Slavonska farma Grube ulaže milijun eura u automatizaciju proizvodnje mlijeka

Prije nekoliko godina Branko i Marija Kolak uspješno su završili prvi investicijski ciklus u svoju mliječnu farmu, a sada kreću u novi. Namjeravaju potpuno automatizirati proizvodnju mlijeka, od prehrane do mužnje

852
farma Grube
Cijeli proces proizvodnje mlijeka će se automatizirati: prehrana stoke, čišćenje staje, mužnja...

Branko i Marija Kolak pokrenuli su poljoprivrednu tvrtku 2001. godine. Njihova farma Grube nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji, u mjestu Potnjani, općina Drenje, desetak kilometara sjeverozapadno od Đakova. Bave se mješovitom ratarsko-stočarskom proizvodnjom. Osnovna djelatnost im je proizvodnja mlijeka, a na 320 hektara obradive površine proizvode još jabuke, žitarice i meso. Imaju 19 zaposlenih. Proizvode, kaže Branko Kolak, plasiraju “onome tko ponudi bolje uvjete“.

Ove godine kreću u novi investicijski ciklus vrijedan milijun eura. Namjeravaju potpuno automatizirati proizvodnju mlijeka, od prehrane do mužnje.

Poljoprivreda ubrzano postaje visokotehnološka industrija. Brzi razvoj tehnologije doprinosi većoj učinkovitosti farmera i rastu prinosa te potiče razvoj donedavno nezamislivih strojeva i uređaja koje već možemo vidjeti na poljoprivrednim dobrima.

Primjena robota u poljoprivredi

Mogućnosti primjene robota u poljoprivredi su vrlo široke. Obrada zemlje, prskanje i čupanje korova, branje voća, mužnja krava…  samo su neke radnje u kojima roboti mogu zamijeniti ljude i smanjiti zagađenje okoliša, povećati pouzdanost i učinkovitost.

U pozadini ovakvih trendova je sve veći pritisak na poljoprivrednike da smanje troškove proizvodnje i povećaju prinose. Ujedinjeni narodi procjenjuju da će svjetska populacija do 2067. porasti sa sadašnjih 7,6 milijardi na 10,5 milijardi. Ta sve brojnija populacije postaje i sve izbirljivija  kada je riječ o hrani koju jede. Sve više se traži ekološki uzgojena hrana, ona koja nije tretirana insekticidima i pesticidima.

Povećanja populacije smanjit će raspoložive obradive površine s 0,5 na 0,37 hektara po osobi. Tome treba pridodati i negativan utjecaj klimatskih promjena: zbog manjih količina oborina moglo bi nedostajati vode za navodnjavanje, što bi dodatno moglo smanjiti raspoložive plodne površine.

Sve to stvara pritisak na poljoprivrednike da proizvode više, kvalitetnije i na održiv način.

Kada je riječ o proizvodnji mlijeka, procjenjuje se da zbog povećanja broja stanovnika u idućih 50 godina proizvodnju mlijeka treba povećati za 600 milijardi litara. Prema podacima UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu u 2014. na svijetu je bilo oko 274 milijuna mliječnih krava, a njihova prosječna godišnja proizvodnja iznosila je oko 2400 litara mlijeka po kravi. Da bismo zadovoljili potrebe za dodatnih 600 milijardi litara mlijeka, uz jednaki broj krava prosječna proizvodnja za 50 godina morala bi biti gotovo dvostruko veća nego što je danas – oko 4500 litara.  Točno je da dio krava već danas premašuje tu proizvodnju, ali riječ je o relativno malom broju u odnosu na njihov ukupan broj. Mnoge zemlje s velikim brojem krava, poput Indije, imaju vrlo nisku proizvodnju.

Situacija s proizvodnjom mlijeka u Hrvatskoj je prilično loša. Prema podacima udruge proizvođača Mliječni put Hrvatske broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva koja se bave proizvodnjom mlijeka od 2005. do danas pao je sa 65 tisuća na oko šest tisuća, a prema podacima udruge Croatiastočar broj mliječnih krava pao je s 232 tisuće u 2007. na 155 tisuća u 2016. godini. Danas je vjerojatno još manji jer su u međuvremenu mnoge farme ugašene. Još 2009. proizvodili smo 670 milijuna litara mlijeka godišnje, što je zadovoljavalo dvije trećine hrvatskih potreba. Danas proizvodnja zadovoljava 50 posto potreba.

Proizvodnja mlijeka je fizički, emocionalno i financijski iscrpljujući posao, pogotovo danas kada je cijena mlijeka na povijesno niskim razinama. Prije desetak godina Vlada je poticala poljoprivrednike  da uzimaju kredite za gradnju i proširenje mliječnih farmi. Mnogi su ušli u takve investicije i izgorili.

Kolakovi su u posao s muznim kravama ušli 2005. godine. Podigli su kredit za gradnju infrastrukture – izmuzišta i dvije staje – te za uvoz steonih junica iz Njemačke. Za razliku od mnogih drugih, opstali su, štoviše pokreću novi investicijski ciklus.

U boljim vremenima imali su 340 krava i proizvodili gotovo tri milijuna litara mlijeka godišnje. No, zbog situacije na tržištu smanjili su proizvodnju tako da danas proizvode oko 4000 litara mlijeka dnevno. Imaju oko 220 muznih krava (isključivo Holstein-Friesian pasmina), oko 250 nakotnih junica i teladi te oko 350 junadi.

Usprkos problemima, Branko Kolak je optimist. “Uvjeren sam da Hrvatska država ne može ostati bez proizvodnje mlijeka. Vjerujem u tržišne cikluse. Dodirnuli smo dno, ali situacija će se popraviti. Ne znam hoće li se vratiti na nekadašnje razine, ali vjerujem da će se od tog posla, ako se pošteno radi, moći normalno živjeti.“

Na pitanje kako je vratio kredit iz prvog investicijskog ciklusa, onog koji je slomio i izbrisao mnoge proizvođače mlijeka, Kolak odgovara: “Zahvaljujući dobroj proizvodnji i tome što sam intenzivno vraćao kredite dok je cijena mlijeka bila dobra. U razdoblju od 2007. do 2012.  sam otplatio kredit, tako da sam krizu dočekao bez duga.“

Prošao je, dodaje, i na natječaju za potpore, u okviru mjere 4.2.2. i 4.1.2 Programa ruralnog razvoja. “To nam je omogućilo da napravimo na farmi neke stvari bez kojih ne bismo mogli opstati.“

Nova investicija namijenjena je automatizaciji odnosno robotizaciji cijelog procesa proizvodnje mlijeka. Ukupna investicija vrijedna je milijun eura. Dio je financiran iz strukturnih fondova, dio kreditom Addiko banke i HBOR-a, a dio su vlastita sredstva.

“Addiko banka i HBOR napravili su veliki iskorak kada je riječ o kamatnim stopama“, ističe Kolak. „Mnogo su nam pomogli u Addiko banci jer poznaju problematiku i prepoznaju potrebe poljoprivrednika.“

Moderni sustavi za mužnju

Cijeli proces proizvodnje mlijeka će se automatizirati: prehrana stoke, čišćenje staje, mužnja… Robotizacija omogućava da se svaka krava privede na mužnju prema određenom rasporedu, uz minimalnu ljudsku interakciju. Svaka krava ima senzor koji omogućava da ju robot identificira.

Proces obuhvaća prikupljanje životinja prije mužnje, usmjeravanje u izmuzilište, pregled i četkanje, pričvršćivanje opreme za mužnju, mužnju, uklanjanje opreme te izvođenje životinja iz izmuzilišta.

Moderni sustavi za mužnju mjere također temperaturu i kvalitetu mlijeka te prikupljaju vrijedne informacije o životinjama, na primjer težinu, aktivnost, vrijeme preživanja i slično. Smanjena je i vjerojatnost onečišćenja mlijeka tijekom procesa. Krajnji rezultat je veća kvaliteta i proizvodnja mlijeka.

“Trebat ćemo manje ljudi, a to će nam omogućiti jeftiniju proizvodnju. Mislim da je u ovom trenutku ovo najkvalitetnija tehnologija kada je u pitanju proizvodnja mlijeka“, kaže naš sugovornik te dodaje kako se nada da će se investicija isplatiti u roku od pet godina.

“Paralelno s uvođenjem robota podizat ćemo proizvodnju mesa, odnosno tovne junadi. Računam da ćemo prihodima od ratarstva, tovne junadi i mlijeka otplatiti dug u roku od tri godine, koliko je predviđeno pravilima strukturnih fondova. No, ako cijena mlijeka ostane kakve jest ili bude još lošija, onda nema smisla nastaviti.“

“Ako bude išlo, radit ćemo.  Ako ne bude, prodat ćemo robote i gotovo”, zaključio je Branko Kolak.