Prema podacima Hrvatske narodne banke ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u rujnu za 2,8 milijardi kuna ili za 1,1 posto u odnosu na kraj kolovoza (na osnovi transakcija) dosegnuvši 266,7 milijardi kuna. Pritom je njihova godišnja stopa rasta ubrzala na 10,5 posto u rujnu u odnosu na 9,5 posto u kolovozu. Prirast plasmana na mjesečnoj razini generiran je uglavnom rastom kredita, koji čine glavnu stavku plasmana.
Blagi rastPrema navodima iz središnje banke, rast ukupnih plasmana odražava prvenstveno povećanje kreditiranja nefinancijskih poduzeća. ostvarili su i plasmani stanovništvu, a najviše je poraslo stambeno kreditiranje. Na osnovi stanja, ukupni krediti (osim kredita središnjoj državi) iznosili su 260 milijardi kuna, što je povećanje za 1,2 milijardu kuna ili 3,1 posto na mjesečnoj razini i 24,4 milijardi kuna ili 10,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Promatrano po sektorima, na osnovi stanja, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 101,6 milijardi kuna bili su veći krajem rujna za 2,9 milijardi kuna ili 2,9 posto na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa rasta ubrzala na 21,2 posto (+17,8 mlrd. kuna) u odnosu na 16,9 posto u kolovozu. Prema središnjoj banci, povećana potražnja za kreditima zrcali povećanu potrebu poduzeća iz energetskog sektora za obrtnim kapitalom uslijed rasta cijena energenata.
Na godišnjoj razini krediti za obrtna sredstva krajem rujna ubrzali su za 2,6 pb u odnosu na godišnju promjenu u kolovozu, odnosno porasli su za 22,5 posto (+6,1 mlrd. kuna). Krediti za investicije ubrzali su na 17,4 posto na godišnjoj razini (u odnosu na 17,2% u kolovozu) i tako porasli za 6 milijardi kuna. Trend pozitivnih godišnjih promjena ovih dviju kategorija traje od ožujka ove godine, a ocrtava povećanje kreditne aktivnosti banaka prema poduzećima. Na mjesečnoj razini, spomenuti krediti ostali su gotovo nepromijenjeni (+0,1% krediti za obrtna sredstva, -0,3% krediti za investicije).
S druge strane, krediti stanovništvu s iznosom od 148,3 milijardi kuna bili su na mjesečnoj razini viši za tek 0,2 posto dok je godišnja stopa rasta blago usporila na 5,1 posto (s 5,3% u kolovozu). Skroman rast kredita stanovništvu potaknut je uglavnom rastom stambenih kredita koji su, s nominalnim iznosom od 73,3 milijardi kuna, ostvarili povećanje od 0,8 posto ili 0,6 milijardi kuna na mjesečnoj razini. U odnosu na rujan 2021. zabilježen je rast od 9,7 posto ili 6,5 milijardi kuna. Istovremeno skroman rast na godišnjoj razini bilježe i gotovinski nenamjenski krediti. S iznosom od 54,2 milijardi kuna krajem rujna, evidentiran je godišnji rast od 1,9 posto ili milijardu kuna, ali i pad na mjesečnoj razini od 0,5 posto ili 0,3 milijarde kuna.
Rast ukupnih plasmana monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) nastavio se ubrzavati na godišnjoj razini prvenstveno kao posljedica snažnijeg kreditiranja poduzeća iz energetskog sektora. Istovremeno se rast kredita stanovništvu održava na solidnim razinama (oko +5% godišnje).
Prema HNB-u, zaoštravanje uvjeta financiranja na inozemnim financijskim tržištima počelo se blago prelijevati na rast kamatnih stopa banaka na kredite stanovništvu i poduzećima u Hrvatskoj, ali se iste trenutačno zadržavaju na relativno niskim razinama. U uvjetima još uvijek visoke likvidnosti, analitičari RBA očekuju da u financijskom sektoru neće biti zapreka za povećanje plasmana banaka u kredite pa očekuju prijenos bržeg rasta kredita i u sljedeću godinu.
