U trećem kvartalu 2020. moguć je oporavak svih sastavnica BDP-a, ali na godišnjoj razini će to ipak biti znatno niže u usporedbi s trećim tromjesečjem 2019. godine, ocjena je poduzetnika i analitičara koje su poslovniFM i točkanai.hr upitali za komentar podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) o BDP-u u drugom tromjesečju i procjene kretanja BDP-a u poslovnoj 2020. godini.
Predsjednici uprava dvaju naših vodećih izvoznika Plive Mihael Furjan i AD Plastika Marinko Došen, posebno su istaknuli brze reakcije u smjeru prilagodbe planove i ciljeva novonastalim okolnostima, dok su ekonomski analitičari Zrinka Živković Matijević iz RBA i Hrvoje Stojić iz PBZ Croatia osiguranja jasnog stava kako bi povratak restriktivnih mjera u prekograničnom prometu ugrozio oporavak.
Prema prvoj procjeni DZS-a bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju 2020. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine pao je za 15,1 posto. To je najveći zabilježeni pad hrvatskog BDP-a u posljednjih 25 godina, veći od najvećeg zabilježenog tromjesečnog pada u vrijeme posljednje ekonomske krize koji je iznosio oko 9 posto.
Najveći pad među svim kategorijama, od 67,4 posto, bilježi izvoz usluga. Nešto bolji rezultat zabilježen je u izvozu roba gdje pad iznosi 10,9 posto. U trećem tromjesečju, ponajviše zahvaljujući turizmu koji bilježi čak bolje rezultate od procjena iz travnja, očekuje se manji pad BDP-a, posebno kada je riječ o izvozu usluga, kategoriji u koju pripada turizam.
Prema prvim podacima DZS-a vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine iznosila je 61,5 milijardi kuna, što je 7,9 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.
AD Plastik Grupa, koja je prije nekoliko dana dobila nagradu kao najbolji veliki izvoznik u prošloj godini, u prvih šest mjeseci ove godine, ostvarila je 548,78 milijuna kuna poslovnih prihoda, što je 23,1 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iz tih su podataka razvidne posljedice krize, ističe predsjednik Uprave Marinko Došen.
Pliva je pak u prvoj polovici 2020. ostvarila stabilne rezultate u usporedbi s prošlom godinom. Do manjeg jednoznamenkastog pada došlo je zbog usporavanja stavljanja na tržište novih molekula u SAD-u, dok je u Hrvatskoj ostvaren nešto bolji rezultat u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine, prvenstveno zbog povećane prodaje dezinficijensa, vitamina i proizvoda u segmentu terapije za kardiološke bolesti, naglasio je predsjednik Uprave Mihael Furjan.
I dok je u drugom tromjesječu došlo do zatvaranja tvornica gotovo svih svjetskih proizvođača automobila zbog više sile, što je posljedično utjecalo i na kratkoročno zaustavljanje proizvodnje u pogonima AD Plastika, istodobno su svi Plivini proizvodni pogoni radili bez prekida.
AD Plastik ugovorio 92,5 mil. eura novih poslova
“Automobilska je industrija poprilično pogođena krizom koju je izazvala pandemija virusa COVID-19, ali mi smo kao kompanija i u ovim izazovnim i zahtjevnim vremenima pokazali visoku razinu pouzdanosti i znanja jer u niti jednom trenutku nismo ugrozili isporuke i proizvodne procese svojih kupaca,” naglašava Došen. “Prilagodili smo plan investicija, racionalizirali troškove i poduzeli sve mjere u cilju održavanja što bolje likvidnosti. U prvih šest mjeseci ugovorili smo 92,5 milijuna eura novih poslova za buduće razdoblje i to potvrđuje kako naši kupci, unatoč nimalo jednostavnim okolnostima, nastavljaju sa svojim aktivnostima i planovima.”
Dodaje kako je drugo tromjesečje zbog zatvaranje ekonomije bilo najteže. “Nadamo se kako se to više neće ponavljati. U trećem tromjesečju naši kupci nastavili su s proizvodnjom, kapaciteti su naravno prilagođeni, ali njihove su najave u ovom trenutku čak bolje od naših očekivanja.”
Pozitivne promjene su, pojašnjava, upravo najave kupaca i aktivnosti vezane za nove poslove i projekte. “Mi u ovom trenutku imamo 50 otvorenih projekata, a serijska proizvodnja vozila značajnih za naše poslovanje stabilizira se, što je u ovim okolnostima dobra vijest. Rezultati za treće tromjesečje bit će u skladu s očekivanjima, a na razini godine očekujemo sveukupan pad u poslovnim prihodima nešto viši od 20 posto.
Ako govorimo o izvozu, očekujemo manju stopu pada u odnosu na drugo tromjesečje iz jednostavnog razloga što je lockdown bio neusporedivo najteže razdoblje za koje vjerujem kako se neće ponoviti”, zaključio je predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen.
Plivini pogoni radili su bez prekida
Farmaceutska industrija je u dosadašnjem dijelu 2020. ostala jedan od najsnažnijih industrijskih sektora i dokazala se kao jedan od glavnih pokretača hrvatskog gospodarstva, a zabilježeni rezultati su na razini istog perioda prošle godine, kaže pak predsjednik Uprave Plive, dobitnice nagrade za najinovativnijeg hrvatskog izvoznika u prošlog godini.
“Specifične okolnosti, uzrokovane pojavom pandemije koronavirusa, poduzetnike su, pa tako i farmaceutske proizvođače, dovele u situaciju u kojoj je bilo potrebno gotovo preko noći povećati fleksibilnost poslovnih operacija i radne procese reorganizirati kako bi se unatoč vrlo izazovnim trenucima obilježenim povremenim zatvaranjem nekih granica i povećanjem troškova transporta osigurala redovna opskrbu tržišta. Cjelokupna situacija još je jednom istaknula značaj zadržavanja razvoja i proizvodnje lijekova i aktivnih farmaceutskih tvari u Hrvatskoj odnosno Europskoj uniji ne samo za zdravstvene sustave nego i za stabilno gospodarstvo”, rekao je Furjan.
“Usprkos brojnim izazovima i još uvijek vrlo neizvjesnoj drugoj polovici godine, očekivanja za 2020. su ostvarenje poslovnih rezultata na razini prošle godine, u kojoj je ostvareno oko 4,8 milijardi kuna prihoda, uz neto dobit blizu milijardu kuna”, dodaje Furjan.
“Bez obzira na ozbiljan potres u Zagrebu, svi naši proizvodni pogoni radili su neprekidno i time omogućili opskrbu korisnika na šezdesetak izvoznih tržišta aktivnim farmaceutskim supstancijama i gotovim lijekovima. I dalje smo jedan od najvećih hrvatskih izvoznika s gotovo 90 posto proizvoda namijenjenih izvozu na strana tržišta”, ističe Furjan.
“Ponosni smo što smo dokazali svoju odgovornost i ne samo pravovremeno odgovorili na povećane potrebe pacijenata u Hrvatskoj, nego smo kroz donacije zaposlenih osigurali pomoć nadležnim službama i zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj. Zahvalni smo svim našim zaposlenicima koji su se brzo prilagođavali novim uvjetima rada te tako omogućili neprekinutu opskrbu tržišta i dostupnost lijekova za 200 milijuna pacijenata u svijetu koje Teva svakog dana podržava svojim proizvodima”, poručio je predsjednik Uprave Plive.
Povratak restriktivnih mjera u prekograničnom prometu ugrozio bi oporavak
“Mjere usmjerene na suzbijanje pandemije COVID-19 imale su za posljedicu djelomično do potpuno zatvaranje mnogih djelatnosti u gospodarstvu u zamjetnom dijelu drugog tromjesečja. Osim toga, prelazak granica unutar same Europske unije bio je uvelike ograničen. To je dovelo do snažnog pada gospodarstva i na tromjesečnoj na godišnjoj razini u svim sastavnicama s izuzetkom državne potrošnje. Ublažavanje mjera i postupna, ali ne i potpuna normalizacija započeta u drugoj polovici svibnja nastavili su se primjenjivati tijekom ljetnih mjeseci što je dovelo do oporavka na mjesečnoj razini u mnogim djelatnostima, pa će i tromjesečna promjena BDP-a za razdoblje lipanj – rujan u odnosu na drugo tromjesečje biti pozitivna”, rekla je Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja iz Raiffeisen banke.
Živković Matijević naglašava da niz gospodarskih djelatnosti bilježi zamjetno nižu aktivnost na godišnjoj razini (trgovina na malo, ugostiteljstvo, prerađivačka industrija itd.). “Gledano s potrošne strane na tromjesečnoj razni moguć je oporavak svih sastavnica BDP-a (osobna potrošnja, investicije, izvoz i uvoz roba i usluga), ali taj oporavak bit će na zamjetnoj nižoj razini u usporedbi s trećim tromjesečjem 2019.”
Točna procjena godišnjeg pada gospodarstva u trećem tromjesečju bit će moguća tek po objavi barem nekih visokofrekventnih pokazatelja, jer za sada su dostupni tek neki pokazatelji za srpanj, razlaže analitičarka RBA. “Procjenu otežava i visoka razina neizvjesnosti te povratak restriktivnih mjera u prekograničnim prijelazima nekih od hrvatskih važnih vanjskotrgovinskih partnera iz EU.”
Izvoz softvera i informatičkih usluga i dalje raste
Hrvoje Stojić, analitičar PBZ Croatia osiguranja, u trećem kvartalu očekuje pad BDP-a oko 10 posto, što je manji pad od onog u drugom kvartalu. Očekivanja temelji na turističkoj sezoni boljoj od očekivane te investicijama, posebno onih građevinskih – od obnove Zagreba do neprekinutih stambenih projekata iz pretkriznog razdoblja.
“Oporavak će zabilježiti i investicije u opremu i strojeve, no iskustveno možemo reći da su one prvotno visoko uvozno intenzivne pa u neto smislu kratkoročno ne doprinose previse rastu BDP-a. Ako se njima poboljšavaju proizvodni procesi ili se pak radi o širenju međunarodno-konkurentnih djelatnosti, takve investicije imaju pozitivan utjecaj na potencijalnu stopu rasta u srednjem roku. Izvoz roba nastavit će normalizaciju prema pretkriznim razinama u skladu s oporavkom naših glavnih trgovinskih partnera u trećem kvartalu (Italija, Njemačka), ali godišnje stope još bi neko vrijeme mogle biti negativne”, tumači analitičar PBZ Croatia osiguranja.
“Izvoz usluga u trećem kvartalu dominantno je determiniran turizmom koji je odradio bolje no što se na početku krize mislilo, a pritom treba vidjeti koliko obvezna prijava svih ulazaka i noćenja u Hrvatsku (za razliku od lani) te ponegdje pad cijena (hoteli) utječe na međugodišnju stopu rasta”, rekao je Stojić te dodao da izvoz softvera i informatičkih usluga, kao druga najvažnija izvozna kategorija, nastavlja bilježiti pozitivne godišnje stope rasta.
“Za ukupnu sliku”, istaknuo je na kraju Hrvoje Stojić, “treba još imati na umu da, iako je turizam smanjio godišnju stopu pada osobne potrošnje, kontinuirani pad cijena u maloprodaji te neizvjesnost na tržištu rada po isteku državnih potpora za nezaposlenost limitiraju kratkotrajni oporavak potrošnje”.
>>Ministar Marić: Gospodarski oporavak prelit će se na 2022.
Analiza je pripremljena za poslovniFM.com gdje je i izvorno i objavljena.