Oznaka: Eurostat

Dok potpore za stanovanje prema podacima Eurostata u Irskoj i Njemačkoj dosežu stotine eura po osobi, Hrvatska ulaže zanemarive iznose, a problem priuštivog stanovanja sve je veći.

Eurostat procjenjuje da je u sedam zemalja Europske unije udio radnika koji primaju minimalnu plaću veći od 10 posto. To su Bugarska, Francuska, Slovenija, Rumunjska, Grčka, Poljska i Mađarska Uz bok im je Hrvatska s 9,7 posto

Nakon rasta u kolovozu, stopa inflacije na godišnjoj razini ponovo usporava. Potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu su 6,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku.

Na temelju dostupnih statistika predviđa se da će globalno tržište recikliranja otpada 2021.-2030. porasti s gotovo 58 milijardi američkih dolara u 2021. na 88 milijardi, uz CAGR od 4,8 posto.

Na godišnjoj razini, u usporedbi sa siječnjem 2022., obujam građevinskih radova u eurozoni porastao je za 0,9 posto, u Europskoj uniji za 1,4 posto, a u Hrvatskoj za 3,8 posto

Prema dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se prema visini godišnje inflacije u veljači 2023 našla u gornjem dijelu ljestvice zemalja članica europodručja, ispred Austrije (11,0%), a iza Slovačke (+15,5%).

Zbog rata u Ukrajini, suše i poskupljenja energije cijene poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji u prošloj godini snažno su porasle, a Hrvatska je nadmašila europski prosjek skokom cijena žitarica za 52 posto.

Luksemburg (89.500) i Irska (71.200) bili su i u 2021. godini na čelu ljestvice zemalja Europske unije prema BDP-u po glavi stanovnika iskazanom standardom kupovne moći. Luksemburški BDP je gotovo dva puta veći (177%) od prosjeka Unije.

Ukupno je u istraživanja i razvoj 2019. uloženo 4,5 milijardi kuna ili 1,1 posto BDP-a što je 19,7 posto više nego prethodne godine. Najveći dio od toga, 64,8 posto, odnosi se na troškove rada i naknade zaposlenima.

Prema podacima DZS-a za veljaču obujam građevinskih radova zabilježio je godišnju stopu rasta od 3,8 posto. Obujam građevinskih radova u Hrvatskoj raste brže od prosječnog rasta u državama članicama EU, štoviše na razini EU u veljači je zabilježen pad od 5,4 posto.

U Hrvatskoj je gotovo podjednak broj onih koji se odlučuju na samozapošljavanje zato što prepoznaju priliku, nastavljaju obiteljski posao ili su na to prisiljeni jer ne mogu pronaći posao, pokazuju podaci Eurostata.

U Hrvatskoj usluge u cloudu, odnono računarstva u oblaku, koristi 31 posto poduzeća s više od deset zaposlenih, što je iznad prosjeka Europske unije od 26 posto.