Banke u 2018: Jači rast kreditiranja i stabilna profitabilnost

Povoljno okruženje pogodovat će razvoju bankarskog poslovanja u srednjoj i istočnoj Europi, procjenjuju analitičari UniCredita u najnovijoj studiji o bankarskom sektoru u regiji

189
UniCredit

UniCredit je na Euromoneyevoj konferenciji The Central and Eastern European Forum 2018 , koja se upravo održava u Beču, predstavio Studiju o bankarskom sektoru u srednjoj i istočnoj Europi u 2018. godini.

“U 2017. godini bankarski sektor je, drugu godinu za redom, bio profitabilan u svim zemljama”, rekao je Carlo Vivaldi, direktor UniCreditova Odjela za srednju i istočnu Europu. “Uz očekivani rast BDP-a u 2018./2019. veći od 3 posto  u gotovo svim zemljama, predviđamo dobre okolnosti za nastavak rasta regije SIE[1]“.

Za većinu zemalja u srednjoj i istočnoj Europi 2017. je bila najbolja godina od 2010. u pogledu ekonomskog rasta. U budućnosti se očekuje nastavak solidnog rasta BDP-a u većini zemalja (oko 3 posto ili više), no uz određeno umjereno usporavanje u 2018. i 2019.

“Povoljno okruženje pogodovat će razvoju bankarskog poslovanja u regiji”, dodao je Mauro Giorgio Marrano, koordinator za SIE u Odjelu strateških i korporativnih istraživanja. “Srednja i istočna Europa pružaju jedinstvene mogućnosti s obzirom na rastuću imovinu kućanstava, kao i na sve veće potrebe za savjetodavnim, investicijskim i štednim proizvodima.”

Premda će se rast kreditiranja vjerojatno donekle usporiti u zemljama koje su imale najviše stope rasta u posljednje dvije godine, očekuje se da će se rast pojačati u zemljama koje su dosad zaostajale. UniCreditovi analitičari očekuju jaći rast u Mađarskoj, Sloveniji i Srbiji,  te određeno usporavanje rasta kreditiranja u Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Turskoj, U ostalim zemljama stope rasta trebale bi ostati na trenutnoj razini.

Nenaplativi krediti

Smanjenje stopa nenaplativih kredita jedan je od najizraženijih trendova u srednjoj i istočnoj Europi tijekom posljednje tri godine. Očekuje se da će se takav trend nastaviti. Poboljšanje u ovom segmentu djelomično je rezultat prodaje nenaplativih kredita, bolje naplate i ekonomskog oporavka, posebice u Rumunjskoj, Mađarskoj, Srbiji i Sloveniji. Ovi će čimbenici nastaviti igrati važnu ulogu, pri čemu će poboljšano upravljanje rizicima ograničiti priljeve novih nenaplativih kredita.

Profitabilnost, izražena u obliku dobiti prije poreza na ukupnu imovinu, vjerojatno će ostati na dosadašnjim razinama koje su značajno više od onih u UniCreditovim bankama u zapadnoj Europi (1,3 posto nasuprot 0,4 posto). S obzirom da su kamatne stope još uvijek na niskim razinama, kontrola troškova i fokus na kvaliteti imovine i dalje će biti od ključne važnosti.

Priljev sredstava iz fondova EU u srednju i istočnu Europu ostat će značajan u nadolazećim godinama (u prosjeku između 1,5 posto i 3 posto BDP-a godišnje), a ta sredstva će biti  pokretač ekonomske aktivnosti. Ujedno će tvrtkama otvarati priliku za pristup bespovratnim sredstvima i financijskim instrumentima putem posebnih bankarskih proizvoda i usluga.

Digitalno poslovanje

Zemlje srednje i istočne Europe predstavljaju idealno okruženje za promicanje digitalnog bankarstva zbog njihove relativno visoke stope sveukupne digitalizacije.

Višekanalni pristup klijentima, iskorištavanjem svih točaka interakcije, unaprjeđuje produktivnost i pružanje usluge klijentima dok istovremeno smanjuje razinu troškova. Digitalizacija procesa unapređuje iskustvo kupaca, podiže razinu kvalitete usluga savjetovanja i unaprjeđuje prodaju na daljinu, povećavajući broj proizvoda dostupnih putem digitalnih platformi te broj kontakata s klijentima.

Uz to, integriranje napredne analitike osigurava zadovoljavanje potreba kupaca i pomaže u predviđanju promjena u bankarskom sektoru danas i u budućnosti.

Danas je neto financijska imovina kućanstava u srednjoj i istočnoj Europi otprilike dvostruko veća u odnosu na 2006. godinu. Proizvodi privatnog bankarstva igrat će sve važniju ulogu u svjetlu još uvijek značajnog jaza između imovine kućanstava u odnosu na razvijenija gospodarstva i perspektive kontinuiranog gospodarskog oporavka. Pružat će se prilike za diverzificiranu ponudu savjetodavnu proizvoda, povećanje imovine pod upravljanjem, te još značajnije usavršavanje proizvoda.

Bilo kakva prognoza treba uzeti u obzir okruženje niskih kamata u nekim zemljama srednje i istočne Europe koje bi moglo utjecati na profitabilnost, učinak regulatornih pritisaka i zakonodavnih mjera, izglede za tursko gospodarstvo i ograničen rast u Rusiji.

[1] U 2018./2019. očekuje se rast eurozone od 2,1 posto.