- Gotovo svaki četvrti građanin Hrvatske kasni s plaćanjem nastalih obveza ili ih uopće ne podmiruje
- U Hrvatskoj se dugovi prosječno podmiruju 21 dan nakon isteka roka za plaćanje
- Građani svoje obveze podmiruju brže no što to čine poslovni korisnici
- Prosječni dužnik (građanin) duguje 135 tisuća kuna, a najveći broj dužnika duguje teleoperaterima
- Gotovo trećina hrvatskih tvrtki odlučuje povisiti cijene svojih usluga zbog nemogućnosti naplate svojih potraživanja
Tvrtka EOS Matrix predstavila je u utorak rezultate svog tradicionalnog istraživanja o navikama plaćanja u 17 europskih zemalja, uključujuči Hrvatsku. Već četvrtu godinu zaredom Europa bilježi porast udjela računa plaćenih na vrijeme – ove godine ih je 79 posto. Broj pravovremenih plaćenih računa raste i u Hrvatskoj, dosegnuo je 77 posto, no gotovo svaki četvrti građanin i tvrtka u Hrvatskoj i dalje kasne s plaćanjem nastalih obveza ili ih uopće ne podmiruju. Trajno nenaplativo je 5 posto potraživanja. Kad je riječ o plaćanju računa nakon isteka roka plaćanja, u Hrvatskoj se oni podmiruju prosječno tri tjedna kasnije od propisanog roka.
Građani svoje obveze podmiruju brže no što to čine poslovni korisnici: u Hrvatskoj uz odobrenih 38 dana za plaćanje B2B kupaca, oni koriste još dodatna 22 dana za podmirivanje svojih obaveza (ukupno 60 dana). Građani pak, nakon isteka roka plaćanja (prosječno 27 dana), s plaćanjem obveza prosječno kasne 18 dana (ukupno – 45 dana).
Istraživanja o navikama plaćanja European Payment Practices proveo je u ime EOS Grupe nezavisni institut za istraživanje tržišta Kantar TNS, jedanaesti put zaredom. Istraživanje je obuhvatilo 3400 tvrtki iz 17 zemalja, među kojima je bilo 200 hrvatskih tvrtki koje, vidljivo je iz istraživanja, slijede europske trendove.
Prekomjerna zaduženost i privremeni problemi s likvidnošću najčešći razlozi kašnjenja
Kašnjenje u naplati velik je izazov za svakodnevno poslovanje poduzeća koja potom i sama posljedično kasne s podmirivanjem vlastitih obveza. Najčešći razlozi kašnjenja su prekomjerna zaduženost i privremeni problemi s likvidnošću, ali zabrinjava podatak da 39 posto građana koji ne podmire dug na vrijeme naprosto zaboravi platiti račune.
Razlozi loše prakse plaćanja u Hrvatskoj
“Istraživanje provodimo ne samo kako bismo prikupili podatke o trendovima i rokovima plaćanja, već kako bismo analizom zajedno utjecali na poboljšanje gospodarske situacije i povećanje potrošačke moći i poslovnih i privatnih subjekata. Ako, na primjer, znamo da gotovo trećina hrvatskih tvrtki u slučaju kada ne može naplatiti potraživanje reagira povećanjem cijena, jasno je da navike plaćanja utječu na cijelo gospodarstvo, konkurentnost naše ekonomije i buduće investicije, ali i potrošačku moć svih građana”, rekla je Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix.
Trećina domaćih tvrtki omogućava digitalne metode plaćanja
Pozitivan trend Hrvatska pokazuje u uporabi digitalnih metoda plaćanja: takvu mogućnost nudi 33 posto domaćih tvrtki, što je iznad europskog prosjeka od 29 posto.
“Možemo pretpostaviti kako na to utječe činjenica da je Hrvatska malo tržište, te da su digitalne metode jedan od načina dosega do većeg broja kupaca”, prokometirale je Cerinski. Osvrnula se i na podatak da 40 posto hrvatskih tvrtki prilikom naplate potraživanja surađuje s vanjskim partnerima: “Takvom suradnjom tvrtke uspijevaju oporaviti i do 10 posto prihoda, koji se, osim na plaće, podmirenje vlastitih obveza i širenje poslovanja, reinvestiraju u istraživanje i razvoj. Osim toga, prepuštanjem naplate vanjskim partnerima tvrtke se mogu usredotočiti na svoje osnovno poslovanje”.
Uz objavu rezultata istraživanja o navikama plaćanja EOS Matrix je u suradnji s tjednikom Lider organizirao i okrugli stol pod nazivom “Upravljanje potraživanjima – utjecaj kratkoročnih mjera na dugoročno poslovanje u Hrvatskoj“, čijem je otvorenju prisustvovao i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
“Svi koji preuzimaju određene obveze moraju ih ispuniti na vrijeme i pritom predvidjeti najgore situacije u kojima se mogu naći, kao što je gubitak posla, i znati kako u takvom slučaju ispuniti dug prema vjerovniku. Da je tako, ne bismo imali više tristo tisuća blokiranih građana, što smo odlučili riješiti paketom od tri mjere“, poručio je Dražen Bošnjaković. Naglasio je da država mora na jednak način pristupati i vjerovniku i dužniku, ne smije prevagnuti ni na jednu stranu.
Najviše građana duguje telekom operatorima
Podsjetimo, krajem srpnja na snagu je stupio Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama temeljem kojeg je izvršen otpis dugova fizičkim osobama do 10.000 kuna glavnice plus kamate. Riječ je o građanima s dugovima prema državi, jedinicama lokalne i područne samouprave ili pravnim osobama koje su s njima povezane. “Oprost” duga je na temelju novog Zakona izvršen za 150.474 osoba, čime je u potpunosti deblokirano 6248 osoba, a ukupan iznos otpisanih dugova s kamatama premašuje 1,3 milijarde kuna.
>>Zakonom o otpisu dugova fizičkim osobama deblokirano 6248 građana
S obzirom na to da prosječan dug građana iznosi 135 tisuća kuna, jasno je da će većina građana ostati u blokadi usprkos otpisu dugova u skladu s navedenim Zakonom.
Sudionici okruglog stola složili su se kako je jedan od ključnih izazova zakonskog paketa mjera kojim se rješava problem blokiranih građana napraviti jasnu razliku između socijalno ugroženih građana i onih dužnika koji su to postali trošenjem izvan vlastitih financijskih mogućnosti.
Prema podacima Fine krajem srpnja bila su blokirana 22.622 poslovna subjekta koji su dugovali 11,73 milijarde kuna, odnosno 318.521 građanin koji duguju 43,29 milijarde kuna. Ukupan dug blokiranih veći je od 55 milijardi kuna. Najviše građana, nešto više od 160 tisuća, dužno je telekomunikacijskim operatorima.
Potrošnja bez pokrića
“Iz Fininih podataka vidimo kako zaduživanja do 20.000 kuna uglavnom čine dugovanja prema kartičarskim kućama ili telekomima. Drugim riječima, riječ je o potrošnji bez pokrića, življenju iznad vlastitih mogućnosti i neodgovornom financijskom ponašanju. Trebaju li država i tvrtke uistinu kod njih intervenirati oprostom duga? Vjerovnici su također stavljeni u nezahvalni položaj: osim što deblokadom dužnika gube red u postupku naplate i što se trošak postupka prebacuje na njih, oni ne mogu donijeti objektivnu odluku oko aktivacija novih ovrha ili reaktivacije deblokiranih“, upozorava Aleksendra Maganić, izvanredna profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Nove zakonske mjere, i one u saborskoj proceduri, mogle bi domaćim tvrtkama dodatno otežati naplatu potraživanja. Većina vjerovnika se slaže kako je riječ o tek privremeno učinkovitim, čak i kozmetičkim mjerama kojima se nastoji riješiti problem „blokiranih“, no još je prerano za procijeniti koliko će utjecati na budućnost poslovanja u Hrvatskoj.
Zakonske mjere trebalo je usmjeriti prema stvarnim socijalnim kategorijama, na oko 32.000 građana koji primaju socijalne naknade i čine oko 10 posto ukupnog broja “blokiranih” građana, poruka je sudionika okruglog stola.
Ovogodišnje istraživanje pokazalo je da se 5 posto računa nikad neće naplatiti. Voditeljica Sektora pravne naplate neosiguranih potraživanja EOS Matrixa Tajana Horvat izrazila je zabrinutost kako će se ta stopa dodatno povećati sljedeće godine.
“Zakonskim mjerama dio potraživanja je otpisan, no ta otpisana sredstva zauvijek će ostati gubitak u financijskim planovima poduzeća, gradova i države. A taj minus će se kompenzirati povećanjem cijena usluga i vjerovnici će ga uvijek svrstavati u nenaplativa potraživanja. Stoga je upitno kakve podatke možemo očekivati iz istraživanja za sljedeću godinu”, zaključila je Horvat.
