U Hrvatskoj narodnoj banci predviđaju da bi se razdoblje rekordno niskih kamatnih stopa u Europskoj uniji i Hrvatskoj moglo nastaviti i nakon 2020. godine. U ovoj godini predviđaju rast BDP-a od 3 posto, a za iduću su povisili procjenu s 2,6 na 2,8 posto zbog rasta BDP-a u Njemačkoj i Italiji, našim glavnim trgovinskim partnerima
Osobna potrošnja će i u idućoj godini s rastom od 3,7 posto biti glavni pokretač gospodarskog rasta. HNB očekuje također povećanje izvoza te investicija, ponajviše onih financiranih iz europskih fondova.
Inflacija potrošačkih cijena bi prema procjenama središnje banke, mogla u 2019. usporiti na 0,8 posto uslijed smanjenja stope PDV-a na određene proizvode i pada cijena naftnih derivata, a u 2020. ubrzati na 1,4 posto, kao rezultat povećanja godišnje stope rasta cijena hrane i rasta trošarina.
U HNB-u procjenjuju da bi višak na tekućem i kapitalnom računu mogao u ovoj godini biti veći nego prošle godine zahvaljujući rastu izvoza usluga, jačem korištenju EU-ovih fondova i rastu prihoda od osobnih doznaka, dok se tijekom 2020. očekuje smanjenje viška.
>>Zašto bismo trebali što prije prihvatiti euro
Stopa rasta zaposlenosti oko 2 posto
Smatraju i da bi se trend poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti mogao nastaviti.
“Očekujemo veću potražnju za hrvatskim izvozom, a stopa rasta bi trebala ostati na razini ovogodišnje. Stopa rasta zaposlenosti bi trebala biti kontinuirano oko 2 posto, a stopa anketne nezaposlenoti ispod 6 posto”, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
“Očekujemo također da će se razdoblje niskih kamatnih stopa nastaviti i to možda nakon 2020. godine. To donosi rizike prvenstveno u području financijske stabilnosti i financijskih tržišta, prekomjernog rasta cijena dionica i obveznica s jedne strane te snažan rast cijena nekretnina, što već možemo vidjeti u nekim europskim zemljama”, dodao je guverner.
U takvom makroekonomskom okruženju HNB namjerava i dalje provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava, uz istodobno održavanje nominalnog tečaja kune prema euru stabilnim.
Kada je riječ o fiskalnoj politici, HNB očekuje da bi nakon viška proračuna opće države u 2018. godini, u 2019. godini mogao biti ostvaren blagi manjak proračuna opće države u iznosu od 0,1 posto BDP-a, a za 2020. godinu predviđa se višak od 0,2 posto BDP-a.
Dug opće države, prema prognozi HNB-a, vjerojatno će se nastaviti smanjivati, u skladu s fiskalnim pravilima, očekuje HNB.
