Evo što sve predlaže Vlada u trećem krugu poreznog rasterećenja

Najveće porezno rasterećenje planira se kroz proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto. Izmjenama i dopunama ostalih osam poreznih zakona te prijedlogom novog zakona o trošarinama gospodarstvo i građani trebali bi se rasteretiti za ukupno 2,7 milijardi kuna

233
porezno rasterećenje

U trećem krugu poreznog i administrativnog rasterećenja u okviru porezne reforme Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru prijedlog izmjena i dopuna devet poreznih zakona:

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
  • Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza
  • Prijedlog zakona o trošarinama.

Najveće porezno rasterećenje planira se kroz proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto, među ostalim na svježe meso i ribu, voće, povrće i pelene, čime bi ukupno rasterećenje dosegnulo 1,4 milijardi kuna. Od 2020. zbog snižavanja opće stope PDV-a na 24 posto, prihodi proračuna bit će dodatno sniženi za 1,6 milijardi kuna.

Izmjenama i dopunama ostalih poreznih zakona te prijedlogom novog zakona o trošarinama gospodarstvo i građani trebali bi se rasteretiti za ukupno 2,7 milijardi kuna.

U prva dva kruga porezne reforme, porezno rasterećenje iznosilo je 3,6 milijarde kuna.

Zakon o porezu na dodanu vrijednost

Izmjenom zakona o PDV-u predviđeno je proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto od 2019. na dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja, kao i smanjenje opće stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020.

S obzirom na predložene promjene u vezi s proširenjem primjene snižene stope PDV-a 13 posto, procjenjuje se da će one imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od otprilike 1,4 milijarde kuna godišnje. Od 2020. zbog snižavanja opće stope PDV-a na 24 posto, prihodi proračuna bit će dodatno sniženi za 1,6 milijardi kuna.

Predlažu se i izmjene odredbi o korištenju osobnih automobila za privatne potrebe, za koje je izvršen odbitak 50 posto pretporeza, što je potrebno radi usklađenja sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za pretporez kod automobila i prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Poduzetnici, naime, sada imaju mogućnost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna. Sada se predlaže brisanje tog praga vrijednosti.

Predloženo je i da od iduće godine, radi učinkovitosti ubiranja poreza i smanjenja raznih vrsta zlouporaba, porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak je trenutno 300 tisuća kuna), a ne kao sada s početkom iduće kalendarske godine.

Pojednostavljuje se i ispunjavanje poreznih obveza koje proizlaze iz primjene posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji, odnosno u Hrvatskoj, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje. Tako se uz ostalo, uvodi se prag od 77.000 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji isporučuju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od tog iznosa pojednostavilo poslovanje.

Porez na dobit

Priznati rashod prekoračeni troškovi zaduživanja do 30 posto EBITDA-e ili 3 milijuna eura.

Prijedlogom zakona poreza na dobit propisuje se novo pravilo o ograničavanju kamate, prema kojem se poreznom obvezniku kao porezno priznati rashod mogu utvrditi prekoračeni troškovi zaduživanja (razlika između prihoda i rashoda od kamate) samo do 30 posto EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko tako dolazi do većeg iznosa.

Također se propisuje pravilo o kontroliranim inozemnim društvima prema kojem će se oporezivati inozemno ovisno društvo koje ne plaća porez u državi rezidentnosti ili plaća po niskoj stopi, ako ostvaruje prihode (pasivno) od kamata, autorskih naknada, licenci, financiranja, osiguranja i sl.

To pravilo neće obuhvatiti društva koja obavljaju znatnu gospodarsku aktivnost, već samo društva koja su više “fiktivna“ osnovana s namjerom premještanja dobiti.

Dosadašnja obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20 posto proširuje se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade, ako se isplate osobama s područja nekooperativnih država (porezna utočišta).

Zakon se usklađuje i sa Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima pa alternativni investicijski fond bez pravne osobnosti nije obveznik poreza na dobit, te Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku tako da se porezno priznatim rashodima smatra otpis potraživanja.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit Hrvatska izvršava obvezu usklađivanja s EU direktivom o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, i to u dijelu odredbi koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2019. godine.

Porez na dohodak

Izmjenama poreza na dohodak predlaže se oporezivanje plaća do 30.000 kuna po stopi od 24 posto.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak predlaže se proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto. Prema važećim propisima o porezu na dohodak na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 17.500 kuna plaća se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 24 posto (godišnju do visine 210.000,00 kuna) dok se na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500 kuna plaća predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 36 posto. Sada se predlaže da se plaće do 30.000 kuna oporezuju stopom od 24 posto, odnosno do godišnje visine od 360.000 kuna, a nakon tog iznosa stopom od 36 posto.

Također, predloženo je da se oporezuju primitci u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima ili drugim povezanim osobama kao dohodak od kapitala po stopi od 36 posto, primici ostvreni po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova poljoprivredi po stopi od 12 posto kao konačan drugi dohodak, a predloženim izmjenama propisuje se da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju o obzir odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti. Širi se i krug osoba koje se mogu smatrati uzdržavanim članovima uže obitelji odnosno uzdržavanom djecom.

Ministar Marić pojasnio je da sada stipendije iznad 15 tisuća kuna godišnje znače da stipendist više ne može biti uzdržavani član svojim roditeljima. “Mi taj limit sada eliminiramo, što znači da će roditelji moći računati na poreznu olakšicu za svoju djecu”, rekao je.

Također, predlaže se da jedinice lokalne samouprave (JLS) odlučuju o upravljaju visinom paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu, pri čemu taj paušalni porez ne bi mogao biti manji od 150 niti veći od 1.500 kuna.

Sada je paušalni iznos poreza na dohodak privatnim iznajmljivačima u turizmu jednak iznosu paušala boravišne pristojbe po krevetu, a čija je visina ovisila o vrsti odnosno razredu turističkog mjesta i dobu sezone, te se do ove godine kretala od 150 do 300 kuna.

Zakon o doprinosima

Promjenama u doprinosima do 900 milijuna kuna uštede za poslodavce

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima predlaže se ukidanje doprinosa za zapošljavanje od 1,7 posto i doprinos za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.

>>HUP predlaže manje oporezivanje dohotka i proširenje neoporezivih primitaka

>>Marić prijedlog Zakona o doprinosima mora povući jer je loš, a ne zbog “pritiska politike i poduzetnika”

Ukidanjem doprinosa za zapošljavanje od 1,7 posto u 2019., prema očekivanim projekcijama ostvarivanja prihoda doći će do smanjenja prihoda državnog proračuna u iznosu od 2,2 milijarde kuna.

Ukidanjem doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto te povećanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 posto na 16,5 posto očekuje se neto efekt povećanja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,3 milijarde kuna.

S obzirom na navedeno, ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjuje se za 0,7 postotnih bodova što prema projekcijama iznosi 900 milijuna kuna, čime se otvara prostor za povećanje plaća. Budući da je i država poslodavac neto efekt smanjenja doprinosa za proračunske korisnike državnog proračuna na godišnjoj razini iznosi 154,3 milijuna kuna.

Također se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. To će se postići godišnjim obračunom u kojem će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave.

Porez na promet nekretninama

Stopa poreza na promet nekretninama od iduće godine 3 posto.

Izmjenama Zakona o porezu na nekretnine planira se daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretninama s 4 na 3 posto. Od prošle godine, naime, ta stopa bila je snižena za sve obveznike s 5 na 4 posto.

Reformom iz 2016. prihod od poreza na promet nekretnina u cijelosti pripada jedinici lokalne samouprave (općini ili gradu) na području koje se nekretnina nalazi (do 31. prosinca 2016. godine 80% prihoda je pripadalo JLS, a 20% državi). Procjena je da porezno rasterećenje iznosi oko 100 milijuna kuna. Očekuje se da će smanjenje stope poreza na promet nekretnina, indirektno dovesti do poticaja prijave prometa nekretnina te time potaknuti sređivanje zemljišno-knjižnog stanja.

Zakon o fiskalizaciji

Uvodi se obveza fiskalizacija prodaje kod prodaje roba ili usluga putem samoposlužnih uređaja.

Izmjenama i dopunama zakona o fiskalizaciji svi obveznici smatraju se obveznicima fiskalizacije, dok se zasebnom odredbom određuje tko se smatra obveznikom fiskalizacije izdavanja računa i neizdavanja računa prema posebnom propisu. Izmjena je nužna zbog propisivanja obveze fiskalizacije samoposlužnih uređaja.

Među bitnim promjenama su brisanje izuzeća od obveze provedbe postupka fiskalizacije i izdavanja računa prodaje roba ili usluga putem prodajnih automata; uvođenje obveze fiskalizacija prodaje kod prodaje roba ili usluga putem samoposlužnih uređaja.

Također se produžuje rok za uspostavu rada naplatnog uređaja kod potpunog prestanka rada sa 2 dana na 5 dana. Uvodi se nova obveza kod pratećih dokumenata: ako se na istim navodi podatke o plaćanju, obavezno je napisati “ovo nije fiskalizirani račun“, a za prilagodbu obvezi fiskalizacije prodaje ostavljen je rok obveznicima od 2 godine.

Opći porezni zakon

Jača se elektronička komunikacija između poreznih obveznika i poreznog tijela.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona jača se elektronička komunikacija između poreznih obveznika i poreznog tijela. Time se smanjuje opterećenje u smislu dolazaka u Poreznu upravu, a isto tako smanjuje se trošak Porezne uprave kod slanja i pripreme papirnatih izlaznih akata.

Radi olakšavanja poslovanja poreznim obveznicima smanjuje se administrativni teret ukidanjem nepotrebnih podataka u obrascima s kojima porezno tijelo već raspolaže, a kod statističkih izvješća predlaže se smanjenje dinamike izvješćivanja, koja je sada propisana sa četiri puta godišnje, na samo jednom godišnje i to u roku za podnošenje poreznih prijava za porez na dohodak ili poreza na dobit.

Prijedlogom zakona jasno se definiraju trošarine kao porezi, kazneni postupak propisuje se kao izuzetak od čuvanja porezne tajne, brišu se teme koje su do sada bile određene za obvezujuća mišljenja te se tako nastoji potaknuti češća upotreba ovog instituta.

Dorađene su odredbe o obustavi ovrhe na novčanim sredstvima, o otpisu dospjelog poreznog duga prema kojoj će se tražbina otpisati kao nenaplativa ako se u sudskom postupku ili postupku mirnog rješenja spora sklopi nagodba, o pljenidbi radi osiguranja naplate, te je brisana odredba kojom je propisano da ako se radi utvrđenja poreza i kamata ili naplate poreza, kamata i troškova ovrhe vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče.

Zakon o administrativnoj suradnji

Izmjene i dopune Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza donose se radi usklađivanja s EU direktivom, čijom provedbom se mijenja odredba o tome što obuhvaća automatska razmjena informacija o financijskim računima te se osigurava da se svaka fizička osoba o kojoj se razmjenjuju informacije obavijesti o povredi sigurnosti u odnosu na njezine podatke kada je vjerojatno da će ta povreda negativno utjecati na zaštitu njezinih osobnih podataka ili privatnost.

Zakon o trošarinama

Uvodi institut povrata dijela plaćene trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe.

Prijedlogom zakona o trošarinama zadržava se kontinuitet postojećih instituta trošarinskog postupanja i statusa gospodarskih subjekata u sustavu trošarinskog poslovanja, a uvode se dodatne mjere za daljnje porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva te se jačaju ciljane mjere posebnog nadzora kod raspolaganja energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo radi suzbijanja i sprječavanja nezakonitosti i najtežih oblika velikih poreznih prijevara.

Tako se uvodi institut povrata dijela plaćene trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe te fleksibilizira rok plaćanja trošarine za alkohol i alkoholna pića radi postizanja znatnog administrativnog rasterećenja obveznika te povećanja likvidnosti u sektoru domaće prerađivačke i prehrambene industrije, odnosno u sektoru proizvodnje piva te alkohola i alkoholnih pića.

Naime, prema odredbama važećeg Zakona o trošarinama, trošarina na alkohol i alkoholna pića se plaća u roku 30 dana od dana njezinog nastanka obveze obračuna trošarine (od trenutka puštanja trošarinskih proizvoda u potrošnju). Novi sustav podrazumijeva propisivanje obveze plaćanja trošarine najkasnije do zadnjeg dana tekućeg mjeseca za sve trošarinske obveze nastale u prethodnom kalendarskom mjesecu, što bi značilo da bi umjesto 30 dana od dana nastanka obveze obračunavanja stvarni rok plaćanja bio između najmanje 30 do najviše 60 dana od dana puštanja robe u potrošnju (istovjetan model postoji za obvezu plaćanja trošarine na električnu energiju, prirodni plin te kruta goriva, PDV-a te posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića, a što je uvedeno kao promjena 1. srpnja 2013. godine).

Među ostalim, ukida se obveza obračunavanja razlike trošarine na zalihe cigareta koje se nalaze u prometu na teritoriju Republike Hrvatske, i to u slučaju povećanja visine trošarine na cigarete i/ili povećanja maloprodajne cijene cigareta, a u skladu s određenjima pravne stečevine Europske unije, odnosno presudama Suda Europske unije te uvode dodatne mjere posebnog nadzora kod prodaje energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje radi učinkovitog sprječavanja i suzbijanja najtežih oblika velikih poreznih prijevara.