Guverner Vujčić: U 2019. moguć dodatni blagi pad nacionalne referentne stope

Zbog iznimno ekspanzivne monetarne politike HNB-a i očekivanog porasta rejtinga države na investicijsku razinu, očekujemo da će se porast međunarodnih referentnih stopa na domaće kamatne stope preliti samo djelomično i s vremenskim pomakom, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić

u 21:57 Zadnja izmjena: 18.12.2018 u 23:20
158
Boris Vujčić

Slanje pisma namjere za ulazak u tečajni mehanizam ERM II trebalo bi uslijediti relativno brzo, najavio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u intervjuu za Večernji list. Ulazak u ERM II prvi je korak ka uvođenju eura.

Uz formalno iskazivanje namjere ulaska u tečajni mehanizam, u pismu će biti opisane i sve aktivnosti koje se planiraju da bi Hrvatska postala vjerodostojna kandidatkinja za tečajni mehanizam, rekao je guverner Vujčić. Dodao je da bi se sam ulazak u ERM II mogao dogoditi otprilike godinu dana nakon slanja pisma namjere, dakle negdje tijekom 2020. godine.

“Formalnih kriterija za ulazak u ERM II nema, ali sadašnje članice eurozone moraju prihvatiti Hrvatsku kao dobru kandidatkinju. Jedini dodatni zahtjev za ulazak u tečajni mehanizam je pristupanje u tzv. blisku suradnju s Jedinstvenim nadzornim mehanizmom (SSM). Bliska suradnja podrazumijeva da će najveće domaće banke nadzirati Europska središnja banka. Uspostavljanje bliske suradnje podrazumijeva niz zakonskih, a potom i operativnih i tehničkih priprema i stoga traži određeno vrijeme.

Pismom namjere obvezat ćemo se i na provedbu određenih dodatnih mjera iz područja ekonomske politike za koje vjerujemo da će Hrvatsku učiniti vjerodostojnom kandidatkinjom za tečajni mehanizam. Provedbu tih mjera evaluirat će Europska središnja banka i Europska komisija te bi nam njihova pozitivna ocjena trebala otvoriti vrata za slanje službenog zahtjeva za ulazak u tečajni mehanizam. U sadašnjem trenutku mi smo nadomak početku razgovora s našim partnerima iz EU o sadržaju pisma namjere”, razlaže guverner Vujčić.

Pritisak na jačanje kune nije neuobičajen

Guverner Boris Vujčić je u intervjuu govorio i o pritiscima na jačanje kune, zbog kojih je HNB prošlog tjedna proveo najveću intervenciju na deviznom tržištu od 2000. godine.

“Pritisci na jačanje tečaja kune nisu novina, oni su konstanta na deviznom tržištu već tri godine. Glavni im je uzrok snažan priljev deviza zbog postojanog viška u platnoj bilanci”, rekao je Vujčić.”I ove bi se godine višak tekućeg i kapitalnog računa platne bilance trebao zadržati iznad 4 posto BDP-a. Rastu nam robni izvoz i turistički prihodi, a sve više povlačimo i sredstava iz fondova EU. Stabilan gospodarski rast i povoljna fiskalna kretanja uz smanjenje euroizacije također pridonose pritiscima na jačanje tečaja. Nadalje, banke su gotovo otplatile svoj inozemni dug pa su se smanjili odljevi deviza koji su donedavno ublažavali tečajne pritiske.

HNB već nekoliko godina kupuje od banaka višak deviza na tržištu da bi ograničio jačanje tečaja. Premda je intervencija s početka prosinca bila vrlo velika, ukupan otkup deviza od banaka ove godine u iznosu od 1,2 milijarde eura još je za trećinu niži od lanjskog otkupa, što pokazuje da se ne događa ništa neuobičajeno.”

>>ECB krajem mjeseca ukida program otkupa obveznica

Vujčić je komentirao i obustavu programa otkupa obveznica (kvantitivnog popuštanja) od strane Europske središnje banke. Porast tržišnih kamata ovisit će o tempu normalizacije monetarne politike Europske središnje banke, a referentna kamatna stopa ne bi se trebala mijenjati do lipnja iduće godine.

Ograničen prostor za dodatno sniženje NRS-a

“Od kraja ljeta 2019. moguć je i porast referentnih kamatnih stopa – odnosno početak procesa normalizacije monetarne politike, kako je Europska središnja banka već i najavila”, rekao je guverner Vujčić. “Euribor je u takvim uvjetima već počeo vrlo blago rasti, no i dalje je negativan. Zbog iznimno ekspanzivne monetarne politike HNB-a i očekivanog porasta rejtinga države na investicijsku razinu očekujemo da će se porast međunarodnih referentnih stopa na domaće kamatne stope preliti samo djelomično i s vremenskim pomakom. Stoga je u idućoj godini moguć dodatni blagi pad nacionalne referentne stope koja odražava domaća kretanja, pri čemu je ona već sada na vrlo niskoj razini pa je i prostor za dodatno smanjenje iznimno ograničen”, zaključio je guverner Boris Vujčić.

Europska središnja banka najavila je da će dugoročno reinvestirati novac od dospjelih obveznica nakon sljedećeg povećanja kamatnih stopa kako bi održala razdoblje povoljnog zaduživanja. U teoriji nedefinirani rok omogućava kreatorima monetarne politike da produžuju razdoblje niskih troškova zaduživanja ako gospodarstvo bude ugroženo