AZ: Držimo gotovinu jer su trenutno potencijalna ulaganja preskupa

AZ obvezni mirovinski fondovi od početka rada do rujna 2019. ostvarili su, ovisno o kategoriji, prosječne prinose između 5,60 I 7,94 posto. Mirovinski fond kategorije B, u kojoj prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) za kolovoz štedi 97,89 posto osiguranika, ostvario je prosječni godišnji prinos od 5,60 posto. U ovoj godini od siječnja do rujna prosječni prinos iznosi 7,37 posto.

Dobrovoljni mirovinski fondovi AZ Profit I AZ benefit, koji imaju ukupno oko 143 tisuća članova, od osnutka su ostvarili prosječne godišnje prinose oko 6,5 posto.

Prema podacima HANFA-e za kolovoz AZ upravlja s 41,6 milijardi kuna u obveznim mirovinskim fondovima, što predstavlja 38,37 posto ukupne imovine svih obveznih mirovinskih fondova, i s 2,4 milijarde kuna u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, što pak predstavlja 51,8 posto ukupne imovine svih otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.

U obveznom mirovinskom fondu kategorije B oko 70 posto imovine čine državne obveznice, oko 10 posto hrvatske dionice, nešto manje od 10 posto strane dionice, a preostalih deset posto je gotovina.

Radimo na diversifikaciji portfelja

“Mi već duže vrijeme radimo na tome da svoj portfelj diversificiramo u druge klase imovine, uključujući infrastrukturne projekte, private equity te više stranih ulaganja, s obzirom na to da je naša imovina evidentno prerasla granice Republike Hrvatske. Međutim, trebate znati da inozemne obveznice imaju još niže prinose nego što ih imaju hrvatske državne obveznice. Private Equity fondovi pod priljevom novca koji se generirale središnje banke u posljednjih deset godina imaju zahtjevne evaluacije (preskupi su, op. r.), na dioničkom tržištu glavni indeks američke burze S&P donedavno je rušio rekorde… Sve to dovelo je do toga da imamo povećanu alokaciju u gotovini. Ponašamo se logično: smatramo da je manje rizično držati novac na računima”, rekao je Mario Staroselčić, član Uprave AZ mirovinskih fondova na prošlotjednom susretu s novinarima povodom ulaganja AZ fondova u The Garden Brewery i Imperial Rivieru.

>>AZ mirovinski fondovi uložili u The Garden Brewery i Imperial Rivieru

U ovom trenutku nekoliko je mogućih scenarija za budućnost, kaže Staroselčić. Jedan je značajnija korekcija, što bi se na godišnjoj razini negativno odrazilo na prinose mirovinskih fondova, ali bi im otvorilo priliku da investiraju značajniji novac prema novim evaluacijama (nižim cijenama) što bi bila “poželjnija varijanta”, ocjenjuje Staroselčić.

Potraga za prinosima

Druga, izvjesnija varijanta je da će središnje banke još neko vrijeme održavati ovu razinu gospodarske aktivnosti. “To znači “, tumači Staroselčić, “da će kamatne stope ostati niske još neko vrijeme To stvara pritisak na nas da tražimo prinose. No, mi ne želimo tako raditi Ne želimo pod pritiskom kamatnih stopa ulagati u projekte koji bi se mogli pokazati prerizičnima. Mirovinski fondovi to ne smiju raditi.”

“Put kojim smo krenuli pokazuju ove dvije investicije koje smo danas objavili – The Garden Brewery I Imperial Riviera. To se čini malo, ali to je ono što u Hrvatskoj trenutno možemo. U inozemstvu također imamo neke projekte koji bi se mogli realizirati.”

Preskupe strane dionice

Kristijan Buk, predsjednik Uprave društva AZ mirovinski fondovi, dodao je da AZ razgovara o nekim projektima s državom i nekim gradovima, ali da razgovori još uvijek nisu fazi da mogu potvrditi kako će uložiti u te projekte. “To su dugi procesi. Znate i sami kako to ide s javnom nabavom, s pripremom projekata, s prikupljanjem ponuda… Ali razgovaramo.”

Buk se odgovarajući na pitanja novinara osvrnuo i na priče o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede i Hrvatske Pošte. Potvrdio je da bi to bile zanimljive investicije, ali o tome se do sada razgovaralo načelno.

Što se tiče ulaganja u strane dionice, one su u ovom trenutku preskupe, rekao je Staroselčić. “Nisam siguran da smo kao društvo sazreli da idemo na postotke od 40-50 posto ulaganja u strane dionice, što bi možda zakon po pojedinim kategorijama fondova dozvolio. Postavlja se pitanje što će se desiti kada dođe sljedeća kriza i padne vrijednosti takve imovine. Bojim se da će kritike tada biti žestoke i da ćemo vrlo teško uspjeti objasniti da je to dio ciklusa.”

Kao primjer je naveo norveški državni investicijski fond. “Zadnji kvartal prošle godine bio je loš po svim klasama imovine. Norveški fond izgubio je tada više od 50 milijardi, ali nije zbog toga bilo drame u društvu i državi. Oni su svjesni da je alokacija od 60 posto u dionice koju oni imaju podložna određenim promjenama vrijednosti, ali da dugoročno generirati neku vrijednost. I mi bismo postupno trebali razvijati takvu svijest.”

“Sumnjam da ćemo na ovim razinama svjetskih indeksa značajnije povećavati dioničku izloženost prema Sjedinjenim Državama”, zaključuje Staroselčić.

Dinamiku ulaganja diktira tržište

“Dinamiku ulaganja će diktirati situacija na tržištu Ako se desi značajnija korekcija, možemo očekivati da ćemo kratkoročno ići agresivnije na strana tržišta po jeftinijim evaluacijama. U slučaju da korekcije ne bude, tražit ćemo druga rješenja. Nadamo se da ćemo ih naći u Hrvatskoj. Nadamo se da će se iskristalizirati strukturni projekti, da će se pojaviti neki nekretninski projekti kakvi do sada nisu bili zastupljeni u našem portfelju. No, vrlo je nezahvalno prognozirati kako će se portfelj mijenjati.”

Kristijan Buk dodao je da se u “godinu dana neće promijeniti gotovo ništa”. To je, tumači, za mirovinske fondove vrlo kratko razdoblje. “Doći će do ‘finog podešavanja’, ali velikih promjena neće biti.”

Dugoročno možemo očekivati odmak od ulaganja u obveznice prema nekim drugim klasama imovine, a to nešto drugo “mora biti sigurno, mora imati predvidljiv novčani tok i ne smije nas izlagati prevelikom riziku. A to nije jednostavno naći ni na globalnom tržištu”, dodao je Staroselčić.

“Maksimizacija prinosa uz prihvatljiv rizik I pomoć hrvatskom gospodarstvu. To je ono na čemu pokušavamo raditi. Ako to nije moguće u Hrvatskoj ili ako ne bude dovoljno projekata, moramo ići u inozemstvo”, složni su čelni ljudi AZ mirovinskih fondova.

Infrastrukturni projekti

Što se tiče ulaganja u infrastrukturne projekte, Staroselčić potvrđuje da bi mirovinski fondovi radije vidjeli diversificirana ulaganja jer se tako smanjuje rizik.

“Voljeli bismo vidjeti više projekata u nekakvom holdingu ili nekom sličnom obliku, Teško mi je govoriti o tome iz pozicije investitora jer netko s druge strane mora pružiti ruku. Sigurno bismo umjesto jednog ogromnog projekta radije vidjeli više manjih.”

Podsjeća da je preduvjet za ulaganje mirovinskih fondova u infrastrukturne projekte da vlada donese odluku o tome. “Možemo otvoriti priču o autocestama, o zračnim lukama, HEP-u… Kada bi se to stavilo u nekakav holding, to bi bilo izvrsno. No, upitno je postoje li kod nas kapaciteti da to netko posloži. Mi smo financijski partner koji to može podržati i poslije kroz korporativno upravljanje kontrolirati provedbu tih poslovnih planova. Ali moramo dobiti projekt koji mora biti ekonomski isplativ.”

Kada je riječ o ulaganjima u startupe, u AZ-u su zainteresirani da ulažu preko nekog posrednika, kroz neki specijalizirani fond koji bolje prati tu scenu, kaže Staroselčić. “Mi za svaku investiciju moramo obaviti isti posao bez obzira na to je li riječ o investiciji od milijun kuna ili milijardu kuna. Koliko je isplativo da investitor koji raspolaže s više od 40 milijardi kuna samostalno investira u startupove gdje se investicije mogu kretati manjoj od milijun kuna? Mislim da to nije pravi put. Posljednjim izmjenama zakona otvorili su se limiti koji nisu veliki, sto milijuna na sto milijardi kuna. To je 0,1 posto. Mi smo spremni pomoći kroz specijalizirane fondove koji bi bavili samo takvom vrstom ulaganja”, zaključio je Staroselčić.