Danica Jelenić, Beton Lučko: Guše nas stare investicije

Naša znanja, razvoj i vrijednost koju dodajemo našim proizvodima, od impregnacije, zaštite, različitih boja i geometrije, naše su prednosti koje nam omogućavaju da budemo konkurentni i na puno razvijenijim tržištima, kaže Danica Jelenić, predsjednica Uprave tvrtke Beton Lučko

u 5:42 Zadnja izmjena: 23.07.2018 u 11:21
1175
Danica Jelenić

Tvrtka Beton Lučko izrasla je na temeljima obrta obitelji Jelenić koja se ovom djelatnošću bavi od 1986. godine. Obrt je 1990. prerastao u trgovačko društvo. Osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja betonske galanterije i specijalnih konstrukcijskih elemenata za graditeljstvo. Ima 160 zaposlenih, a njeni proizvodi prisutni su širom Hrvatske u obliku dekorativno popločenih gradskih trgova, parkova, staza… Beton Lučko aktivan je i na tržištu izgradnje stambenih i industrijskih objekata, montažnih hala od armiranog i prenapregnutog betona, gotovih betonskih garaža te niza specijalnih elemenata namijenjenih gradnji cesta, tunela i željezničkih pruga. Predsjednica Uprave je Danica Jelenić, diplomirana arhitektica.

  • Generalno gospodarstvo pokazuje znakove oporavka. Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju u građevinskom sektoru?

– Što se tiče sektora generalno, u posljednjih godinu dana imamo pozitivne pokazatelje u odnosu na ranije godine, ali uglavnom je to vezano uz investicije u turizam. Investicije u stanogradnju i infrastrukturne investicije ne rastu još tako brzo, iako u dijelu infrastrukturnog segmenta koji raspisuje država ima dosta aktivnosti, pogotovo kada je riječ o cestama i vodokomunalnoj infrastrukturi. Na žalost, ima i mnogo natječaja koji predugo traju pa se nisu stvorili uvjeti da se krene u jedan veći investicijski val što se tiče samog graditeljstva i plasmana našeg segmenta proizvoda.

Pogledajte pročistače voda. Ne znam je li se ijedan izgradio, stalno ide žalba na žalbu. Za prugu Dugo Selo-Križevci trebalo je godinu dana od natječaja do odobrenja. Tu gubimo strahovito puno vremena. Da su ti natječaji krenuli na vrijeme, ne bi se s građevinom dogodilo ovo što se dogodilo. Svi bismo imali posla. A tada je još bilo struke i znanja.

  • Kakva je za Beton Lučko bila poslovna 2017. i kakav je početak ove godine?

– S obzirom na to da smo prošli dosta jaku krizu, vrlo smo oprezni u planiranju poslovnih prihoda. Nemamo značajan porast prihoda, ali uglavnom smo iznad plana. Beton Lučko nastupa kao grupa, koju čine tvrtka Beton Lučko RBG i Beton Lučko kao osnovna tvrtka.

Tijekom 2015. razdvojili smo poslovanje na dva ključna biznisa: proizvodnju betonske galanterije, kojom se bavi tvrtka na koju smo prenijeli osnovna sredstva i zaposlene, dok se Beton Lučko i dalje bavi proizvodnjom ostalih specijalnih konstruktivnih elemenata za graditeljstvo.

Kad pogledamo na razini Grupe, značajan porast prihoda imamo na betonskoj galanteriji, što je rezultat investicija u turizmu i uređenja okoliša turističkih sadržaja. Značajno smo povećali izvoz jer su ojačale i građevinske aktivnosti u regiji. Iz proizvodnog pogona Dalmacija opskrbljujemo Crnu Goru gdje su upravo u turizmu pokrenuti veliki investicijski projekti duž cijele obale. Na galanterijskom biznisu u prošloj godini imali smo povećanje od 40 posto, dok je Beton Lučko imao neznatan rast prihoda u odnosu na planirane, otprilike pet posto.

Kao Grupa smo napravili oko 82 milijuna kuna prihoda. Odnos prihoda na galanteriji i ostalom prefabriciranom dijelu je otprilike 50-50. U ovoj godini smo već na polugodištu premašili plan, a kapacitete imamo popunjene cijelu godinu.

  • Pojavljuje li se Beton Lučko kao samostalni investitor i o kakvim je projektima riječ?

– Mi smo specifi čna grana u graditeljstvu – građevinska proizvodnja. Imamo tvornice betonskih proizvoda i sve što radimo je proizvodnja unutar proizvodnih pogona: galanterija, građevinske konstrukcije za hale, montažne konstrukcije te različiti specijalni elementi, pogotovo u segmentu željezničkog programa za koji smo se godinama pripremali znajući da će ti projekti krenuti. Što se tiče građenja, vrlo rijetko se pojavljujemo kao glavni izvođači. Uvijek smo podizvoditelji glavnim izvođačima u segmentu naše osnovne djelatnosti.

Ima slučajeva kada smo glavni izvođači, ali to su uglavnom privatne investicije kada ljudi dođu nama jer znaju naše kvalitete pa nas angažiraju za kompletne radove.

S jednim našim proizvodom – brzom montažnom gradnjom utemeljenom na gotovim zidovima i stropovima – ušli smo davne 2007. u stanogradnju. I upravo tada počelo je krizno razdoblje, cijene su drastično pale. Nekoliko godina smo se mučili da prodamo stanove, ali na kraju smo uspjeli. To je bila vlastita investicija, ali više se nemamo namjeru baviti time ni u kojem obliku.

  • Na kojim ste inozemnim tržištima prisutni?

– S obzirom na našu inovativnost i specifičnost proizvoda, posebno u galanterijskom segmentu, te praćenje europskih trendova u tom proizvodnom segmentu, često smo pozivani na atraktivne projekte, poslovne centre, banke, gradove, općine. To je način kako dolazimo do regionalnih projekata koji traže specifičnost, posebnu dodanu vrijednost u obliku dekorativnih ploča i sličnih proizvoda. Najviše prodajemo u Crnoj Gori, u Makedoniji smo posljednjih godina uredili nekoliko trgova i ove godine smo pred ugovaranjem nekoliko poslova.

U Srbiji smo odradili nekoliko značajnih projekata. Raiffeisen banka je, na primjer, rađena našim opločnjacima. U BiH imamo predstavnika, prisutni smo u Sloveniji, čak i u Austriji, iako je tamo taj segment graditeljstva vrlo razvijen. Među rijetkima smo koji su tehnologiju prefabrikacije doveli do visoke tehnološke i estetske razine. Naša znanja, razvoj i vrijednost koju dodajemo našim proizvodima, od impregnacije, zaštite, različitih boja i geometrije, naše su prednosti koje nam omogućavaju da budemo konkurentni i na puno razvijenijim tržištima.

  • Prefabrikacija nije novost, ali sve češće se primjenjuje u graditeljstvu. Kakva je općenito situacija u Hrvatskoj s primjenom modernih tehnoloških trendova u građevinarstvu?

– Građevinarstvo u okruženju imalo je nekada vrlo razvijenu prefabrikaciju, još iz doba bivše države. No mnogi građevinski giganti, iako su imali znanja, nisu mogli pratiti tehnološki napredak i nestali su. U ovom trenutku situacija u Hrvatskoj u pogledu prefabrikacije je jako perspektivna. Imamo sve manje ljudi koji bi radili monolitnu priču u graditeljstvu, a da ne govorim koliko je kvalitetnija proizvodnja u tvornici pa implementacija na gradilištu, i koliko su takvi postupci brži. Naravno da tome prethodi planiranje prije same implementacije na gradilištu, jer prefabrikat ima svoje principe, ali za to imamo ekipe unutar naše tvrtke: za tehničku pripremu, razradu projekata, radioničku dokumentaciju… To je sve posloženo. I ako je projektom predviđen takav model gradnje, onda je izvedba brza, jednostavna i efikasna.

Zapad je to podigao na uistinu visoku razinu. Tamo je kompletna ekonomija graditeljstva vezana uz prefabrikaciju, upravo zbog brze i suhe gradnje. Naime, kad gradimo u montažnom sustavu, izbjegavamo mokre postupke koji su otežavajući za neke završne radove.

Ako govorimo o tehnološkoj ekipiranosti, u Hrvatskoj nas je ostalo relativno malo, ali svi koji smo ostali u principu smo tehnološki dobro opremljeni. Što se tiče samog znanja i razvoja daljnjih materijala za prefabrikaciju, beton doživljava visoku razinu razvoja. Ide se
k tome da se što više smanjuju presjeci, da se olakša prijevoz tereta. Te tehnologije su danas u svijetu vrlo poznate. Mi smo im jako blizu i mnogo smo napravili na razvoju novih vrsta betona za prefabrikaciju. Međutim, to su skupe stvari koje u Hrvatskoj u ovom trenutku, po ovim cijenama, nemaju priliku. Tako za proizvode iz našeg programa razvoja visokovrijednih betona u prefabrikaciji imamo više upita na zapadnim tržištima nego na hrvatskom. To je pitanje visine investicija i javnih nadmetanja kod kojih je još uvijek presudna najpovoljnija cijena, a ne gledaju se drugi efekti.

  • Imate li problema s radnom snagom?

– Prije krize imali smo 230 ljudi. Zrela smo tvrtka, na tržištu smo oko 30 godina. Tijekom godina uspjeli smo održati tehnički i inženjerski kadar koji je važan za osnovnu djelatnost, za upravljanje postrojenjima.

Tijekom krize nismo osjetili neki veliki odljev. Bilo je pojedinačnih odlazaka, ali i povrataka. U tom segmentu nismo previše okrnjeni. Međutim, mi smo specifi čni. Unutar naše proizvodnje su uglavnom ljudi koji se educiraju za takve poslove. Ulažemo dosta u njihov razvoj, ali i financijski: imaju veće plaće u odnosu na branšu. To je bio jedini način da sačuvamo ljude. Dolaze nam na praksu mladi ljudi koji se školuju za zanimanja kod kojih praksu moraju odraditi. S fakultetima dobro surađujemo kroz različite vidove. Studenti dolaze k nama na terensku nastavu, obilaze naše pogone i uvijek se nađe netko tko je zainteresiran za rad u našem segmentu poslovanja.

  • Kako gledate na projekte zelene gradnje?

– Što se tiče ekološke gradnje, razvili smo dva proizvoda. Zid za zaštitu od buke s recikliranom gumom je projekt fi nanciran iz europskih fondova za eko inovacije. Razvili smo ga u suradnji s Građevinskim fakultetom do posljednjeg detalja. To je eko inovativan proizvod vrlo visoke kvalitete. Zbrinjava gumu i reciklirani materijal. Računamo da ćemo s njim napraviti iskorak u budućim projektima u Hrvatskoj, na željeznici i novim prometnicama jer riječ je o svjetski priznatom, nagrađivanom hrvatskom proizvodu. Za patent prodajemo licenciju, a postoji interes u Srbiji, Bugarskoj i Makedoniji.

Drugi naš proizvod, Eco-sandwich, također je razvijen uz pomoć europskih fondova, u suradnji s Građevinskim i Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o predgotovljenom fasadnom sustavu s recikliranim betonom i ventiliranom fasadom – dva sloja betona s izolacijom. Eco-sandwich je primijenjen prilikom gradnje obiteljske kuće u Koprivnici. Na žalost, cjenovno probija planirane proračune, osobito kod škola i vrtića. To je posljedica naslijeđa: većina aktualnih projekata rađena je prema troškovnim razredima od prije nekoliko godina, a sada su glavni ulazni troškovi znatno poskupjeli – željezo, cement, agregati, energija… I taj odnos procijenjenih vrijednosti po projektima i primjene našeg sustava ne prolazi unutar javne nabave. No sigurno ima budućnost u okviru nekih budućih projekata.

Imamo još jedan projekt, razvoj novih betonskih kompozita s biopepelom, koji smo prijavili za financiranje u okviru programa Istraživanje i razvoj, ali on je još uvijek u procjenama.

  • Imate li problema s likvidnošću? Kako financirate projekte?

– Guše nas stare investicije. Likvidnost nam je narušena. U razdoblju prije krize puno smo investirali. Tvornicu u Dalmaciji izgradili smo kreditom. Kad je počela kriza, bilo nam je relativno teško ispunjavati te obveze. Morali smo ih reprogramirati uz visoku kamatnu stopu jer je bankama tada, kao i danas, graditeljski sektor bio neatraktivan. To nam je veliko opterećenje.

Neko dodatno financiranje za investicije ne možemo ostvariti ni preko HBOR-a niti preko poslovnih banaka jer, po njima, pripadamo u rizičnu djelatnost. To su naši ključni problemi.

Imamo dvogodišnji ugovor za neke specifične elemente, moramo isfinancirati posao, valuta nam je 60 dana. Tu dolazimo do određenih neravnoteža.

  • Kakva je situacija s činidbenim garancijama?

– Za garanciju vam netko može tražiti i do 25 posto. Ako vam netko na ugovor koji traje dvije godine zadrži samo 10 posto do primopredaje, to je veliki udarac na poslovanje. A bankarsku garanciju ne možete dobiti ako nemate hipoteku. Osim toga, garancije se tretiraju kao kreditna zaduženja, što je nebuloza. Zbog toga se domaće tvrtke sve češće na natječajima ujedinjuju sa stranima, koje imaju reference i mogu dobiti garanciju. Ali i to ima svoju cijenu. O tome bi Udruga poslodavaca i Hrvatska gospodarska komora morale zauzeti stav i inzistirati i na uzancama o građenju koje će biti uključene u sve ugovore koje potpisujemo. Odnos s poslovnim bankama mora se promijeniti, ali pitanje je koliko granske grupacije imaju snage za to. Za sada svi to rješavamo pojedinačno, kako znamo i umijemo.

  • Kakva su očekivanja i planovi?

– I dalje ćemo razvijati tehnologije prefabrikacije u galanterijskom konstruktivnom segmentu. Kroz stručnu javnost se prezentiramo, radimo na novim materijalima vrlo visokih čvrstoća, na betonima s recikliranim materijalima… Kontinuirano kroz svoj ispitni tehnološki laboratorij razvijamo nove proizvode i nove vrste betona. S time ne možemo stati jer zapadna se tržišta sve više otvaraju, rastu, razvijaju se. Očekujemo da će potražnja biti sve veća i moramo biti spremni. Mi glavni tehnološki kostur imamo. Posjedujemo moderne certifi cirane betonare koje nam pune proizvodnju, posjedujemo hidrauličke kalupe, kompletno automatiziranu tvornicu zidova. U tom segmentu treba nam eventualno neki novi softver, neka dogradnja uz poboljšanje kontrole, brzine. Sve dalje može biti samo nadogradnja u određenim segmentima, na primjer, informatičko povezivanje proizvodnih pogona i službi koje još nije riješeno u cjelini. To je relativno velika investicija, ali to moramo uspostaviti i na tome radimo.

Naša je olakotna okolnost to što smo kroz te tehnologije, znanja i opremljenost uvijek korak ispred. U trenutku kada su počeli razgovori o projektima željeznice, krenuli smo u razvoj potrebnih proizvoda. Kada su se gradili tuneli, tunelska odvodnja bila je kompletno naš proizvod. Nosače za kontejnerski terminal, sile prenaprezanja veće od 1400 tona, nije u Hrvatskoj nitko osim nas mogao napraviti. To su naše specifinosti – brza prilagodba bez puno ulaganja jer bazu imamo.

Ja sam optimist. U privatnom biznisu sam od 1986. i nikada nisam gubila optimizam. Vuče nas posao, razvoj, izazivaju nas nove tehnologije. Vjerujem da graditeljstvo ima prosperitet i da će unutar pet godina sve biti izregulirano. Vjerujem da će se jednog dana sve posložiti i da će se početi razmišljati o proizvodnji, a pogotovo o graditeljstvu.

Tekst je objavljen u Privrednom vjesniku od 23. srpnja 2018. (br. 4039/4040) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.