Kunski krediti u portfeljima banaka u 2017. povećani 6,5 posto

Korporativni krediti su na godišnjoj razini pali za 1,4 posto. Pad je uzrokovan smanjenjem kredita za obrtna sredstva za 2,9 posto te ostalih kredita za dva posto, dok su se investicijski krediti lagano oporavili i porasli za 0,6 posto.

116
kunski krediti

U 2017. godini ukupni krediti su zabilježili pad od 4,5 posto na godišnjoj razini (2016: -6,0%), što je posljedica nastavka procesa čišćenja bilanci od neprihodujućih kredita te snažnog postupnog razduživanja središnje države tijekom čitave godine i otplate dijela duga cestarskih poduzeća u prosincu, navodi se u novom izdanju PBZ tjednih analiza.

Krediti središnjoj državi i fondovima socijalne sigurnosti tako su na godišnjoj razini ostvarili pad od visokih 23,6 posto, dok su krediti privatnom sektoru zabilježili tek minimalno povećanje od 0,1 posto. No i taj nizak rast je rezultat isključivo povećanja kredita kućanstvima od 1,2 posto, dok su krediti nefinancijskim društvima potonuli za 1,4 posto.

Podjela kredita građanima prema namjeni pokazuje da su stambeni krediti ostvarili porast od 0,6 posto (kunski +33,8%), a gotovinski krediti od 5,5 posto (kunski +22,6%), dok ostale vrste kredita bilježe smanjenje (kartični krediti -2,2%, prekoračenja -5,8%, ostali krediti -1,7%).

Podjela korporativnih kredita po namjeni pokazuje da je međugodišnji pad uzrokovan smanjenjem kredita za obrtna sredstva i ostalih kredita (-2,9%, odnosno -2,0%), dok su se investicijski krediti lagano oporavili i porasli za 0,6 posto.

Rast potražnje privatnog sektora

Podaci o transakcijama otkrivaju, međutim, znatno optimističnija kretanja ukazujući na zamjetno ubrzanje rasta potražnje privatnog sektora u 2017. godini, navode analitičari PBZ-a. Tako su na razini godine potraživanja od privatnog sektora ostvarila kumulativan rast od 3,4 posto na godišnjoj razini (2016: +1,6%), pri čemu je rast potraživanja od kućanstava ubrzao dosegnuvši 4,0 posto (2016: +0,5%), a od nefinancijskih društava usporio na 2,6 posto (2016: +3,2%). Rast potražnje kućanstava, potaknut poboljšanim izgledima tržišta rada, oporavkom potrošačkog optimizma, rastom realnih osobnih dohodaka, subvencijama za stambeno kreditiranje te nižim kamatnim stopama, primarno je bio usmjeren na kunske kredite.

Zahvaljujući tomu isti su skočili za 17,4 posto na godišnjoj razini, a njihov udio u kreditima kućanstvima porastao za 6,6 p.b. na 48,2 posto. Istovremeno su ukupni kunski krediti u portfeljima banaka u 2017. povećani za 6,5 posto čime je njihov udio u ukupnim kreditima dosegnuo 39,1 posto (+4,1 p.b. na godišnjoj razini).

Usporen rast depozita

Rast depozita u 2017. usporio je u odnosu na prethodnu godinu pritisnut niskim kamatnim stopama, prelijevanjem štednje u a vista sredstva te odljevom štednje građana iz banaka u investicijske fondove i ostale oblike ulaganja i dosegnuo 2,6 posto na godišnjoj razini (2016: +3,6%). Najbrži su rast, očekivano, zabilježila sredstva na transakcijskim računima (+21,1%), dok su kunska i devizna štednja smanjene za 1,2, odnosno 3,3 posto. Depoziti kućanstava bilježe rast od niskih 0,6 posto (eurska štednja pad od oko 2%), pri čemu je rast prilagođen za tečajna kretanja bio nešto viši i iznosio oko 1,2 posto, dok su depoziti
nefinancijskih društava, u uvjetima rekordne turističke sezone i rasta izvoza, skočili za 8,3 posto.

U ovoj godini analitičari PBZ-a vide nastavak rasta potražnje privatnog sektora, međutim stopa rasta kredita će vjerujemo biti niska i kretati se oko 0,5 posto. Očekuju da će se zbog visoke razine loših kredita u korporativnom portfelju intenzivna prodaja plasmana nastaviti, dok rast kredita kućanstvima limitira očekivana slabija dinamika stambenog kreditiranja uslijed usklađivanja regulative s Ovršnim zakonom.

Po pitanju depozita, u tekućoj godini analitičari PBZ-a očekuju sporiji rast od oko 1,6 posto u skladu s umjerenijom stopom rasta gospodarstva, skromnim rastom kredita i niskim kamatnim stopama na štednju.