Kako se zaštititi od internetskih financijskih prevara

Kibernetički kriminalci često prilikom prevara iskorištavaju influencere na društvenim mrežama ili poznate osobe. Iskorištavaju imidž marke i ugled poznatih ljudi bez njihovog znanja i objavljuju njihova lažna svjedočenja

60
[Image by Pete Linforth from Pixabay]

Britanski građani u proteklih godinu dana izgubili su više od 63 milijuna funti (75,3 mil. eura) zbog investicijskih prevara provedenih putem društvenih mreža poput Facebooka i Instagrama, a gotovo polovica prevara vezana je na kriptovalute, pokazuju novi podaci Action Frauda, britanskog nacionalnog ureda koji prikuplja analizira podatke o kibernetičkom kriminalu i popratnim financijskim prevarama.

Britanski nacionalni ured objavio je da je u razdoblju od 12 mjeseci zaprimio 5039 izvještaja o investicijskim prevarama putem društvenih mreža, a mnoge žrtve rekle su da im se prevarant izravno obratio, dok je dio prevarenih rekao da su namamljeni lažnim oglasima na svojim feedovima na društvenim mrežama.

Londonska policija, pod čijim okriljem djeluje Action Fraud, navodi da su investicijske prevare na društvenim mrežama postale trend. Posebno su ugroženi muškarci i osobe mlađe od 30 godina. Kada je riječ o investicijskim prevarama koje nisu vezane uz društvene mreže, prosječna dob žrtava premašuje 50 godina.

Broj prevara porastao u pandemiji

“Broj prijava o investicijskim prevarama znatno je porastao od početka pandemije koronavirusa, što nije iznenađujuće ako znamo da je većina nas gotovo sve svoje aktivnosti preusmjerila na računala i mobitela”, rekao je Sanjay Andersen iz Nacionalnog ureda za istraživanje prevara (National Fraud Intelligence Burea) londonske policije.

“To što sve više vremena provodimo na internetu znači da kriminalci imaju veću priliku pristupiti potencijalnim žrtvama. Potaknuli bismo svakoga tko razmišlja o ulaganju da prvo istraži o čemu je riječ. Posjetite FCA-inu (Financial Conduct Authority, britanski regulator financijskih usluga; hrvatski ekvivalent je HANFA, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) web stranicu i provjerite svaki detalj prije nego što uložite novac ili dostavite osobe podatke.”

Analitičari NFIB-ja upozoravaju da kibernetički kriminalci često prilikom prevara iskorištavaju influencere na društvenim mrežama ili poznate osobe. Iskorištavaju imidž marke i ugled poznatih ljudi bez njihovog znanja i objavljuju njihova lažna svjedočenja. U Hrvatskoj su se u takvim situacijama, između ostalih, našli Davor Meštrović i Mate Rimac.

Takvi lažni oglasi uglavnom izgledaju vjerodostojno i profesionalno. Prevaranti su također poslali uvjerljive e-mailove i izgradili uvjerljive web stranice kako bi promovirali mogućnost lažnih ulaganja u kriptovalute, trgovanje devizama i obveznice, što je opet često “podržavala” ugledna osoba.

Prevare s lažnim i kloniranim tvrtkama

Između travnja 2020. i ožujka 2021. Action Fraud zaprimo je više od 500 izvještaja o investicijskim prevarama kojima se pozivalo na ulaganje na temelju lažnih svjedočenja poznatih osoba, a u jednom trenutku u ljeto 2020. Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC) procijenio je da je problem dovoljno zabrinjavajući te da treba objaviti vlastite smjernice kojima bi se javnost upozorila na opasnost.

Drugi zabrinjavajući trend su prevare s lažnim ili kloniranim tvrtkama. Kriminalci kopiraju žigove stvarnih investicijskih tvrtki kako bi prevarili ljude da ulože svoj novac. Neke žrtve ovakvih prevara kažu da su vidjele LinkedIn profile za brokere koji su im se prvi obratili, što im je u mnogim slučajevima pomoglo uvjeriti da je ponuda vjerodostojna.

Rocio Concha, direktorica i glavna ekonomistica u organizaciji za zaštitu potrošača “Which?” upozorava kako investicijske prevare imaju poguban financijski i emocionalni utjecaj na žrtve. Istraživanje ove organizacije pokazalo je da trenutni reaktivni pristup koji imaju platforme društvenih medija nije primjeren.

“Vlada je prepoznala da su glavne mrežne platforme s kojima svakodnevno komuniciramo odgovorne za zaštitu svojih korisnika od prevara. Nužno je da im zakon o internetskoj sigurnosti da pravnu odgovornost za sprečavanje, prepoznavanje i uklanjanje lažnih sadržaja na njihovim web stranicama, uključujući velik broj lažnih oglasa i internetskih stranica kojima se koriste prevaranti.”

Smjernice za zaštitu

Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da se zaštitite od takvih prevara:

  • Budite sumnjičavi prema neželjenim ponudama za ulaganja bez obzora na to odakle dolaze.
  • Ne dopustite da vas požuruju u ulaganju i temeljito istražite o kakvom je ulaganju riječ prije nego što uložite novac – niti jedna legitimna organizacija ne bi trebala primjenjivati ​​taktiku visokog pritiska.
  • Prije donošenja odluke potražite savjet od pouzdanih prijatelja, članova obitelji ili neovisnih financijskih savjetnika.
  • Koristite samo financijske savjetnike akreditirane od strane regulatora financijskih usluga.
  • Provjerite registar regulatora financijskih usluga (HANFA) kako biste se uvjerili da imate posla s legitimnim tvrtkama i ljudima. HANFA također upozorava na organizacije koje treba izbjegavati.
  • Koristite samo kontaktne podatke navedene u službenom registru regulatora i budite svjesni bilo kakvih suptilnih razlika, poput zamjene velikih slova malima.
  • Nemojte vjerovati ili biti pod utjecajem blistavih kritika uglednih pojedinaca. Vrlo vjerojatno su takva svjedočenja lažna.
  • Sjetite se izreke: “Ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno je riječ om prevari.

Hanfa je izdala i brošuru sa savjetima kako prepoznati trgovinske platforme koje se povezuju s prevarama, kako komunicirati s osobama koje građane telefonski nagovaraju na ulaganja, kao i općenite savjete na što obratiti pozornost kako u konačnici građani ne bi bili prevareni i ostali bez svojeg teško zarađenog novca. Brošura Hanfe sa savjetima može se pronaći na internetskoj stranici Hanfe.