Pad BDP-a u ovoj godini 9,4 posto, dogodine oporavak 6,1 posto

Jedina razvojna sastavnica BDP-a koja će zadržati pozitivan predznak u ovoj godini je državna potrošnja i to zbog ulaganjau zdravstveni sustav zbog pandemije i zbog potpora gospodarastvu

87

Na razini 2020. godine očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto, objavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković. “To su naše interne procjene. Vlada će poduzimati aktivnosti kako bismo se vratili na tračnice na kojima smo bili prije pandemije”, dodao je premijer.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je pak kako je u idućoj godini teško očekivati priželjkivani V-oporavak. Procjena rasta BDP-a u 2021. iznosi 6,1 posto.

“Sve sastavnice BDP-a osim državne potrošnje u ovoj godini projiciramo s negativnim predznakom. Osobna potrošnja past će za 7 posto, investicije za 9 posto, a izvoz roba i usluga za 30 posto. Očekujemo i pad uvoza roba i usluga za 23,4 posto. Ponavljam, jedina razvojna sastavnica BDP-a koja će zadržati pozitivan predznak je državna potrošnja”, rekao je ministar financija

Dva su ključna razloga za to: povećana izdvajanja za zdravstveni sustav te potpore gospodarstvu koje su izravni rashod državnog proračuna odnosno državna potrošnja.

Hrvatska će se u ovoj godini ponovo vratiti u zonu deflacije. Pad opće razine potrošačkih cijena iznosit će 0,3 posto. Veliki učinak na to imat će pojedini efekti koji su posljednjih dana i tjedana bili dosta aktualni kao što su globalne cijene energenata, posebice nafte.

“Gospodarske mjere usmjerene su na očuvanje radnih mjesta. Izravne potpore su ciljane u tom smjeru. Ako gledamo današnje pokazatelje, možemo konstatirati da su se te mjere pokazale uspješnima. Međutim, važan je kontinuitet, kako mjera tako i daljnjih učinaka gospodarske politike. Za ovu godinu projiciramo pad stope zaposlenosti za 3,3 posto i rast stope za 1,5 posto u 2021. godini. Očekivana stopa nezaposlenosti na kraju godine trebala bi iznositi 9,5 posto, a za iduću godinu 9 posto”, rekao je Marić.

“Svi ovi gospodarski učinci”, nastavio je, “imat će posljedice na proračun, a sam proračun ima svoj učinak na BDP. Napravili smo temeljitu analizu i prikazali fiskalne efekte svih dosadašnjih mjera pomoći iz državnog proračuna koje su u ovom trenutku procijenjene na 14,9 milijardi kuna, bilo da govorimo o izravnim potporama ili odgodama ili djelomičnom oslobođenju od poreznih davanja.”

Tome treba pridodati procijenjeni efekt moratorija na kreditne obveze poslovnih banaka odnosno HBOR-a od oko 17 milijardi kuna i 15 milijardi kuna dodatnog kreditnog potencijala što kroz izravne kreditne linije HBOR-a i HAMAGA-a, što kroz jamstvene sheme za suradnju s poslovnim bankama.

Smanjenje prihodne strane proračuna u ovoj godini rezultirat će prema projekcijama deficitom proračuna od 6,8 posto BDP-a ili u apsolutnom iznosu 24,8 milijardi kuna.

To će pak rezultirati povećanjem javnog duga u apsolutnom i relativnom iznosu. Na kraju ove godine javni dug trebao bi iznositi oko 86,7 posto BDP-a.

Za iduću godinu vjerujemo da ćemo se vratiti u okvire mastriških kriterija: deficit bi trebao iznositi 2,54 posto BDP-a, a javni dug 83,2 posto BDP-a.