Blokade građana: Vladine mjere uljepšale statistiku bez suštinskih rješenja

Iznos po kojem su blokirani računi građana bitno je smanjen, pogotovo kada je riječ o dugoročnim blokadama gdje je smanjen za gotovo 60 posto. No broj blokiranih građana smanjen je za samo 16 posto

u 15:46 Zadnja izmjena: 07.11.2018 u 16:28
60
Blokade građana
Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike i ekonomski analitičar HUB-a

Učinak primjene Vladinih mjere za blokirane i ovršene građene jedva je vidljiv, pokazala je najnovija analiza Hrvatske udruge banaka “Ovršeni dug (blokade) građana: nakon vladinih mjera” u kojoj su uspoređeni FINA-ini podaci sa stanjem 30. lipnja i 30. rujna ove godine. Naime, tijekom srpnja i kolovoza primijenjene su dvije mjere iz Vladinog paketa mjera za rješavanje problema blokiranih i ovršenih: linearni otpis duga do 10.000 kuna i obustave ovrha starijih od tri godine kod kojih u posljednjih šest mjeseci nije bilo naplate odnosno prometa po računu.

Činjenica jest da je iznos po kojem su blokirani računi građana bitno smanjen, pogotovo kada je riječ o dugoročnim blokadama – onima koju traje duže od 365 dana. Iznos duga kod dugoročnih blokada smanjen je s 41,8 milijardi na 17,1 milijardu kuna, odnosno za gotovo 60 posto. No broj blokiranih građana smanjen je za samo 16 posto, s 278 tisuća na 233 tisuće, što znači da problem u najvećoj mjeri još uvijek ostaje, rekao je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike i ekonomski analitičar HUB-a koji je s direktorom HUB-a Zdenkom Adrovićem predstavio analizu.

Vladine mjere najviše su utjecale na dugove ‘megadužnika’, kako ih je nazvao Šonje.  Prema stanju na dan 30. lipnja, dakle prije primjene vladinih mjera, 15,3 milijarde kuna od ukupno 41 milijarde – dakle više od trećine (36,5%) ukupnog duga – otpadalo je na oko tisuću najvećih dužnika. Upravo u toj kategoriji, zahvaljujući obustavi ovrha, došlo je do najvećeg smanjenja duga prikazanog u FINA-inim statistikama.

Taj dug nije otpisan, upozorava Šonje. Ovrhe se mogu ponovo pokrenuti, a trošak je ponovo na vjerovnicima i cijeli proces kreće iz početka. Imamo značajan efekt koji uljepšava statistiku, ali suštinski ne rješava ništa bitno”, naglašava Šonje.

Najveći dio smanjenja ovršenih dugova, gotovo 50 posto, odnosi se na banke, štedionice i kreditne unije. Slijede ostali sektori i država. Udio svih ostalih vjeovnika je vrlo mali.

Dug najviše smanjen velikim dužnicima

“U okviru toga, ako gledamo kojim su dužnicima najviše smanjeni iznosi, najveći dio odnosi se na dužnike čiji ukupan dug premašuje deset milijuna kuna. Imamo značajan efekt rasterećenja od šest milijardi kuna u zoni duga između 100 i 500 tisuća kuna, te vrlo mali efekt kod malih dužnika. Štoviše, primijetili smo da je kod vrlo malih dugova, do 10 tisuća kuna, došlo do blagog povećanja ukupnog iznosa blokada. Dakle efekt otpisa se ne vidi u podacima”, pojašnjava analitičar HUB-a. “Očito je došlo do nastavka blokada odnosno jedan dio kratkoročno blokiranih je postao dugoročno blokiran.”

S druge strane broj građana koji su kratkoročno blokirani (do 365 dana) i iznos njihova duga u kontinuiranom su padu od sredine 2014. godine. Broj blokiranih pao je s više od 90 tisuće na 41 tisuću, a iznos je s više od 2,5 milijarde kuna pao ispod milijarde kuna. “To je učinak koji očekujete vidjeti kada zemlja izlazi iz recesije i taj proces će se nastaviti dokle god gospodarstvo raste. To je nešto što korelira s gospodarskom aktivnošću i gdje ne vidimo efekt vladinih mjera”, tumači Šonje.

“Ne želim tvrditi da vladine mjere nisu imale efekte. One su pomogle dijelu manjih dužnika kada je riječ o otpisu duga, ali kada gledamo širu sliku, vidimo gdje su efekti vladinih mjera koncentrirani Oko 80 posto učinka se odnosi na velike dužnike i intervencija u dužničko-vjerovničke odnose između formalnih keditora, poput banaka, i velikih dužnika”, zaključuje Šonje. “Veliki dugovi koji su zbog odgode ovrha izašli iz statistike će se s vremenom pomalo vraćati u statistiku i iznos blokada će zbog toga rasti.”

Teško je, kaže, govoriti o konkretnim brojkama jer ne znamo kako će koji vjerovnik reagirati. “Ali ja očekujem da će veliki dio vjerovnika ponovo pokrenuti ovršne postupke tamo gdje procjenjuju da ima išta za naplatiti. Uostalom, svatko tko upravlja gospodarskim subjektom dužan je štititi imovinu društva kojim upravlja. Očekujem da će se to u narednim mjesecima i događati. Dug neće ponovo dosegnuti 40 milijardi kuna, ali ponovni uzlet u statistici treba očekivati. Mislim da ćemo za otprilike godinu dana moći sagledati ukupne efekte svih ovih mjera”, procjenjuje direktor Arhivamalitike.

Istaknuo je kako je dobro da se trend kod kratkoročnih blokada ne mijenja, da i dalje “roni prema dolje”. Zbog izlaska iz recesije kratkoročne blokade se smanjuju iznosom i brojem građana čiji su računi blokiranio.

Mjere bez socijalnih kriterija povećavaju rizike u sustavu

“I dalje vrijedi upozorenje pokretanja takozvanog moralnog standarda. Linerani otpis bez socijalnih kriterija koristi velikim dužnicima, slabi financijsku disciplinu, odgoda ovrha omogućava da neke stvari odu u zastaru… Tu se otvaraju neki rizici”, tumači Velimir Šonje.

“Nikada više ne bismo trebali primjenjivati mjere bez socijalnih kriterija. Ovo društvo treba uravnotežiti kriterije socijalne solidarnosti i ekonomske pravne efikasnosti. Ne zbog uvjerenja i ideologije, nego radi pravila. Ako nemamo dobro regulirane odnose između dužnika i vjerovnika, rizici u sustavu su veći. Ako su rizici u sustavu veći, kamatne stope su veće. I to ne za postojće dužnike, nego za dužnike koji se tek zadužuju. Favorizirajući na neki način stare dužnike, društvo seli teret troška rizika sa starih dužnika na nove, a budući dužnici su mladi ljudi koji se zadužuju kako bi kupili stanove i druga potrošačka dobra.”

“Treba poticati financijsko opismenjavanje kao najbolju prevenciju; treba poticati specijalizirane kreditne posrednike i investitore u kreditne porfelje koji pomažu ljudima kada uđu u prezaduženost da se iz nje izvuku, da se dugovi reprogramiraju, jednim dijelom otpišu. Da ljudi dobiju savjet kako se to čini”, predlaže Šonje u ime HUB-a.

Na kraju, dodaje, treba uspostaviti jasna i nedvosmislena pravila u pogledu otpisa dugova, kako u pogledu njihova poreznog tretmana, tako i u pogledu samog ovršnog postupka o kojemu se i dalje dosta raspravlja. Ovršni postupak trebao bi biti brži, transparentniji i digitaliziran, na neki način jednostavniji za vjerovnike i dužnike”, završna je prepuruka Velimira Šonje.