-poruci može protumačiti kao grubost, kritika ili podcjenjivanje.
Preporučuje da se šale ostave za situacije u kojima se reakcije mogu neposredno pratiti, primjerice tijekom sastanaka, telefonskih razgovora ili javnih nastupa. Tako je lakše procijeniti kako je poruka prihvaćena i prilagoditi komunikaciju.
Humor kao alat za bolje odnose
Humor na radnome mjestu ne mora biti rizičan ako se koristi promišljeno. Može pomoći rukovoditeljima da se približe zaposlenicima, olakšaju komunikaciju i ostave dojam pristupačnije osobe.
Ključ nije u tome da netko neprestano zbija šale, nego da prepozna trenutak u kojem humor može pomoći, a da pritom ne omalovažava druge i ne odvlači pozornost od posla.
Kako ističe Penny Haslam, humor je prije svega još jedan oblik komunikacije. Kada je prilagođen situaciji i publici, može pridonijeti tome da ljudi lakše slušaju, bolje razumiju poruku i zapamte osobu koja ju je prenijela.
