Kohezija, klima, regije: 1,3% BDP-a

„Europski parlament želi da novi višegodišnji proračun Unije odgovara interesu građana i bude krojen prema njihovim očekivanjima“, istaknuo je to predsjednik Odbora za proračune Europskog parlamenta Johan Van Overtveldt koji s pregovaračkim timom EP-a za budžet EU-a od 2021. do 2027. boravi u posjetu Zagrebu.

Izaslanstvo su jutros u Banskim dvorima primili predsjednik Vlade Andrej Plenković te potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. U obraćanju medijima nakon sastanka Van Overtveldt je rekao kako Unija mora imati sredstva za pronalaženje rješenja za nove izazove s kojima se suočava, poput klimatskih promjena, ali istodobno održati snažnima tradicionalne politike, poput kohezije, koja omogućuje ravnomjeran razvoj regija.

„Stoga Europski parlament smatra da novi višegodišnji okvir treba biti na razini 1,3 posto bruto nacionalnog dohotka“, istaknuo je Van Overtveldt. Pohvalio je hrvatsko predsjedništvo i rekao kako se nada produktivnim pregovorima u idućim mjesecima. „U interesu je svih nas da se dogovor o novom višegodišnjem proračunu postigne čim prije“, zaključio je Van Overtveldt.

Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je za 20. veljače sazvan sastanak Europskog vijeća na kojem će članice pokušati usuglasiti stajališta za pregovore s Parlamentom i Komisijom. „Nakon što dobijemo pregovarački okvir, nastavit ćemo raditi na ukupno 45 sektorskih dosjea koji su dio ukupnog paketa. Hrvatsko predsjedanje spremno je za vođenje pregovora i nadamo se uspješnom završetku.“

Izaslanstvo čine predsjednik Odbora za proračune Johan Van Overtveldt (ECR, BE), suizvjestitelji za VFO Jan Olbrycht (EPP, PL) i Margarida Marques (S&D, PT), suizvjestitelj za vlastita sredstva José Manuel Fernandes (EPP, PT) i član Odbora za proračune Rasmus Andresen (Zeleni /EFA, DE).

Tijekom boravka u Zagrebu pregovarački tim održat će i radne sastanke s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom, te ministrom regionalnog razvoja i fondova EU-a Markom Pavićem.

U Hrvatskom saboru izaslanstvo će razgovarati s članovima odbora za europske poslove, financije i državni proračun, te regionalni razvoj i fondove Unije. Sastanci su zatvoreni za javnost.

Uz višegodišnji financijski okvir i reformu sustava vlastitih sredstava, pregovarački tim EP-a će s hrvatskim predsjedništvom Vijeća EU-a razgovarati i o Europskom zelenom planu, programu održivog ulaganja te fondu za pravednu tranziciju.
___

• Budući da sadašnji dugoročni proračun EU-a završava 31. prosinca 2020., EU treba novi plan proračuna za razdoblje od sljedećih sedam godina. Europska komisija je stoga u svibnju 2018. predstavila planove za sljedeći višegodišnji financijski okvir za 2021. – 2027. Europski parlament je stajalište o novom zajedničkom proračunu prihvatio u studenom 2018. i ponovno potvrdio u listopadu 2019. Zastupnici smatraju da novi višegodišnji proračun treba iznositi 1,3 % bruto nacionalnog dohotka kako bi se mogla financirati obećanja vezana uz borbu protiv klimatskih promjena, programe istraživanja i inovacija, regionalnu politiku, digitalizaciju te socijalna prava. Vijeće EU-a se još nije usuglasilo oko svojeg stajališta.
• Europski parlament želi proračunsku reformu za razdoblje nakon 2020. godine koja odgovara političkim opredjeljenjima i ambicijama za budućnost EU-a i osigurava kontinuitet glavnih politika EU-a poput regionalne i poljoprivredne politike. Ovaj bi proračun trebao također obuhvatiti buduće izazove za snažniju i održiviju Europu. Trebao bi promicati mir, demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i jednakost spolova, povećati socijalnu pomoć, gospodarski rast, kvalitetna radna mjesta, solidarnost među državama članicama i građanima te pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena.
  _
  Proračun EU-a je prije svega investicijski proračun i ne može biti u deficitu, po čemu je jedinstven. Otprilike 93% proračuna EU-a koristi građanima, regijama, gradovima, poljoprivrednicima, sveučilištima i poduzećima, dok administrativni troškovi EU-a čine manje od 7% ukupnog proračuna EU-a. Članstvo u jedinstvenom tržištu donosi daljnju gospodarsku korist, posebno za države članice koje se uvelike oslanjaju na međunarodnu trgovinu.