ECB će monetarnu politiku uskladiti sa “zelenim” politikama

Uz uzimanje u obzir klimatskih čimbenika u svojoj procjeni monetarne politike, Upravno vijeće ECB-a prilagodit će svoj okvir monetarne politike u područjima otkrivanja, procjene rizika, kupnji vrijednosnih papira (korporativni sektor) i okvira osiguranja

39
Europska središnja banka
Euro tower - free photo on Pixabay

Europska središnja banka je prošlog tjedna – ranije nego što se očekivalo s obzirom na to da je rok u rujnu – završila reviziju svoje strategije i najavila relevantne prilagodbe. U osnovi, ECB ostaje jasno predan primarnom cilju stabilnosti cijena, nakon čega namjerava podržati opću ekonomsku politiku EU (npr. rast, puna zaposlenost, socijalni napredak ili zaštita okoliša), navode analitičari RBA.

Temeljni analitički okvir za odluke monetarne politike i dalje su ekonomska, kao i monetarna i financijska analiza (tzv. „two-pillar strategy”), koje će u budućnosti biti usko povezane. Također, jači fokus bit će stavljen na propitkivanje proporcionalnosti odluka monetarne politike i njihovih potencijalnih (nenamjernih) nuspojava. Uz to, ECB pruža mogućnost kontinuirane vrlo aktivne komunikacije – izvan specijaliziranih krugova – npr. putem foruma za raspravu, modernih formata komunikacije itd.

Inflacija će se i dalje mjeriti potrošačkim cijenama

Potrošačke cijene ostaju mjerodavna mjera inflacije, jer su najpraktičnija mjera inflacije za većinu gospodarskih čimbenika u gospodarstvu. Međutim, ECB želi u budućnosti analize fokusirati na indeks cijena stambenih nekretnina u vlasništvu. ECB-ov “novi” srednjoročni cilj inflacije iznosi 2 posto (ne ispod, ali blizu 2%, kao prije), uz dopuštena privremena odstupanja “malo” ispod ili iznad ciljane vrijednosti.

Simetrični cilj inflacije koherentan je i lakši za razumijevanje. Osim toga, podjednako se procjenjuju odstupanja u oba smjera. Oznaka od 2 posto tako predstavlja “sidro”, ali očito ne i gornju granicu, dok bi također trebalo biti dovoljno kao “ublaživač” u slučaju snažnijih pritisaka.

Međutim, u praksi monetarne politike malo bi se što doista trebalo promijeniti. ECB se usredotočuje na srednjoročna i inflatorna očekivanja (cijene na tržištu i iz anketnih pokazatelja) s obzirom na postizanje ciljane inflacije. A potonji već neko vrijeme nisu pokazali održivu ili snažnu konvergenciju prema (novom) cilju inflacije od 2 posto.

Štoviše, trenutne “smjernice” ECB-a već pokazuju da se prekoračenje inflacije može tolerirati u određenoj mjeri. Unatoč tome, promjena ciljane inflacije puno je manje jasna od FED-ove “Average Inflation Targeting” (AIT). Najnovija prilagodba može se protumačiti kao implicitno blago povećanje ciljane inflacije i uzima u obzir činjenicu da nešto viša prosječna stopa inflacije u euro području olakšava nekim zemljama da devalviraju svoj stvarni tečaj – bez izraženih rizika deflacije – kako bi ponovno uspostavili svoju međunarodnu konkurentnost.

Cijene stambenih nekretnina snažnije uključiti u mjerenje inflacije

U budućnosti bi se kretanje cijena stambenih nekretnina ili “imputirane rente” vlasnika nekretnina također trebale snažnije uključiti u mjerenje inflacije (trenutno mjerenje inflacije uključuje “samo” izdatke za iznajmljivanje privatnih kućanstava). Međutim, trebat će (godine) dok svi statistički uredi u EU budu mogli pružiti sve potrebne i pouzdane podatke o tome. Unatoč tome, ECB želi započeti pratiti ovu temu u svom analitičkom okviru.

Referentne kamatne stope i dalje se definiraju kao ključni instrumenti monetarne politike. Međutim, ESB namjerava i dalje koristiti (ranije nekonvencionalne) instrumente kao što su buduće smjernice, kupnja imovine i operacije dugoročnog refinanciranja kao “nove” standardne instrumente u određenim fazama ciklusa monetarne politike. ECB je otvoren za fleksibilnu reakciju u budućnosti i za ispitivanje “novih instrumenata monetarne politike”.

ESB jasno prepoznaje da je financijska stabilnost preduvjet stabilnosti cijena. S tim u vezi, makro-financijski aspekti trebaju biti uključeni u monetarnu i financijsku analizu. To se može smatrati popuštanjem onima koji upozoravaju na rizike cjenovnog balona izazvane monetarnom politikom (na primjer, u nekretninama, dionicama ili drugim rizičnim vrijednosnicama).

Monetarna politika usklađena s ciljevima politike klimatskih promjena

Konačno, ECB je najavila da će “monetarna politika i središnje bankarstvo” (potonje uključuje testiranje otpornosti na stres i modeliranje rizika) biti u potpunosti usklađeni s ciljevima politike borbe protiv klimatskih promjena. Uz uzimanje u obzir klimatskih čimbenika u svojoj procjeni monetarne politike, Upravno vijeće prilagodit će svoj okvir monetarne politike u područjima otkrivanja, procjene rizika, kupnji vrijednosnih papira (korporativni sektor) i okvira osiguranja.

Tako bi u srednjoročnom razdoblju ECB mogao sve više kažnjavati “smeđe sektore” i izdavatelje u svojim kupnjama i ponovnim ulaganjima imovine, što predstavlja izvjestan odmak od “tržišne neutralnosti”. Uz to, proizvodi “zelene imovine” ili “održivog financiranja” mogu se u potpunosti prihvatiti i / ili favorizirati u okviru kolaterala. Više detalja saznat ćemo 2022. godine.