Hrvatska u predvorju eurozone – paritetni tečaj 7,53450 kuna za euro

Ulazak u eurozonu do sada je bila ekonomska i politička odluka, a nakon ulaska u ERM II ulazak ovisi isključivo o izvršavanju pet nominalnih kriterija konvergencije koji se tiču inflacije, tečaja, proračunskog deficita javnog duga i kamatnih stopa

169
ERM II

Ministru financija Eurogrupe i Danska te predsjednica Europske središnje banke donijeli su 10. srpnja odluku da se Hrvatsku i Bugarsku uključi u Europski tečajni mehanizam II (ERM II).

“Izašli smo iz političke sfere odlučivanja o participaciji u eurozoni. Nakon ulaska u Europski tečajni mehanizam II ulazak u eurozonu ovisi isključivo o izvršenju nominalnih kriterija konvergencije koji su vezani uz inflaciju, tečaj, kamatne stope, proračunski deficit i javni dug. Političkih odluka o tome više nema. Onog trenutka kada ti kriteriji budu kvantitativno zadovoljeni, Hrvatska će automatski ući u eurozonu To je najranije moguće je 1. siječnja 2023.”, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

“Od usvajanja naše strategije za uvođenje eura u svibnju 2018. Vlada je s Hrvatskom narodnom bankom tiho i predano radila na ispunjavanju ovog cilja i potrebnih kriterija. Ulazak u europodručje je uz Schengen jedna od dviju dubljih integracije koje su nam kao najmlađoj članici Europske unije preostale. Ovo je korak koji kolokvijalno nazivamo predvorje eurozone”, rekao je pak predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Ojačana ekonomska i financijska reputacija

Istknuo je premijer kako je ulaskom u Europski tečajni mehanizam II ojačana reputacija Hrvatske na ekonomskom i financijskom planu.

“Ovo za nas znači novu legitimaciju i kada nas budu skrutinirale agencije za ocjenu kreditnog rejtinga. U svim njihovim izvješćima činjenica da je Hrvatska bila na putu prema Europskom tečajnom mehanizmu II uvijek je uzimana u obzir. To je jedan od elemenata koji je pomogao da smo u mandatu naše vlade za dva stupnja podigli kreditni rejting”, rekao je Plenković.

Podržao ga je i ministar financija Zdravko Marić: “Mislim da smo napravili sjajan posao i Hrvatska ovim korakom ima puno jaču reputaciju kako na međunarodnim, tako i na domaćim financijskim tržištima”.

Prilikom ulaska Europski tečajni mehanizam II utvrđen je središnji paritet između kune i eura koji iznosi 7,53450 kuna za euro. Središnji paritet odgovara tržišnom tečaju u trenutku donošenja odlukea, a standardna fluktuacije iznosi 15 posto u pozitivnom ili negativnom smjeru. To znači da se tečaj može kretati u rasponu od 6,40433 do 8,66467 kuna za euro. No, HNB je do sada “dopuštao” znatno manju fluktuaciju tečaja.

HNB će održavati stabilan tečaj kao i do sada

“Paritetni tečaj je dobra indikacija koliki bi tečaj mogao biti prilikom ulaska u eurozonu. Finalna konverzija će biti na tom tragu. No, tečaj konverzije ćemo znati šest mjeseci prije ulaska u eurozonu”, pojasnio je guverner Vujčić. Dodao je da je paritetni tečaj na razini tečaja u posljednjih 25 godine te da se tečajna politika HNB-a neće mijenjati.

“U razdoblju do uvođenja eura HNB će održavati stabilan tečaj na isti način kao što je to činio do sada.”

Guverner Vujčić je također naglasio da je ulaskom u ERM II Hrvatska ušla i u Europsku bankarsku uniju: “To znači da smo ušli u zajednički sustav nadzora banaka. HNB imenuje svog člana u zajedničko supervizorsko tijelo Europske središnje banke koji ima pravo glasa kao i predstavnici svih drugih zemalja eurozone koje su u Europskoj bankarskoj uniji. A Europska središnja banka preuzima nadzor nad svim hrvatskim bankama”.

“To je dodatni važan element u pogledu financijske stabilnosti poslovanja i kredibiliteta bankarskog sustava”, dodao je predsjednik Vlade.

Također, ušli smo u zajednički sanacijski mehanizam Europske unije što znači da ćemo imati predstavnika i u zajedničkom sanacijskom tijelu koji će imati ista prava i obveze kao predstavnici zemalja eurozone.

U eurozonu do kraja mandata nove Vlade

U “čekaonici” za ulazak u eurozonu Hrvatska će provesti najmanje dvije godine. Praksa je različita: najmanje su do sada čekali Slovenija, Malta i Cipar – nešto manje od tri godine – dok je Litva u ERM II provela 10 i pol godina.

“Ne želim špekulirati o datumu jer se to pokazalo nezahvalnim praksom u ranijim situacijama. Mi ćemo i dalje raditi na svom planu i programu Vlade”, poručio je predsjednik Vlade.

“Ako nastavimo raditi ovako dobro kako smo radili do sada, ako kvalitetno iskoristimo instrumente koji su nam na raspolaganju – naše odgovorno ponašanje na nacionalnoj razini, idući višegodišnji proračun EU te instrument EU iduće generacije koji bi nam trebao dodati dodatne sredstva za realizaciju nacionalnog programa gospodarskog oporavka – mislim da bismo to mogli riješiti do kraja mandata naše iduće vlade. O točnom datumu govorit ćemo kada budemo malo sigurniji.”

Guverner HNB-a Boris Vujčić ponovio je kako Hrvatska za ulazak u eurozonu mora zadovoljiti nominalne uvjete konvergencije: “Uvjeren sam da je Hrvatska spremna to učiniti u vrlo kratkom roku. U tri godine prije krize učinili amo puno pa nema sumnje da ćemo to učiniti i u budućnosti”.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je u ERM II u petak primljena i Bugarska koja je aplicirala godinu dana ranije.

Akcijski plan za ulazak u ERM II ispunjen u cijelosti

“Mi smo to učinili prošle godine, zajedničkim pismom guvernera HNB-a i ministra financija. Napravili smo vrlo precizan akcijski plan, realan i izvodljiv. Mi smo taj plan precizno, u dan, ispunili u cijelosti. Sve mjere koje su trebala biti poduzete od svih potrebnih institucija i resora su u godinu dana ispunjene i prezentirane kroz izvješće koje smo podnijeli Eurogrupi.”

U pismu se obvezali na provedbu ukupno 19 mjera u šest reformskih područja. Između ostaloga, obvezali smo se na nastavak supervizijskih aktivnosti prema bankarskom sustavu kako bismo održali stabilnost sustava; na makroprudencijalne mjere koje će osigurati makro financijsku stabilnost; jačanje okvira za sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma; jačanje okvira što se tiče prikupljanja i diseminacije statističkih podataka s obzirom na to da ulazak u ERM II podrazumijeva dodatne izazove u tom segmentu; reforma kojom bi se poboljšalo upravljanje javnim sektorom; administrativno rasterećenja poduzetništva.

“Svih 19 mjera smo se obvezali ispuniti do lipnju, a zadnju mjeru smo ispunili u prvoj polovici svibnja, usprkos svim izazovima korona krize i pandemije”, pohvalio se ministar financija Zdravko Marić te ja najavio daljnje aktivnosti.

Dodatne mjere

“Uz već dobro znanih pet mastriških kriterija – stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa te dva važna indikatora javnih financija deficit proračuna i javni dug – Hrvatska se ulaskom u ERM II obvezala na dodatne mjere koje se tiču nastavka jačanja okvira za sprečavanje pranja novca”, rekao je Marić, Podsjetio je da je Hrvatska prema međunarodnim kriterijima zauzima 11. mjesto u svijetu po niskoj razini od pranja novca i financiranja terorizma.

Drugi set mjera vezan je uz administrativno i neporezno odnosno parafiskalno rasterećenje gospodarstva i građana, a treći je vezan uz stečajno zakonodavstvo koje u okvirima Covida podrazumijeva dodatne iskorake kako bi se olakšao i unaprijedio cijeli taj legislativni dio. Dodatni napor treba učiniti i po pitanju trgovačkih društava u državnom vlasništvu, u smislu smjernica za bolje upravljanje tim poduzećima.

Što se tiče ispunjavanja mastriških kriterija, s obzirom na to da se zbog krize izazvane pandemijom u ovoj godini očekuje snažan pad BDP-a i posljedično rast javnog duga, ministar financija i guverner HNB-a poručili su da Hrvatska, bez obzira na to što se desilo u ovoj godini, ima dobre šanse da zadovolji uvjete za ulazak u eurozonu.

Marić: Vratit ćemo se na staru putanju

Deficit proračuna opće države mora biti ispod tri posto BDP-a, a Hrvatska je u tri posljednje godine imala suficit, argumentirao je ministar Marić. Guverner Vujčić rekao je kako bi prema domaćim prognozama, ali i prema prognozama Europske komisije, Hrvatska već iduće godine trebala vratiti deficit ispod tri posto udjela u BDP-u.

Udio javnog duga u BDP-u trebao bi prema nominalnom kriteriju biti ispod 60 posto. Kao i većina članica, Hrvatski javni dug bio je iznad te granice. Ali postoji klauzula koja kaže: ako je javni dug iznad 60 posto, tada godišnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u mora iznositi najmanje jednu dvadesetinu razlike između trenutne razine i tih 60 posto.

“Prije korona krize završili smo godinu na razini od oko 70 posto i smanjivali smo razinu javnog duga za oko tri posto godišnje. To je četiri puta brže nego što predviđaju odredbe Mastrichta“, tumači ministar Marić.

“Zbog krize i pada prihoda deficit proračuna će biti puno veći od planiranog (planiran je suficit, op. a.). No ni deficit ni jednokratno povećanje javnog duga nas neće skrenuti s putanje koju smo imali u posljednje četiri godine“, poručio je ministar financija. “Jednokratno povećanje javnog duga zbog korone ćemo anulirati već u proračunu za 2021. godinu, što znači da ćemo se vratiti na putanju prema kojoj je smanjenje javnog duga u BDP-u brže od onoga predviđenog odredbama Mastrichta.“

Guverner Vujčić rekao je pak kako bi se prema prognozama razina javnog duga u idućoj godini trebala smanjiti za nešto više od jedan posto, čime bi kriterij određen spomenutom klauzulom bio zadovoljen.

>>Hrvatske banke prošle provjeru Europske središnje banke

Premijer i ministar financija podsjetili su da je Europska središnja banka u svibnju provela takozvani stres-test najvećih hrvatskih banaka. Sve banke su test prošle uspješno.