Pad poslovnog optimizma na globalnoj razini

Poslovni lideri i dalje najveći potencijal za rast vide na američkom tržištu, a slijede kinesko, njemačko, indijsko i britansko tržište. Iako je povjerenje prema svih pet tržita u padu, Kina je smanjila zaostatak za SAD-om, pokazalo je novo PwC-ovo istraživanje o stanju globalnog gospodarstva

u 9:42 Zadnja izmjena: 29.01.2019 u 17:14
45
globalni gospodarski rast

Gotovo 30 posto poslovnih lidera smatra da će globalni gospodarski rast usporiti u sljedećih 12 mjeseci. To je oko šest puta više od prošlogodišnje razine od 5 posto. Riječ je, dakle, o rekordnom povećanju pesimizma, jedan je od zaključaka PwC-ovog 22. godišnjeg istraživanja o stanju globalnog gospodarstva u kojem je sudjelovalo više od 1300 predsjednika uprava širom svijeta.

Istraživanje je objavljeno uoči početka godišnjeg sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. Rezultat ovogodišnjeg istraživanja oprečan je prošlogodišnjem rekordnom povećanju optimizma što se tiče izgleda za globalni gospodarski rast s 29 na 57 posto.

Ipak, nije sve tako crno: 42 posto ispitanika još uvijek očekuje pozitivne gospodarske izglede, iako je to znatno manje u usporedbi s visokih 57 posto u 2018. godini. Stavovi predsjednika uprava o globalnom gospodarskom rastu ove su godine polariziraniji, ali naginju pesimizmu. Najizraženiji pomak dogodio se među predsjednicima uprava u Sjevernoj Americi, gdje je optimizam u godinu dana pao sa 63 posto na 37 posto%, vjerojatno zbog slabljenja fiskalnih poticaja i novih trgovinskih napetosti. Veliki pad zabilježenje i na Bliskom istoku, s 52 posto na 28 posto, zbog povećane regionalne ekonomske neizvjesnosti.

Smanjenje optimizma predsjednika uprava utjecalo je na planove rasta izvan granica njihovih zemalja. SAD su s 27 posto jedva zadržale poziciju vodećeg tržišta kada je riječ o rastu, no to je značajno smanjenje u odnosu na 46 posto u 2018. godini. Popularnost Kine, kao drugog najprivlačnijeg tržišta, također je pala s 33 posto u 2018. na 24 posto. Zvijezda u usponu je Indija, koja je nedavno pretekla Kinu kao najbrže rastuće veliko gospodarstvo svijeta.

“Stavovi predsjednika uprava o globalnom gospodarstvu odražavaju najznačajnije gospodarske izglede, pri čemu se optimizam u 2019. smanjio“, izjavio je Bob Moritz, globalni predsjednik PwC-a. “S porastom trgovinskih napetosti i protekcionizma jasno je da samouvjerenost opada.“

Sumnje u kratkoročni rast prihoda

Nelagoda oko globalnog gospodarskog rasta smanjuje vjeru predsjednika uprava u kratkoročne izglede vlastitih tvrtki. U rast vlastitih tvrtki u idućih 12 mjeseci snažno vjeruje 35 posto predsjednika uprava. To je pad s prošlogodišnjih 42 posto.

Rezultati po pojedinim zemljama potvrđuju trend globalnog pada optimizma:

  • U Kini je na godišnjoj razini optimizam pao s 40 posto na 35 posto – zbog trgovinskih napetosti, američkih carina i trošarina te slabije industrijske proizvodnje
  • U SAD-u je zabilježen pad s 52 posto na 39 posto – zbog trgovinskih napetosti i usporavanja gospodarstva
  • U Njemačkoj je došlo do pada s 33 posto na 20 posto – zbog trgovinskih napetosti, usporavanja gospodarstva i rizika od “tvrdog” Brexita
  • U Argentini je zabilježen pad s 57 posto na 19 posto zbog recesije i kolapsa valute
  • U Rusiji je udio onih koji vjeruju u rast u godinu dana pao s 25 posto na 15 posto zbog pada izvozne potražnje, volatilnosti valute i veće nezaposlenosti

Kako bi se potakao rast prihoda u ovoj godini, predsjednici uprava se namjeravaju osloniti prvenstveno na operativnu učinkovitost (njih 77%) i organski rast (71%).

Tržište SAD-a i dalje pruža najveći potencijal za rast

Ispitanici i dalje vjeruju da tržište Sjedinjenih Država pruža najveći potencijal za rast u sljedećih 12 mjeseci. No, mnogi predsjednici uprava okreću se drugim tržištima, što se vidi u dramatičnom padu udjela glasova za SAD, s 46 posto u 2018. na samo 27 posto u 2019. godini. Kina je smanjila zaostatak za SAD-om, iako je popularnost kineskog tržišta također pala s 33 posto na 24 posto.

Kao rezultat tekućeg trgovinskog sukoba sa SAD-om, kineski predsjednici uprava su diverzificirali svoj odabir tržišta za rast: ove godine ih je samo 17 posto odabralo SAD naprema 59 posto u 2018. godini.

Ostale tri tržišta na kojima poslovni lideri vide najveći potencijal za rast su Njemačka (13% naprema 20% u 2018.), Indija (8% naprema 9% u 2018.) te Ujedinjeno Kraljevstvo (8% naprema 15% u 2018.).

“Udaljavanje od američkog tržišta i preusmjeravanje kineskih ulaganja u druge zemlje reakcije su na neizvjesnost oko trgovinskog spora između SAD-a i Kine“, rekao je Moritz.

S obzirom na to da pokazatelji predviđaju neizbježno globalno gospodarsko usporavanje, predsjednici uprava usmjerili su se na opstanak usred porasta populizma na tržištima na kojima posluju. Na popisu deset najznačajnijih prijetnji rastu trgovinski sukobi, politička nesigurnost i protekcionizam zamijenili su terorizam, klimatske promjene i povećanje poreznog opterećenja.

Od predsjednika uprava koji su ‘izrazito zabrinuti’ oko trgovinskih sukoba, 88 posto ih je posebno zabrinuto oko trgovinskih pitanja između Kine i SAD-a. Zbog toga su najviše zabrinuti američki (98%) i kineski (90%) predsjednici uprava.

Od kineskih predsjednika uprava koji su ‘izrazito zabrinuti’ zbog trgovinskih sukoba, većina njih zauzima snažan reaktivni pristup: 62 posto ih prilagođava svoj lanac opskrbe i strategiju nabave, a 58 posto strategiju rasta prilagođava drugim zemljama.

Utjecaj tehnologije

Ovogodišnje istraživanje detaljno je analiziralo područje podataka i analitike te umjetne inteligencije (UI), dva ključna područja koja su liderima izrazito bitna, kako bi od predsjednika uprava došli do informacija o izazovima i prilikama.

Ponovno su postavljena pitanja o adekvatnosti podataka koja su prvi put bila postavljena 2009. godine. Unatoč milijardama dolara uloženih u IT infrastrukturu u proteklih deset godina, predsjednici uprava tvrde da još uvijek ne dobivaju sveobuhvatne podatke potrebne za donošenje ključnih odluka o dugoročnom uspjehu i trajnosti njihovog poslovanja.

Očekivanja – ne samo poslovnih – lidera su napretkom tehnologije porasla, ali predsjednici uprava su svjesni da njihove sposobnosti analize nisu pratile eksponencijalni rast opsega podataka. Kao glavne razloge za nedostatnu informiranost predsjednici uprava navode “nedostatak ljudi s analitičkim vještinama” (54%), “prikupljanje podataka“ (51%) i “nepouzdanost podataka“ (50%).

Kada je riječ o smanjenju raskoraka u vještinama u njihovoj organizaciji, predsjednici uprava se slažu da nema brzog rješenja: 46 posto ispitanika smatra da rješenje leži u prekvalifikaciji i stručnom usavršavanju, dok ih 17 posto rješenje vide u uspostavi sustava direktnog zapošljavanja izravno nakon obrazovanja.

“Budući da tehnološke promjene i dalje drastično mijenjaju poslovno okruženje, ljudi s dobrim podatkovnim i digitalnim vještinama još su traženiji i sve ih je teže pronaći“, dodao je Moritz. “Potreba za ljudima s razvijenim osobnim vještinama također je vrlo visoka. Zbog toga poslovne, državne i obrazovne ustanove moraju surađivati kako bi odgovorile na zahtjeve radne snage koja evoluira.“

Raskorak u viđenju utjecaja umjetne inteligencije na društvo

Osamdeset i pet posto predsjednika uprava slaže se da će umjetna inteligencija  tijekom sljedećih pet godina drastično promijeniti njihovo poslovanje. Gotovo dvije trećine ih smatra da će imati veći utjecaj od interneta.

Unatoč pozitivnom stavu prema umjetnoj inteligenciji, 23 posto ispitanih predsjednika uprava trenutno ne planira primjenu umjetne inteligencije, 35 posto ih to “planira učiniti“ u sljedeće tri godine, a 33 posto ispitanika primijenilo je “vrlo ograničen pristup“. Manje od 10 posto predsjednika uprava reklo je da je u njihovim kompnijama umjetna inteligencija implementirana u širokom opsegu.

Kada je u pitanju utjecaj umjetne inteligencije na radna mjesta, 88 posto kineskih predsjednika uprava smatra da će više radnih mjesta nestati nego stvoriti. Oko 60 posto predsjednika uprava  u Azijsko-pacifičkoj regiji  također je pesimistično, dok je na globalnoj razini stanje nešto bolje pa pesimizam iskazuje 49 posto ispitanika.

U Zapadnoj Europi 38 posto predsjednka uprava smatra da će umjetna inteligencija ugasiti više radnih mjesta nego što će ih stvoriti, dok u Sjevernoj Americi takvo mišljenje dijeli 41 posto ispitanika.