Porezna reforma: Smiju li informatičari biti obrtnici

U Ministarstvu financija problematičnom smatraju praksu zapošljavanja preko paušalnog obrta umjesto putem redovnog radnog odnosa, kao i isplatu minimalne plaće uz isplatu razlike preko paušalnog obrta

u 15:27 Zadnja izmjena: 18.09.2019 u 17:28
759
paušalni obrt

Ministarstvo financija uputilo je u utorak u javnu raspravu paket od devet zakona vezanih uz četvrti krug porezne reforme. Svoje primjedbe i mišljenja o predloženim zakonima svi zainteresirani mogu dati do 16. listopada.

Nakon javne rasprave Vlada će pripremiti konačne prijedloga zakona koji će biti upućeni u redovnu saborsku proceduru, kroz dva čitanja. Zakoni bi trebali stupiti na snagu početkom 2020. godine.

U ovogodišnjem paketu zakona naglasak je na poreznom rasterećenju mladih, sniženju stope PDV-a na pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljstvu te sniženju stope poraza na dobit za tvrtke s ukupnim prihodom do 7,5 milijuna kuna.

Početkom rujna na snagu je stupio novi Pravilnik o porezu na dohodak kojim su regulirani neoporezivi primici koje poslodavci mogu isplatiti odnosno omogućiti radnicima.

No, početku javne rasprave o poreznim zakonima prethodila je vrlo žustra rasprava na društvenim mrežama potaknuta tekstom objavljenim u Glasu Slavonije prema kojem neimenovane IT tvrtke “traže izjednačavanje prava i obveza radnika u trgovačkim društvima i obrtnika paušalaca”.

Večernji list također je objavio, pozivajući se na neslužbene informacije iz Ministarstva financija, da se pripremaju promjene u poreznom tretmanu paušalnog obrta.

Nagli rast broja paušanih obrta

Obrtnici paušalisti plaćaju najmanje poreze, slično kao i iznajmljivači soba i apartmana u turizmu, te su njihove porezne obveze i obveze za doprinose nekoliko puta niže nego što ih plaćaju zaposleni radnici. Upravo zato takav rad buja, u nekoliko godina broj obrtnika koji su se odlučili na paušalno plaćanje poreza i doprinosa povećao se od 2014. tri puta, na 45 tisuća. Česte su situacije kad su radnici davali otkaze, bilo na poticaj poslodavca ili po vlastitoj odluci, osnivali paušalni obrt i nastavili raditi isti posao.

Poreznici su krenuli u kontrole i tamo gdje su procijenili da je riječ o sivoj zoni zatražili su da se na rad paušalista plate puni porezi i doprinosi kao da su zaposleni. Pomama za paušalnim obrtima, ali i reakcija poreznika stvorile su pomutnju. Jedni se žale na državu da se upušta u nepotrebno arbitriranje, drugi smatraju da takve kontrole nisu dobre jer će potaknuti novi val migracija, treći smatraju da je paušalni obrt nelojalna konkurencija svima koji zapošljavaju radnike putem ugovora o radu, dok četvrti vele da ničega od toga ne bi bilo da je porezni pritisak ujednačen na sve oblike rada”, piše Večernji.

Glas Slavonije pak fokusira se na IT stručnjake koji vlastite obrte otvaraju “ne zbog želje za izazovima poduzetništva, nego zbog izuzetno povoljnog poreznog tretmana”. Sve je eskaliralo nakon što je s početkom prošle godine prag za oporezivanje paušalnog obrta podignut na 300.000 kuna, navodi se u tekstu.

Vijest je potkrijepljena podacima prema kojima je na kraju 2017. u Hrvatskoj u računalnim i informacijskim djelatnostima bilo 1271 obrtnika, na kraju 2018. bilo ih je 2303, a do 21. kolovoza ove godine 3048.

Problematična praksa

Uglavnom, ljudi koji su iskoristili zakonsku mogućnost koju im je pružila država nazivaju se sada prevarantima i proziva ih se za poreznu evaziju. Naime, u Ministarstvu financija problematičnom smatraju praksu zapošljavanja preko paušalnog obrta umjesto putem redovnog radnog odnosa, ili isplatu minimalne plaće uz isplatu razlike preko paušalnog obrta. Namjera je takvo prikriveno zapošljavanje oporezovati kao radni odnos.

No, procjena prirode odnosa između obrtnika paušaliste i tvrtke prepuštena je poreznoj upravi. Zašto zakonodavci nisu odmah precizno regulirali poslovanje paušalnih obrta kao što su to učinile uređene države vjerojatno nećemo doznati.

Europske zemlje primjenjuju razne modele, na primjer ograničavanje udjela u ukupnim prihodima koji paušalac može ostvariti radom za jednu tvrtku ili razdoblje u kojem može raditi s nekom tvrtkom. Kriteriji su jasni i nisu podložni subjektivnom tumačenju i volji poreznika. No, u Hrvatskoj ionako porezno tumačenje ovisi ne samo o poreznoj ispostavi, nego i o referentu unutar iste ispostave.

Uglavnom, hrvatski zakonodavci propustili su jasno regulirati samostalan rad pa sada traže način kako pokrpati svoje propuste. I to opet rade loše.

Umjesto da  se ujednače uvjeti za sve rasterećenjem poreza i doprinosa, Ministarstvo financija opet poduzetnike smatra prevarantima i razmišlja o restriktivnim mjerama.

Nema jasne definicije samostalng rada

Umjesto da iskoriste priliku da jasno definiraju što je samostalan rad, predlaže se novi članak Općeg poreznog zakona kojim se propisuje “nedopustivost korištenja poreznih pogodnosti suprotno svrsi zakona”. Opet fluidno. Ostavlja dovoljno prostora da svaki poreznik za sebe tumači što je “suprotno svrsi zakona”.

U obrazloženju se navodi: “Tako se smatra da poslodavac ne bi trebao ugovarati druge načine obavljanja nekog posla koji ima obilježja nesamostalnog rada. Smatra se također nedopustivim stalna promjene organizacijskog oblika kada se za svaki ugovoreni posao koristi drugi organizacijski oblik s nižim poreznim stopama. Ako poduzetnik u isključivu svrhu korištenja niže porezne stope, izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze koristi povezana društva smatra se također korištenje pogodnosti koje nisu u skladu sa zakonom.”

CISEx protiv izuzimanja IT-ja iz paušalnog oporezivanja

Prema neslužbenim informacijama Ministarstvo financija razmišlja i o izuzimanju djelatnosti poput IT-ja i poslovnog savjetovanja iz paušalnog oporezivanja.

“Mi smo protiv toga, ne želimo nikakve restrikcije i smatramo da poduzetnici u IT sektoru moraju imati ista prava kao i drugi, odnosno, da se ne smije ići u smjeru da se zabrani paušal na IT djelatnosti”, rekla je za Netokraciju Tajana Barančić, predsjednica Udruge CISEx, nezavisnih hrvatskih proizvođača softvera.

“Činjenica je da je mogućnost paušalnog oporezivanja mnoge od njih zadržala u Hrvatskoj, a veliki broj njih su putem tog modela nastavili raditi kao freelanceri legalno. Stoga, nismo za zabrane i restrikcije, ali smatramo da je nužno da se postave jasna pravila igre koja će vrijediti za sve”, rekla je Barančić.

Dodaje da mnogi nisu upoznati s problematikom utvrđivanja “sadržaja iznad forme“, što Porezna uprava radi u nadzorima, a uporište nalazi u spomenutom članku 12. Općeg poreznog zakona.
Upozorava također da hrvatska Porezna uprava ne može naplatiti poreze i doprinose stranim tvrtkama koje angažiraju paušalce pod istim uvjetima i obilježjima angažmana jer su van njenog dometa.

Razjasniti što je prividan pravni posao

Vesna Varšava, vlasnica računovodstvene tvrtke Solventa i članica Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske, spušta “loptu” na zemlju. Za tportal je rekla kako se paušalnim obrtnicima ovim krugom porezne reforme zapravo ništa neće dramatično promijeniti.

“Izmjenama zakona želi se jasno naglasiti ono što je i dosad propisano, a to je razjašnjenje toga što je to prividan pravni posao. Riječ je o tome da paušalci koji obavljaju usluge nekom klijentu ne mogu raditi u njegovu prostoru, na njegovoj opremi i u određeno radno vrijeme. To je klasičan nesamostalni rad i to nije legalno”, razlaže Varšava.

Dodala je da je Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske tražila od Porezne uprave smjernice i listu indikatora kojima bi se jasno odredile razlike između samostalnog i nesamostalnog rada.
“U Zakonu o radu obilježje nesamostalnog rada nigdje nije točno definirano. Lista indikatora je nužna i mi ćemo inzistirati na njoj jer je imaju sve razvijene zemlje”, poručila je Varšava.