Oznaka: EU fondovi
Na Dugom otoku gradi se prvi pročistač otpadnih voda
Ugovor za sufinanciranje izgradnje sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Božava vrijedan je 200.000,00 eura
Korisne upute za prijavu na natječaj “Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija”...
Natječaj Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija shvatite kao priliku za razvoj svog poslovanja, kao ulaganje u svoju budućnost, a ne kao izvor novca za pokrivanje redovnih troškova
Korisne upute za prijavu na natječaj “Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija”...
Natječaj Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija definira četiri procesa koje je potrebno digitalno transformirati.
Korisne upute za prijavu na natječaj “Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija”...
Natječaj "Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija" osmišljen je tako da poduzećima i slobodnim profesionalcima iz tog sektora omogući osnaživanje tehnoloških i...
Kako su Šoltani prepoznali važnost fondova Europske unije
Davno prije nego što je Hrvatska postala članica Europske unije, Šoltani su prepoznali važnost financiranja EU fondova, a danas slobodno možemo reći da su u tome uspjeli mnogo više od nekih većih, razvijenijih sredina.
Počela sanacija opasnog otpada u jami Sovjak kod Viškova
Prva etapa uključuje izgradnju prometno-manipulativne površine i radne zone za smještaj privremenih građevina i opreme za provedbu sanacije.
U šibenskoj luci gradi se pomorsko-putnički terminal vrijedan 62 mil. kn
Cilj projekta je poboljšanje povezanosti otoka u šibenskom arhipelagu i njihova integracija u širu prometnu mrežu kroz bolje prometne usluge te savladavanje ključnih prepreka za lokalni gospodarski rast.
Sobočan u solarnu elektranu snage 900 kWh uložio 4,5 milijuna kuna
Tvrtka Sobočan iz Murskog Središća u izgradnju solarne elektrane investirala je 4,5 milijuna kuna, a 2400 panela na krovu proizvodne hale Sobočana daje ukupnu snagu od 900 kWh. Projekt je sufinanciran iz fondova Europske unije.
Za obnovu Medicinskog fakulteta u Zagrebu 377 mil. kuna iz EU fondova
Riječ je o drugom najvećem kapitalni projektu u Republici Hrvatskoj čija su sredstva osigurana iz EU fondova. Ukupno ije za obnovu Medicinskog fakulteta odobreno 377,25 milijuna kuna, što bi trebalo biti dovoljno za sanaciju svih pet objekata.
Za obnovu stadiona na Poljudu 148 milijuna kuna
Zamjenik gradonačelnika Splita Antonio Kuzmanić u ponedjeljak je izjavio da će obnova stadiona Poljud stajati 148 milijuna kuna i da se Grad kao većinski vlasnik prijavio za sredstva iz Nacionalnog plan oporavka i otpornosti,.
Za sanaciju jame Sovjak 390 milijuna kuna
Sanacija jame Sovjak u općini Viškovo jedan je najvažnijih, najsloženijih i financijskih najzahtjevnijih projekata u području zaštite okoliša u Hrvatskoj. U jamu je bačeno oko 250 kubičnih metara razunog otpada, prvenstveno katrana i ulja.
Za bjelovarsku sortirnicu otpada 45 milijuna kuna
Grad Bjelovar provodi projekt "Izgradnja i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada grada Bjelovara" vrijedan više od 45 milijuna kuna kojim će se povećati količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada.
Vinarija Galić mora vratiti 10 mil. kuna uz Vinske omotnice
Vinarija Galić u vlasništvu poduzetnika Josipa Galića iz Kutjeva mora vratiti 10 milijuna kuna iz Vinske omotnice koji su joj putem Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi dodijeljeni za podizanje nove, sedam milijuna eura vrijedne, zgrade vinarije u Kutjevu.
HNB procijenio rast BDP-a u drugom kvartalu na oko 18 posto
HNB u drugom tromjesečju očekuje snažnu stopu rasta BDP-a, vjerojatno oko 18 posto, što je u znatnoj mjeri posljedica baznog razdoblja drugog tromjesečja 2020., kad je zabilježen snažan pad.
Vrlika iz europskih fondova povukla 5719 kn po stanovniku
Dok su veliki i srednji gradovi vodeći po rastu povučenih sredstava u apsolutnom iznosu, mali gradovi prevladavaju u postotnom rastu na godišnjoj razini, a vodećih deset po iznosu povučenom po stanovniku su mali i srednji gradovi
Informacijsko komunikacijska pristupačnost čini EU projekte uključivima
U vrijeme kad se većina komunikacija odvija putem interneta, posebno značajna horizontalna mjera je Informacijsko komunikacijska pristupačnost. Pri dizajniranju mrežnih stranica EU projekata trebalo bi voditi računa o njihovoj optimiziranosti za osobe s različitim funkcionalnim sposobnostima.