“Imovina nebankovnih financijskih institucija je tijekom posljednjih 15 godina porasla s manje od dva posto na 33 posto imovine financijskog sustava Republike Hrvatske (RH). To pokazuje da, iako je financijski sustav i dalje bankocentričan, značaj nebankovnih financijskih institucija kontinuirano raste”, naglasio je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), tijekom prezentacije na temu “Nebankovne financijske institucije: Kretanja, perspektive i izazovi”.
Prezentacija je održana u Zagrebu, u sklopu V. konferencije “Dan hrvatskih financijskih institucija”, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore te Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kao suorganizatora i pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH, Kolinde Grabar Kitarović.
Jednu trećinu ukupnog financijskog sustava RH čini imovina nebankovnih financijskih institucija, od čega najveći udjel imaju mirovinski fondovi (52,84 posto), a slijede društva za osiguranje i reosiguranje (22,25 posto). Udio imovine investicijskih fondova zastupljen je s 12 posto udjela, leasing društva s 11,94 posto, a na ostale dionike otpada 1,97 posto udjela, pokazuju podaci HANFA-e.
Imovina mirovinskih fondova premašila 100 milijardi kuna
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova kontinuirano raste, no po sve nižim stopama, pri čemu je većina osiguranika i nadalje sklona umjerenom riziku (B-OMF) što dovodi u pitanje koliko je to aktivna strategija mirovinske štednje. Ukupna neto imovina obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova zajedno premašila je 100 milijardi kuna, a posljednjih godina došlo je i do povećanja broja mirovinskih fondova. Najveći godišnji porast broja članova od gotovo 20 posto bilježe obvezni mirovinski fondovi kategorije C, koji ujedno ostvaruju i zavidan godišnji prinos.
Ipak, zabrinjavajuće usporava rast dobrovoljne mirovinske štednje čija imovina i dalje ne prelazi pet milijardi kuna, ponajviše zbog strukture ulaganja u kojima i dalje prevladava ulaganje u obveznice zbog čega godišnji prinosi u posljednje dvije godine nisu veći od 3,5 posto.
“Potrebno je bolje potaknuti dobrovoljnu mirovinsku štednju, posebno kod mlađih osiguranika jer je riječ o njihovoj vlastitoj nadogradnji mirovine koju će ponajviše morati osigurati vlastitim sredstvima”, naglasio je Žigman.
U sektoru osiguravajućih društava u posljednje četiri godine došlo je do konsolidacije broja društava – sada ih je 19 (lipanj, 2018.). Smanjenje broja društava nije utjecalo na broj sklopljenih polica koji i dalje raste, posebno u segmentu neživotnog osiguranja, i dosegnuo je deset milijuna.
Rast zaračunate bruto premije praćen je rastom iznosa likvidiranih šteta, koji je posebno snažan u segmentu životnih osiguranja. U ukupnoj zaraćunatoj bruto premiji na životna osiguranja otpada 25 posto, dok je udio životnih osiguranja u ukupno likvidiranim štetama 39 posto. U neživotnim osiguranjima udio likvidiranih šteta u zaračunaoj bruto premiji pada.
Nakon višegodišnje stagnacije aktiva leasing društava raste te je krajem lipnja 2018. iznosila 20,7 milijardi kuna lrd. kuna, što je 8,9 posto više nego krajem lipnja prethodne godine.
Aktiva faktoring društava pala je pak od lipnja 2014. do lipnja ove godine sa 7,7 na dvije milijarde kuna.
