Državni zavod za statistiku, u skladu s kalendarom Eurostata koji objavljuje harmonizirani indeks potrošačkih cijena, objavio je u utorak prvu procjenu nacionalnog indeksa potrošačkih cijena za travanj. Prema preliminarnim podacima potrošačke cijene u Hrvatskoj u travnju su, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više za 8,8 posto (8,8% IPC) u odnosu na travanj 2022., što predstavlja usporavanje godišnje dinamike peti uzastopni mjesec. Jednoznamenkasta godišnja stopa rasta zabilježena je prvi put nakon travnja 2022.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na ožujak, potrošačke cijene bile su više za 1,1 posto (0,9% IPC). Prema komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa rasta cijena Hrane, piće i duhana iznosila je u travnju 14 posto, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 8,6 posto, za Usluge 7,8 posto te za Energiju 1,1 posto.
U razdoblju od siječnja do travnja potrošačke cijene su u prosjeku bile više za 11,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2022.
Hrvatska se tako, prema podacima s Eurostata, uz nastavak usporavanja godišnje stope rasta spustila u srednji dio ljestvice zemalja članica europodručja prema visini godišnje inflacije u travnju 2023. Gornji dio ljestvice, s dvoznamenkastim stopama rasta predvode Latvija (+15%), Slovačka (+14%), Litva (+13,3%) te Estonija (+13,2%). S druge strane, najskromniji porast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju i dalje bilježi Luksemburg (+2,7%). U Njemačkoj je u travnju, prema preliminarnom harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, inflacija iznosila 7,6 posto godišnje.
Na razini europodručja godišnja inflacija je blago ubrzala u travnju na 7,0 posto (s 6,9% u ožujku) dok je temeljna stopa inflacije blago usporila s rekordno visokih od 5,7 posto godišnje u ožujku na 5,6 posto u travnju. Prema glavnim komponentama inflacije u europodručju, prema preliminarnim podacima, cijene hrane, alkohola i duhana bile su u travnju više za 13,6 posto godišnje, neenergetskih industrijskih proizvoda +6,2 posto, usluga +5,2 posto dok su cijene energije bile više za 2,5 posto (u usporedbi s godišnjom stopom pada od 0,9% u ožujku).
I dok će u Hrvatskoj osnovna stopa inflacije prema kraju godine zamjetno opadati i u posljednjem tromjesečju dosegnuti razinu oko 3 posto, temeljna stopa inflacije, koja isključuje energiju, hranu, pića i duhan, mogla bi se kao i u mnogim europskim državama tvrdoglavo zadržavati na povišenim razinama. Na razini cijele 2023. analitičari RBA očekuju prosječnu stopu rasta potrošačkih cijena od 6,6 posto godišnje.
