Oznaka: potrošačke cijene
Potrošačke cijene hrane, pića i duhana u rujnu porasle 9,6 posto
Nakon rasta u kolovozu, stopa inflacije na godišnjoj razini ponovo usporava. Potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu su 6,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku.
U prvoj polovici godine prosječna inflacija 10 posto
Procijenjena godišnja stopa rasta cijena Hrane, pića i duhana blago je ubrzala u lipnju na 13,6 posto. Cijene za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije bile su više za 8,1 posto, za Usluge 7,6 posto, dok su u Energiji pale za 3,3 posto.
U travnju inflacija usporila na 8,8 posto godišnje
Prema preliminarnim podacima potrošačke cijene u Hrvatskoj u travnju su, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više za 8,8 posto (8,8% IPC) u odnosu na travanj 2022.
Hrvatska u veljači među zemljama s najvišom inflacijom u europodručju
Prema dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se prema visini godišnje inflacije u veljači 2023 našla u gornjem dijelu ljestvice zemalja članica europodručja, ispred Austrije (11,0%), a iza Slovačke (+15,5%).
Hrana i bezalkoholna pića u godinu dana poskupjeli 19,2 posto
Godišnja stopa rasta nastavila je i sedmi mjesec za redom bilježiti dvoznamenkaste stope uz ubrzanu dinamiku. Indeks potrošačkih cijena u studenom je iznosio 13,5 posto.
Inflacija u srpnju dosegnula rekordnih 12,3 posto
Promatrano na godišnjoj razini, najviše su rasle cijene prijevoza (19,2%), hrane i bezalkoholnih pića (18,3%), cijene usluga u restoranima i hotelima (16,8%), cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva (14,1%)
Raste razlika između godišnje stope inflacije u Hrvatskoj i eurozoni
Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena nastavila se ubrzavati i tijekom lipnja te je, nakon što je u svibnju poprimila dvoznamenkaste vrijednosti, u lipnju godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena dosegnula povijesno visokih 12,1 posto,
Cijene hrane u godinu dana porasle 15,2 posto, a prijevoza 19 posto
Snažan rast potrošačkih cijena nastavljen je i tijekom svibnja te je po prvi put dosegnuta dvoznamenkasta godišnja stopa rasta. Promatrano prema posebnim skupinama, najveći rast cijena u prosjeku na godišnjoj razini od 21.5 posto ostvaren je u skupini Energija
Inflacija u travnju 9,4 posto na godišnoj razini
Prema posljednjim podacima DZS-a cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u travnju su u odnosu na travanj 2021. bile u prosjeku više za 9,4 posto. Najviša je to razina od kada DZS prati podatke.
Potrošačke cijene u veljači porasle 6,3 posto na godišnjoj razini
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u veljači su se nastavile ubrzano rasti te su u odnosu na veljaču 2021. bile u prosjeku su više za 6,3 posto. To je razina posljednji put zabilježena 2008. godine.
ECB će monetarnu politiku uskladiti sa “zelenim” politikama
U srednjoročnom razdoblju ECB bi mogao sve više kažnjavati "smeđe sektore" i izdavatelje u svojim kupnjama i ponovnim ulaganjima imovine, što predstavlja odmak od dosadašnje "tržišne neutralnosti".
Godišnja stopa inflacije u svibnju 2,1 posto
Prema najnovijim podacima DZS-a, godišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena zabilježila je u svibnju nastavak pozitivnih stopa rasta. Uz mjesečni rast od 0,1 posto, prosječna godišnja stopa inflacije zadržala se na travanjskih 2,1 posto.
Godišnji pad inflacije u listopadu 0,1 posto
Na godišnjoj razini najveći generator pada bile su cijene prijevoza koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto više od 15 posto, a zabilježile su pad od 5 posto. Pri tome su cijene goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva pala za 10,9 posto
Skuplja hrana i gorivo podigle godišnju stopu inflacije u kolovozu na 2,1 posto
Značajan doprinos rastu godišnje stope inflacije dale su više cijene hrane i bezalkoholnih koje kontinuirano rastu od studenoga 2016, godine, a u strukturi potrošačke košarice imaju udio od gotovo 28 posto.
NAJNOVIJE
Marsela Car: Čovječanstvo ne bi napredovalo da su se čekala idealna rješenja
Iako Hrvatska malo kasni za zapadom i generalno imamo manje resursa za nabavu opreme, naša prednost je da smo dosta snalažljiv narod pa uspijemo često pronaći dobra zaobilazna rješenja, kaže doktorica znanosti i programerka Marsela Car
Mateja Dumbović: Ako ja ostanem u Hrvatskoj i budućim generacijama bit će lakše ostati
Dr. sc. Mateja Dumbović s Opservatorija Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu većinu svoje dosadašnje znanstvene karijere posvetila sunčevim olujama i svemirskoj prognostici. Znate li što su to sunčeve oluje?
