Vrhovni sud zaključio je da promjenljiva kamatna stopa na kredite u švicarskim francima od 1. siječnja 2013. do 1. siječnja 2014. nije bila zakonita. U obrazloženju se navodi da je banka je u konverziji promjenljivu kamatnu stopu odredila jednostrano, bez uporišta u zakonu i višu od početno ugovorene. Dodaje se da je banka ipak precizirala način određivanja promjenljive kamatne stope.
Goran Aleksić: Presuda je dobra, ali nema težinu kakvu smo očekivali
Komentirajući presudu član Udruge franak i saborski zastupnik Goran Aleksić u Studiju 4 HTV-a rekao je da presuda nema težinu kakvu su očekivali. Očekivalo se da će presuda potvrditi da pravo na obeštećenje imaju i oni koji su konvertirali kredite, no njome je potvrđeno samo da su banke umjesto jednostrane odluke i slanja obavijesti o promjeni marže i promjenljivog dijala kamatne stope morale pozvati klijente i s njima pregovarati odnosno ugovoriti parametre kredita.
“Mislili smo da će ova presuda biti važna. Ona jest važna, ali nije jako važna. Naime, presuda se odnosi na konvertirani kredit. Čovjek koji je konvertirao kredit dobio je preplaćene kamate – one su isplaćene na njegov račun- a banke su nakon toga zatražile reviziju i tražile su da se presuda odbaci. Mi nismo znali kako ta revizija izgleda. Po zakonu o parničnom postupku nakon što je žalbeni postupak pokrenut ne mogu se predstavljati nove činjenice, nego se mora pozivati na činjenice izloženo prije žalbenog postupka. Vrhovni sud zbog toga nije razmatrao pitanje konvertiranih kredita odnosno imamo li pravo na obeštećenje nakon konverzije”, tumači Aleksić.
Zašto je presuda dobra za dužnike
“Presuda je dobra”, dodao je, “rekao bih čak izvrsna, zbog toga što je Vrhovni sud još jednom, ovog puta očitije, utvrdio da ono što banke cijelo vrijeme tvrde nije istina”
Banke, tumači Aleksić, tvrde da su 2013. i 2014. godine poslovale u skladu sa zakonom: da su u tada postojećim kreditima utvrdile maržu i promjenljivi dio kamatne stope te da su o tome poslale obavijest dužniku. Time su, tvrde banke, riješile zakonsku obvezu i smatraju da je od trenutka kada su poslale obavijest dužniku o promjeni parametara promjenljiva kamatna stopa poštena. Vrhovni sud je pak zaključio, objašnjava Aleksić, da banke nisu pregovarale s dužnikom, da nisu na valjan način ugovorile novu kamatnu stopu ta da i dalje vrijedi samo početna kamatna stopa.
“Ono što sada čekamo je presuda Vrhovnog suda o reviziji po predmetu 28-68/18. U tom predmetu Vrhovni sud će morati zauzeti stav o konverziji kredita u švicarskim francima. Tada ćemo znati na čemu smo. Ja se nadam i očekujem da je Vrhovni su o tome već odlučio”, rekao je Goran Aleksić.
Zastara potraživanja za kamate 13. lipnja
Podsjetio je da bi Vrhovni sud odluku trebao donijeti do 12. lipnja jer to je zadnji dan kada ljudi mogu podići tužbu kako bi dobili preplaćene kamate. “Preplaćena kamata je značajan iznos koji nije dobro izgubiti. Svih 125 tisuća ljudi koji su dizali kredite u švicarskim francima uz valutnu klauzulu, ali i oni koji su dizali kredite u eurima i kunama, moraju svakako tužiti prije 13. lipnja 2019. godine ako žele dobiti svoje preplaćene kamate. Za eurske i kunske kredite još nismo sigurni kako stoje stvari sa zastarom, no za kredite u švicarskim francima nema zastare potraživanja za kamate do 12. lipnja 2019. a za tečaj zaključno s 2023. godinom”, poručio je Aleksić.
“Vremena je jako malo i bojim se da veliki broj ljudi neće stići tužiti za kamatu. Mnogi ni ne znaju da imaju to pravo”, upozorava Goran Aleksić. Dodaje da pravo na tužbu zbog preplaćenih kamata imaju i oni koji su otplatili kredite. “Oni su već trebali tužiti. Samo mi koji smo konvertirali kredite čekamo konačnu odluku imamo li nakon koverzije pravo na obeštećenje.”
Konverzijom glavnica smanjena za oko 30 posto
Konverzijom je svim dužnicima koji su konvertirali kredite glavnica smanjena u prosjeku za oko 30 posto, ali ono što nismo dobili konverzijom su preplaćeni iznosi kamata i preplaćeni iznosi zbog tečaja, kaže Aleksić. Dodaje da su matematički dokazali da konverzijom nisu obeštećeni u potpunosti te da je Europski sud, čija je presuda obvezujuća za nacionalne sudove, utvrdio da sudovi moraju odlučiti je li vraćeno sve što je trebalo biti vraćeno zbog toga što su banke primjenjivale nepoštenu poslovnu praksu.
“Budući da nama to nije vraćeno, Vrhovni sud nema druge nego odlučiti u našu korist”, uvjeren je Goran Aleksić.
Na pitanje o mogućnosti kolektivne tužbe, Aleksić je podsjetio da je kolektivna pravomoćna presuda već donesena i da na temelju te presude svaki dužnik mora podići svoju privatnu tužbu.
Hrvatska udruga banaka: Riječ je o pojedinačnoj presudi
Na presudu Vrhovnog suda kratkim priopćenjem je reagirala i Hrvatska udruga banaka.
“Nastavno na pojačani interes medija u vezi objavljene presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske o promjenjivoj kamatnoj stopi na kredite u švicarskim francima, prije svega ističemo kako je riječ o pojedinačnoj presudi i nikako se ne odnosi na druge sudske procese koji su u tijeku.
Ujedno, osuđujemo pokušaj manipulacije medijima koristeći ovu presudu kako bi se izvlačenjem iz konteksta određenih navoda zavaravajuće utjecalo na javnost da se radi o svim bankama te svakodnevnim objavljivanjem detalja pojedinačnih presuda stvarao dodatni pritisak na sudove u trenutku kada se pred sudovima vodi niz postupaka vezanih za kredite u švicarskim francima”, poručili su iz HUB-a.
