Izgradnja Brenerskog dubinskog tunela (Brenner Base Tunnel) stigla je do ključne točke: probijena je posljednja dijafragma istraživačkog tunela, čime je po prvi puta uspostavljena fizička poveznica između Italije i Austrije ispod Alpa, piše Construction Briefing.
Tunelska bušilica nazvana Flavia, kojim upravlja konzorcij pod vodstvom Webuilda za klijenta BBT SE, završila je iskapanje 14 kilometara dugog istraživačkog tunela na talijanskoj strani u svibnju. Probijanjem posljednje dijafragme tunela uspostavljena je fizička prekogranična poveznica na dubini od otprilike 1.400 metara ispod Brenerskog prijevoja.
S obzirom na to da prolazi samim podnožjem planinskog masiva Brenner, tunel je nazvan Brenner Base Tunnel, što se može prevesti kao Brenerski dubinski tunel. Riječ je o željezničkom tunelu koji prelazi ispod Brenerskog prijevoja, ključne cestovne i željezničke prometne poveznice između sjeverne i južne Europe, na granici između Italije i Austrije. Tunel je zamišljen kao dio šire europske željezničke mreže koja povezuje Njemačku, Austriju i Italiju, a “base” označava njegovu izuzetno duboku trasu kroz planinski lanac, koja je znatno ispod postojeće visinske pruge koja prelazi Brenner Pass.
Kada bude dovršen, Brenerski dubinski tunel bit će dug 64 kilometra, uključujući obilaznicu Innsbrucka, čime će postati najduža podzemna željeznička poveznica na svijetu. Tunel je dio Skandinavsko-sredozemnog koridora Europske unije u okviru Trans-europske prometne mreže (TEN-T). Cilj je prusmjeriti teretni i putnički prometa s cesta na željeznicu te smanjiti emisije u Alpama. Očekuje se da će putnički vlakovi moći dosegnuti brzinu od 250 km/h, čime će se putovanje između Fortezze i Innsbrucka skratiti s 80 minuta na 25 minuta.
Webuild je odgovoran za više od 50 kilometara radova u okviru četiri sektora, od kojih su dva već dovršena. Grupa također vodi povezane projekte za Rete Ferroviaria Italiana, talijansku državnu željezničku tvrtku. To su modernizacija dionice Fortezza – Ponte Gardena i obilaznice Trenta.
Radovi na Brenerskom dubinskom tunelu zahtijevali su složeno inženjersko rješenje, uključujući zamrzavanje tla tekućim dušikom kako bi se prevladala teška geološka svojstva. Izvršni direktor Webuilda Pietro Salini istaknuo je kako je probijanje tunela koje su izvele talijanske građevinske tvrtke „jedan od najsloženijih inženjerskih poduhvata na svijetu“.
