Američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) izdao je Jadranskom naftovodu (JANAF) 30-dnevnu licenciju za isporuku nafte rafineriji u Pančevu koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS), objavio je JANAF u subotu.
Tako je još jednom odgođena primjena sankcija SAD-a prema srbijanskoj naftnoj tvrtki u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Nefta i Gazproma.
JANAF navodi kako je licencija odobrena “uz pomoć američkih odvjetnika i u koordinaciji s Vladom Republike Hrvatske”. Dodaju kako vjeruju “da će se u idućem razdoblju stvoriti okolnosti i dobiti sve suglasnosti za nastavak izvršavanja ugovornih obveza prema NIS-u”.
Sankcije SAD-a i ranije su bile odgođene
Sličnu licenciju OFAC je Janafu izdao potkraj veljače, kada je američki ured odgodio primjenu sankcija prema NIS-u. One su dio sankcijskog paketa Washingtona uvedenog ruskom energetskom sektoru čiji je NIS dio. NIS je pod prijetnjom američkih sankcija od početka ove godine, jer više od 55 % dionica u toj tvrtki drže ruski Gazprom Neft i Gazprom.
Rafinerija u Pančevu glavni je opskrbljivač srbijanskog tržišta naftnih derivata. Gotovo u potpunosti je ovisna o uvozu sirove nafte putem hrvatskog naftovoda.
Poslovanje s NIS-om donosi JANAF-u oko trećinu godišnjeg prihoda, odnosno oko 40 milijuna eura. Godišnje se u Pančevo putem JANAF-a isporuči između dva i tri milijuna tona nafte. Lani su JANAF i NIS ugovorili isporuku 10 milijuna tona nafte do kraja iduće godine.
Moguće vlasničko povezivanje JANAF-a i NIS-a
Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar je nakon sjednice Vlade u srijedu još jednom ponovio kako bi ulazak JANAF-a u vlasničku strukturu NIS-a bio poslovno logičan potez. Naime, hrvatska bi kompanija zbog sankcija mogla izgubiti značajne prihode.
Šušnjar je pri tome istaknuo kako JANAF nema pretenzije postati dominantniji partner, niti je zainteresiran za preuzimanje udjela maloprodajnoga tržišta na kojem posluje NIS ili za smanjenje proizvodnje u pančevačkoj rafineriji.
Ulaskom u vlasničku strukturu NIS-a JANAF bi zaštitio svoje poslovne interese, a istodobno bi jamčio stabilnost opskrbe i proizvodnje NIS-u.
Iako to doista ima smisla, teško je vjerovati da će srbijanska Vlada prihvatiti takav prijedlog s obzirom na trenutačne političke odnose Srbije i Hrvatske. Pogotovo ako je za preuzimanje udjela u NIS-u zainteresiran i mađarski MOL, a odnosi Srbije i Mađarske su prisniji nego odnosi Hrvatske i Srbije.
Kako piše Novi list, na upit o mogućem preuzimanju vlasničkog udjela u NIS-u iz MOL-a su odgovorili da “Srbija uvijek može računati na MOL grupu”. U odgovoru ističu kako je MOL-u prioritet pomoći u ublažavanju potencijalne krize, pri čemu je mađarska grupacija spremna udvostručiti količinu zaliha koje MOL Srbija uvozi iz EU za lokalno tržište.
