Prema posljednjim podacima HNB-a u ožujku su ukupni depoziti poslovnih banaka – koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite – zabilježili pad na mjesečnoj te rast na godišnjoj razini.
Ukupni depoziti uz mjesečno smanjenje od 862,1 milijuna kuna (-0,3%) spustili su se na 271,1 milijardu kuna. Promatrano na godišnjoj razini nastavljen je pozitivan niz godišnjih stopa rasta koji datira još od prosinca 2011. Ukupni depoziti na kraju ožujka u odnosu na isti mjesec 2017. bili su viši za 12,8 milijardi ili 5 posto. Navedena godišnja stopa rasta najviša je od kolovoza 2016. godine, navode analitičari Raiffeisena u dnevnoj ekonomskoj analizi.
Rast na godišnjoj razini prvenstveno je posljedica snažnog godišnjeg rasta depozitnog novca budući da su i u promatranom razdoblju štedni i oročeni depoziti zabilježili pad na godišnjoj razini.
Depozitni novac, koji obuhvaća novčana sredstva na transakcijskim računima (tekućim i žiroračunima) te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, dosegao je 76,1 milijardu kuna. U odnosu na veljaču zabilježen je rast od 1,4 milijarde kuna ili 1,9 posto dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježena povijesno najviša stopa rasta, 27,8 posto, što predstavlja nominalno povećanje za 16,6 milijardi kuna.
Udio depozitnog novca u ukupnim depozitima približio se razini od 30 posto. Povijesno gledano njegov udio u predkriznom i kriznom razdoblju (2000.- 2014.) se u prosjeku kretao oko 17 posto, da bi se od siječnja 2015. do ožujka 2018. popeo sa 17,5 posto na 28,1 posto.
Suprotno tome, ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti) uz pad na mjesečnoj razini nastavljaju bilježiti negativne godišnje stope rasta osamnaesti mjesec za redom. Na kraju ožujka ukupni štedni i oročeni depoziti iznosili su 195 milijardi kuna što je u odnosu na veljaču 1,2 posto odnosno 2,3 milijarde kuna manje. U odnosu na ožujak prošle godine iznos štednih i oročenih depozita je bio niži za 3,7 milijardi kuna ili 1,9 posto.
Pad štednih i oročenih depozita posljedica je pada deviznih depozita budući da su na kraju ožujka kunski štedni i oročeni depoziti uz mjesečni i godišnji rast premašili 39,9 milijardi kuna. S druge strane štedni i oročeni depoziti u stranoj valuti, koji čine 82 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, na godišnjoj razini pali su za 2,7 posto ili 4,4 milijarde kuna. Oni su krajem promatranog mjeseca iznosili 159,1 milijardi kuna što je njihova najniža razina od lipnja 2014.
Padu kunskog iznosa štednih i oročenih valutnih depozita pridonijelo je i blago jačanje domaće valute u odnosu na euro (0,1%) budući da su dominantno (90%) denominirani u eurima.
Nastavak niskih pasivnih kamatnih stopa
Struktura i trendovi kod iznosa depozita jasno oslikavaju veću sklonost držanja likvidne imovine koja je zasigurno motivirana i povijesno niskim kamatnim stopama na štednju. Posljedica je to visoke likvidnosti u financijskom sustavu podržane ekspanzivnim mjerama monetarne politike i skromnim oporavkom kreditiranja.
Visoka likvidnost biti će tijekom cijele 2018. godine obilježje domaćeg financijskog sustava što uz projicirane umjerene stope rasta kreditiranja implicira nastavak niskih pasivnih kamatnih stopa. Tako će se povećana sredstva za štednju vjerojatno više usmjeravati u depozitni novac, a manje u štedne i oročene depozite. Dodatno će na nominalni iznos oročenih depozita nepovoljno djelovati i jačanje kune u odnosu na euro.
